PRIVREDA
Šansa za jačanje izvoznog potencijala malih i srednjih preduzeća Zapadnog Balkana
Za mnoga preduzeća iz šest zemalja Zapadnog Balkana (WB6) izvoz predstavlja jedan od načina za proširenje poslovanja. Kako bi se ostvario bolji učinak, neophodna je dobra priprema za ovaj značajan korak koji zahtijeva širok spektar vještina, pa se kompanije često tim povodom za podršku obraćaju i matičnim privrednim komorama.
Projekat pod nazivom „Jačanje izvoznog potencijala malih i srednjih preduzeća u regiji Zapadnog Balkana 6“, koji u ime njemačke Vlade sprovodi Deutsche Gesellschaft für Internationale Zusammenarbeit (GIZ)GmbH (Njemačka organizacija za međunarodnu saradnju) – Otvoreni Regionalni Fond za vanjsku trgovinu, u fokus stavlja upravo ovu potrebu preduzeća. Kroz blisku saradnju privrednih komora zemalja regije Zapadnog Balkana (Albanija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Kosovo, Sjeverna Makedonija, Srbija), članova Komorskog investicionog foruma Zapadnog Balkana 6 (WB6 Chambers Investment Forum), razvijene su dvije nove usluge za unapređenje izvoza koje su postale dio portfolija ovih komora – jedna je Baza podataka distributera iz regije i EU, a druga omogućava pristup alatu za analizu međunarodnih tržišta.
Baza distributeralokalnim kompanijama pruža informacije o regionalnim i evropskim distributerima,trgovcima na veliko i malo, uvoznicima i prerađivačima, što u velikoj mjeri olakšava potragu za potencijalnim partnerima u regiji i Evropskoj uniji. Privredne komore sada raspolažu objedinjenim informacijama koje mogu ponuditi kompanijama zainteresiranim da započnu ili poboljšaju izvozne aktivnosti.
„Ovaj projekat je odlična platforma za stvaranje lanaca vrijednosti iz sektora voća i povrća i njihovih prerađevina na području Zapadnog Balkana i Evropske unije. S obzirom na to da distribucija čini značajan dio lanca vrijednosti prehrambenih proizvoda, ova usluga za dobavljače znači efikasan plasman robe na tržište, u dobrom stanju, prikladno upakovane i stavljene na pogodno mjesto s kojeg potrošač može kupiti traženu namirnicu“, istakla je Ognjenka Lalović, direktorica sektora privrede u Vanjskotrgovinskoj/Spoljnotrgovinskoj komori Bosne i Hercegovine.
Na primjeru Srbije može se vidjeti da je pristup bazi distributera omogućen za svih 17 regionalnih komora Privredne komore Srbije.
„Usluga funkcioniše tako što kada se kompanija obrati na bilo koju od tih adresa, alat dopunski pomaže da se odgovori na upit kompaniji ukoliko traži partnere, tj. distributere za svoje proizvode. Aplikacija omogućava pretragu po zemljama, vrsti proizvoda i tome kakvu uslugu pruža kompanija“, objasnio je Marko Mandić, rukovodilac Centra koji je zadužen za aktivnosti Komorskog investicionog foruma ZB6 u Privrednoj komori Srbije.
Druga usluga omogućava pristup informacijama o pet odabranih tržišta u okviru Evropske unije (Austrija, Belgija, Njemačka, Holandija i Švedska) uz pomoć alata Euromonitor International/Passportkoji postavlja novi standard u analizi globalnog tržišta. On nudi jedinstven pristup poslovnim podacima u vezi sa industrijama, zemljama i potrošačima, a takođe identificira i buduće trendove.
U Bosni i Hercegovini npr. već postoje pozitivni primjeri kompanija kojima su ovi alati pomogli u radu. „Iako je još rano govoriti o stvarnim efektima novih usluga, početno interesovanje kompanija je izuzetno dobro, a nekoliko njih je već uspostavilo prvi kontakt sa distributerima iz baze i očekuju nastavak saradnje kroz konkretne ugovore. Zapaženo je posebno interesovanje manjih kompanija za ovim uslugama u Bosni i Hercegovini, koje još nemaju razvijene mreže partnera u regiji i koje tek planiraju izvoz ili poslovanje u regiji“, objasnila je Ognjenka Lalović.
Obje navedene usluge su razvijene i isprobane u regiji Zapadni Balkan 6 u sektoru obrade voća i povrća, što je veoma važan sektor za privredu svih šest zemalja. Usluge će biti redovno ažurirane, a može se kreirati i posebna verzija za sve druge sektore koji su relevantni za pojedinačne ekonomije zemalja regije.
Kompanije koje su počele koristiti Bazu podataka distributerai Euromonitor International/Passport izražavaju zadovoljstvo kvalitetom usluga, ističući pozitivan uticaj ovih poslovnih alata na povećanje svog izvoznog potencijala.
Izvor: akta.ba
Prvo zaduženje u ovoj godini Vlada Republike Srpske planira već ove sedmice. Zakazana je aukcija šestomjesečnih trezorskih zapisa na Banjalučkoj berzi, putem koje se RS planira zadužiti 10 miliona KM.
Podsjetimo da je Narodna skupština RS krajem prošle godine usvojila odluke o dugoročnom i kratkoročnom zaduženju RS za 2024. godinu kojima je predviđeno da se taj entitet može zadužiti iznosom do 1,2 milijarde KM.
Najavljeno je da će 87. aukcija trezorskih zapisa RS biti održana 25. januara na Banjalučkoj berzi. Planirani iznos emisije je 10 miliona KM sa rokom dospijeća šest mjeseci. Biće to prvo ovogodišnje zaduženje RS.
Maksimalan iznos kratkoročnog duga prema odluci koja je usvojena krajem godine ne može biti veće od 337 miliona KM u ovoj godini, a dugoročno maksimalno 951 milion KM.
Sredstva pribavljena dugoročnim zaduživanjem biće upotrijebljena u skladu sa Zakonom o zaduživanju, dugu i garancijama RS za finansiranje kapitalnih investicija, refinansiranje ukupnog duga ili dijela duga RS, plaćanje uslovnih obaveza po osnovu garancija RS te za finansiranje budžetskog deficita u slučajevima kada Ministarstvo finansija procijeni da će planirani rashodi biti veći od iznosa planiranih prihoda, naveli su iz Vlade.
Ukupan javni dug RS je oko 6,2 milijarde KM što je oko 40 posto BDP-a i vlast ovog entiteta tvrdi da RS nema problema sa otplatom te da je zaduženost na istorijskom minimumu. Opozicija je stava da se i u ovoj godini nastavlja politika neosmišljenog zaduživanja kojima se krpe rupe u budžetu.
– Neosmiljeno zaduživanje kao što je neosmiljeno bez osnovnih ekonomskih parametara, recimo, podići minimalnu platu u RS. To je vjestačka priča koja služi za jednokratnu upotrebu i zadovoljenje političkih mjera koje služe samo za izbornu priču – smatra Milan Miličević, predsjednik SDS-a.
– To zaista zvuči mnogo, ovako kada razmišljate, ali to je opet u okvirima onih normalnih zaduženja BDP-a i dugoročno – kaže Anja Ljubojević, potpredsjednica NSRS.
Zbog priča o sankcijama, podsjeća nas sagovornik, nije isključeno da se Vlada kada je riječ o zaduženju na međunarodnom tržištu okrene dalekoistočnim zemljama.
– Zaduženje koje mora da obavi RS nije ozbiljan iznos ni za jednu berzu, tako da je samo pitanje koliko je politička situacija stabilna u smislu investitora koji bi pozajmili taj novac za obveznice, mada je kamata koja je određena vrlo atraktivna i vjerujem da će biti lako naći investitore – ističe ekonomski analitičar Zoran Pavlović.
Ukupan javni dug FBiH je oko 6,4 milijarde KM i veći je za oko 200 miliona KM u odnosu na RS. No, gledano u odnosu na BDP zaduženost RS je gotovo dvostruko veća u odnosu na drugi entitet.
BHRT
Konkurencijsko vijeće Bosne i Hercegovine dopustilo je koncentraciju na tržištu iznajmljivanja telekomunikacijskih tornjeva, odnosno, tržištu pružanja prostora na tornjevima za instalaciju infrastrukture elektronskih komunikacijskih mreža na području Bosne i Hercegovine.
Drugim riječima, Vijeće je odobrilo prodaju Mtelove firme Sky Towers Infrastucture međunarodnom gigantu Actis EU Menagement S à.r.l. Luksemburg, izvještava BiznisInfo.ba.
Kako smo ranije pisali, kompanija Actis, vodeći globalni investitor u održivu infrastrukturu sa sjedištem u Londonu, preuzima veliku mrežu telekomunikacionih stubova u Bosni i Hercegovini koja je pripadala firmi Mtel, odnosno Telekomu Srbija.
Odlukom Konkurencijskog vijeća otklonjena je prepreka za ovu veliku akviziciju.
Kako smo ranije pisali, Telekom Srbija Grupa osnovala je Sky Towers Infrastructure u Srbiji, Crnoj Gori i BiH na koje je prenijela vlasništvo nad antenskim stubovima, kao i nad poslovima njihove izgradnje i održavanja. Sky Towers Infrastructure tako je postao vlasnik antenskih stubova i ostale pasivne telekomunikacione infrastrukture.
Prošlog mjeseca smo objavili da Telekom Srbija sprema prodaju ove infrastrukture, i to ukupno 1.827 ovih stubova, od kojih se 995 nalazi u Srbiji, 725 u Bosni i Hercegovini i 107 u u Crnoj Gori.
Telekom Srbije posljednjih godina se agresivno širio u cijelom regionu, uključujući BiH, ali je ujedno drastično uvećao dugove. Iz kompanije su kasnije rekli da se prodaju stubovi, ali ne i oprema za telekomunikacije povezana sa njima, kao što su bazne stanice.
Telekom će i dalje ostati korisnik tih stubova u svojstvu zakupca, a njihovom prodajom će prikupiti značajna sredstva.
Prevent grupacija odlučila je da ugasi proizvodnju u kompaniji Prevent FAD Jelah i otpusti radnike.
Kako je kazao predsjednik sindikata Prevent FAD-a Enes Roša, firma gasi proizvodnju nakon 44 godine rada, a 59 radnika ostaće bez posla.
Otkaze je već dobilo 35 radnika, a preostala 24 su iz zaštićenih kategorija kojima uprava takođe namjerava dati otkaz.
Prema navodima Roše, iz kompanije su kao razlog za gašenje naveli da proizvodni program nije profitabilan, mada je kompanija ostvarila prošle godine dobit od 2,6 mil KM. Navodno, kompanija planira mašine iz Jelaha izmjestiti u Željezaru Ilijaš.
Povodom odluke o gašenju proizvodnje i otkazima, radnici su protestvovali pred Upravom Preventa u Sarajevu tražeći da im minimalne zakonske otpremnine koje je ponudila Uprava budu uvećane.
Iz Prevent grupacije nisu se oglašavali ovim povodom.
Prevent FAD bio je poznat kao proizvođač kočionih diskova koje je izvozio na tržište EU za direktnu ugradnju u vozila VW grupacije.
Prevent je nedavno zatvorio fabriku u Bužimu u kojoj je bez posla ostalo 70 radnika.
Svakog dana u Sloveniju i Njemačku ode više od 35 radnika iz BiH
Počela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
Nijemci će graditi najveću zgradu u Republici Srpskoj
-
NEKRETNINE1 mesec prijePočela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE7 meseci prijeNovi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
PRIVREDA1 godina prijeSve je više solarnih naponskih elektrana u BiH – investitori se snalaze
-
BIZNIS1 godina prijeRodoljub Drašković odustaje od investicija u Trebinju
-
TEHNOLOGIJA1 godina prijeIzvoz IT sektora BiH premašio pola milijarde KM
-
NOVOSTI7 meseci prijePrag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
INVESTICIJE6 meseci prijeCastellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
FINANSIJE5 meseci prijeMtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca