PRIVREDA
Zavod za zapošljavanje FBiH osigurao 66 miliona KM za zapošljavanje 15.000 osoba
Zavod za zapošljavanje FBiH i ove godine će raspisati Javne pozive za učešće u programima sufinansiranja zapošljavanja i samozapošljavanja, odnosno, startupa koji će zvanično biti objavljeni 28. februara na službenoj stranici, a tekstovi programa osam dana ranije.
Haris Čuljević glasnogovornik Zavoda za zapošljavanje FBiH naglasio je da je za mjere politike aktivnog zapošljavanja u 2020. godini iz budžeta ove ustanove osigurano oko 66 miliona KM. Dodao je da bi ovim sredstvima moglo biti obuhvaćeno oko 15.000 nezaposlenih osoba.
„I u 2019. godini su realizovane slične mjere koje su planirane i u ovoj godini. Između ostalog, riječ je o programu sufinansiranja zapošljavanja i samozapošljavanja startup i možemo reći da smo veoma zadovoljni realizacijom ovih programa koji su provođeni u saradnji s kantonalnim službama za zapošljavanje. Prošle godine ovim mjerama je obuhvaćeno više od 13.000 osoba, međutim, proces potpisivanja ugovora još je u toku tako da će taj konačan broj zaposlenih iz 2019. godine biti još i veći“, pojasnio je Čuljević.
Haris Huskić rukovodilac sektora za aktivnu politiku zapošljavanja predstavio je primarne programe koji će se provoditi u 2020. godini, a koji se već godinama finansiraju. Prvi je sufinansiranje zapošljavanja, a drugi se odnosi na samozapošljavanje, odnosno, startupe.
Istakao je i to da je vrijednost programa zapošljavanja za ovu godinu nešto preko 51 milion KM, a planirano je da putem njim bude zaposleno 13.000 osoba.
„Ciljne skupine su mladi, žene i osobe u dobi do 35 godina sa radnim stažom, zatim, osobe preko 40 godina, dugotrajno nezaposlene osobe, osobe niže kvalifikacije i bez kvalifikacija te demobilisani borci. U odnosu prošle godine poboljšali smo postojeće, a i prema zakonskim aktima i uveli nove mjere, dakle, povećani su pojedinačni iznosi sufinansiranja po svakoj mjeri te je i ukupna vrijednost projekta uvećana u odnosu na prošlo godinu. Kod većine mjera uvedena je mogućnost produživanja sufinansiranja do 12 mjeseci. Također tu je i opcija da se uveća osnovica sufinansiranja za 10 posto za teže zapošljive kategorije“, naveo je Huskić.
Huskić je nabrojao i nekoliko poticajnih mjera koje su planirane u okviru sufinansiranja zapošljavanja.
„Mjera ‘Tvoje prvo radno iskustvo’ je ostala i dalje za osobe do 30 godina starrosti. Međutim mjera ‘Tvoja prilika 2020’ se odnosi na osobe do 35 godina sa radnim iskustvom/stažom, a koje se nisu uspjele uključiti na tržište rada i praktično oni dobijaju drugu priliku. Zatim mjere ‘Zapošljavanje žena’ i ‘Prilika za sve’ koje su bile aktuelne i prošle godine. Nova mjera koju smo uveli je zapošljavanje demobilisanih boraca, a iz pretnhodne godine smo zadržali mjere ‘Periodično zapošljavanje’ i ‘Nova prilika’, a odnosi se na zapošljavanje najteže zapošljivih kategorija, a tu je i mjera ‘Tražim poslodavca’ i ‘Služba u saradnji sa poslodavcem’“, naveo je Huskić.
Huskić je istakao da će se javni poziv istovremeno sa svim mjerama objaviti u svim kantonima te da će biti otvoren tri radna dana od 08:00 do 16:00 sati. Dodao je da će se aplikacija i dalje podnositi putem linka koji će se nalaziti na web portalu federalne Službe za zapošljavanje osim mjere „Služba u saradnji sa poslodavcem“ koja će biti provođena na neki drugi način kao što je to i do sada bilo.
„Bitno je istaći da ostaje princip rezervacije sredstava, dakle, svi oni poslodavci koji su uspjeli na vrijeme rezervisati sredstva s njima će se najprije zaključiti ugovor. Novost je da se uvodi lista čekanja koja će obuhvatiti sve one poslodavce koji nisu uspjeli u prvom trenutku rezervisati sredstva, a ukoliko s druge strane dođe do odustajanja pojedinih poslodavaca ili ako ne dođe do potpisivanja ugovora onda će sljedeći s liste imati to pravo. Također bitno je i da poslodavci budu registrovani kako bi mogli pristupiti sredstvima“, naveo je.
Za program samozapošljavanja, odnosno, startupa izdvojeno je 14 miliona KM. Tim sredstvima je planirano da bude obuhvaćeno 2.000 osoba s evidencije nezaposlenih u Federaciji BiH. Huskić je naveo da su ciljna grupa osobe koje su na ovoj evidenciji prijavljene dan prije objave javnog poziva bez obzira na stepen obrazovanja i starosnu dob. One su dužne da nakon prijave na Javni poziv registrovati i održati djelatnost u trajanju od najmanje 12 mjeseci.
„U fokusu su mladi i žene i nova podkategorija demobilisani borci i imamo jednu novu mjeru koja se odnosi na poduzetništvo za sve. Također su uvedene nove mjere kao i kod programa sufinansiranja zapošljavanja. Mjere koje su predviđene su ‘Poduzetništvo za mlade’, ‘Poduzetništvo za žene’, ‘Poduzetništvo za demobilisane borce’ i ‘Druga prilika’ i to je jedina mjera na koju se osobe neće online prijavljivati već direktno putem Službe za zapošljavanje FBiH“, dodao je Huskić.
Jedina razlika u odnosu na prethodni program je da se nezaposlene osobe ne moraju registrovati prije objave javnog poziva.
„Nakon što se utvrdi da su oni kvalificirani i da zadovoljavaju uslove za učešće u programu, a nakon toga nezaposlene osobe se pozivaju da registruju obrt ili društvo, a nakon toga na werb portalu Službe čime ostvaruju uslove za zaključivanje ugovora o samofinansiranju. Nezaposlene osobe mogu aplicirati samo po jednoj mjeri ne mogu kao poslodavci aplicirati na više mjera odjednom“, rekao je Huskić.
Na kraju su sagovornici naglasili kako će Javni pozivi biti objavljeni najmanje dva puta tokom godine i u zavisnosti od toga koliko ostane neugovorenih sredstava.
Klix.ba
PRIVREDA
Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar
Čapljina, kao i mnogi manji gradovi, još uvijek nema coworking prostor koji bi privukao digitalne nomade, samostalne profesionalce i sve one kojima je potreban radni prostor s kvalitetnim uvjetima.
Inicijative poput coworking prostora, iako prisutne u većim gradovima, i dalje su rijetke u manjim sredinama poput Čapljine, koja ima potencijal za privlačenje nove generacije radnika, ali nedostaju potrebna ulaganja i podrška.
Jedan od rijetkih primjera coworking prostora u Hercegovini jest CodeHub Mostar, koji je pokrenuo Intera Tehnološki Park s ciljem stvaranja profesionalnog okruženja za rad, povezivanje i usavršavanje.
Ovaj coworking prostor pokazao se uspješnim i privlačnim za freelance stručnjake, poduzetnike te digitalne nomade, a ponudio je sve što jedan moderan radni prostor mora imati – brz internet, kvalitetne radne stolove, ugodnu radnu atmosferu i priliku za umrežavanje, piše Čapljinski portal.
Benefiti coworking prostora
Coworking prostori poput CodeHuba nude brojne prednosti koje bi mogle unaprijediti poslovnu klimu u manjim gradovima kao što je Čapljina.
Prvo, oni pružaju brz internet i tehnološki opremljen prostor, što je ključan preduvjet za suvremeni način rada.
U coworking prostoru, radnici su okruženi sličnim profesionalcima, što potiče produktivnost i radnu atmosferu koju je teško postići u kućnom okruženju.
Dodatna prednost coworkinga je umrežavanje i stvaranje novih poslovnih veza. Rad u zajedničkom prostoru omogućava razmjenu ideja, kontakata i suradnji, čime coworking prostor postaje inkubator novih poslovnih inicijativa.
Također, prisutnost digitalnih nomada u coworking prostorima doprinosi raznolikosti i širenju znanja, što obogaćuje lokalnu zajednicu i otvara vrata novim projektima.
Potencijal za Čapljinu
Unatoč rastućoj popularnosti coworking prostora, manji gradovi poput Čapljine ostaju zapostavljeni, iako bi upravo takvi prostori mogli privući novu generaciju radnika koji ne ovise o stalnom mjestu boravka.
Coworking prostor u Čapljini ne samo da bi obogatio lokalnu poslovnu scenu, već bi stvorio preduvjete za rast zajednice digitalnih nomada, poduzetnika i kreativaca.
Primjer mostarskog CodeHuba pokazuje da coworking prostori mogu uspješno djelovati i u regijama koje nisu urbani centri, ali zahtijeva podršku i ulaganja koja će omogućiti dugoročnu održivost ovakvih inicijativa.
Ulaganje u coworking prostor u Čapljini moglo bi postati ključan korak prema stvaranju napredne poslovne klime, privlačenju novih profesionalaca te razvoja poslovnih veza koje bi mogle potaknuti nove projekte i lokalnu ekonomiju.
PRIVREDA
VIDEO / Jedan dan u Lasti – kako se proizvode najukusniji keksi?
Tvornica keksa i vafla “Lasta“ Čapljina pokrenula je ponovno proizvodnju nakon što ju je preuzeo privrednik Petar Čorluka, vlasnik Violete.
Tvornica radi “punom parom“ i proizvodi kekse koji su zauzeli police trgovina širom regije.
Lasta je zaposlila i veliki broj radnika, što je veliki plus za lokalnu privredu.
Kako se proizvode keksi i kako izgleda jedan dan u Lasti, pogledajte u video prilogu.
PRIVREDA
„Invictus“ otpušta radnike
Kompanija „Invictus Technology Group” iz Banjaluke, osnovana nakon što je “Infinity International Group” dospjela na “crnu listu” Sjedinjenih Američkih Država najavila je drastične poteze i otpuštanje “značajnog broja radnika”.
Oni tvrde da je odluka donesena nakon što su se “suočili sa brojnim nezakonitim postupcima onih koji bi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini trebali da osiguraju prava zagarantovana zakonima”.
Kažu da su ambiciozno zaposlili 170 ljudi nakon što su ugasili “Infinity” koji bi nastavili poslovanje koje su do tada vodili u okviru nekoliko kompanija koje su se 18. juna i ranije našle pod sankcijama.
Tvrde da su prvobitno mislili da im banke neće praviti probleme i da će im otvoriti račune, ali da je podrška izostala.
“Bez obzira što se prvobitno činilo da ćemo kod banaka bez većih problema otvoriti račune, te završiti i sve druge neophodne aktivnosti kod drugih relevantnih institucija, ipak smo naišli na ozbiljne prepreke koje nas sprečavaju da ostvarimo započeti plan. Podrška je izostala, prije svega, od banaka koje nisu bile spremne da postupe po zakonu. Nakon ogromnog pritiska Ambasade SAD u Sarajevu, a u strahu od narednih poteza američke administracije i novih sankcija, banke su ignorisale naša nastojanja da kao nova kompanija dobijemo polazne elemente neophodne za normalno poslovanje. Zbog ovakvog nerazumijevanja teško možemo da održimo finansijsku stabilnost što iz dana u dan dodatno usložnjava čitavu situaciju”, saopštili su iz “Invictusa”.
Objašnjavaju da su početkom ovog mjeseca kao novi poslovni subjekt optimistično počeli sa radom i potpisali ugovore sa više od 170 zaposlenih. Sud je uredno izvršio registraciju nove kompanije, ali su sada došli u situaciju da moraju preduzeti neželjene poteze. Za sve krive Ambasadu SAD-a u BiH, iako im je sankcije prethodno uvelo američko Ministarstvo finansija.
“Garantujemo da će svi zaposleni dobiti svoja zarađena primanja uz poštovanje ugovorom o radu i zakonom predviđenih mehanizama za djelovanje u ovakvim i sličnim situacijama. Želimo da naglasimo da se zbog postupaka Ambasade SAD na najbrutalniji način radnicima uskraćuje pravo na rad i osiguranje gole egzistencije iako za to nema bilo kakvog pravnog osnova. Baš zbog toga pozivamo sve nadležne institucije da što prije pronađu adekvatno rješenje kako ni jedna druga domaća kompanija u budućnosti ne bi bila izložena nezabilježenoj diskriminaciji”, saopšteno je iz “Invictusa”.
Kažu i da su sada izloženi potezima koji nemaju bilo kakve veze sa normalnim poslovanjem i poštovanjem zakonskih normi, a da ih relevantne institucije kao savjesnog poslovnog subjekta nisu u stanju zaštiti, zbog čega moraju priznati da je teško pronaći adekvatniji odgovor koji ne bi uključivao ozbiljnije rezove u samoj kompaniji.
Podsjetimo, 18. juna ove godine američka Kancelarija za kontrolu imovine stranaca OFAC uvela je sankcije nizu kompanija koje “čine mrežu podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”, a “Infinity International” se našao među njima, skupa sa firmama “Infinity Media”, “Prointer ITSS”, “Sirius 2010”, “Kaldera”, “K-2 Audio” u čijem je vlasništvu Alternativna televizija, “Una World” u čijem je vlasništvu bila “Una TV”.
Iz “Infinity-ja” su tada saopštili da će bez posla ostati oko 800 ljudi, a spas su potražili u registrovanju novih kompanija i promjenama vlasničke strukture, pretvarajućći dotatašnje rukovodioce u vlasnike.
„Invictus“ su prije mjesec dana osnovali menadžeri „Prointera“ i „Siriusa”.
-
NEKRETNINE8 meseci prije
Počela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE1 godina prije
Novi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
NOVOSTI3 meseca prije
Učesnici Visa olimpijskog triatlona prikupili 26.500 KM za Specijalnu Olimpijadu u Bosni i Hercegovini
-
FINANSIJE11 meseci prije
Vlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
INVESTICIJE1 godina prije
Castellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
NOVOSTI1 godina prije
Prag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
POLJOPRIVREDA1 godina prije
Proizvođači digli ruke, mnogi zbog malina i na sudu
-
FINANSIJE11 meseci prije
Mtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca