Connect with us

PRIVREDA

Dobit „Elektrokrajine“ 1,36 miliona KM

Objavljeno

 


Elektrokrajina

Banjalučka „Elektrokrajina“ 2019. godinu okončala je pozitivnim poslovnim rezultatom uz ostvarenu bruto dobit od 1,36 miliona KM, uprkos značajnim finansijskim opterećenjima uzrokovanim procesom reorganizacije i drugim spoljnim faktorima na koje preduzeće nije moglo uticati.

„Elektrokrajina“ prošle godine počela je reorganizaciju kroz prvu fazu gašenja djelatnosti snabdijevanja električnim energijom, u kojoj je od 1. sepembra ostala bez više od 430 kupaca sa visokog i srednjeg naponskog nivoa, koje je preuzela Direkcija za snabdijevanje pri „Elektroprivredi RS“ u Trebinju.

Gubitak najvećih potrošača u zadnja četiri mjeseca prošle godine uticao je na smanjenje prihoda od električne energije za čak 9,4 miliona KM, uključujući i prihod od mrežarina.

Pored toga, prihodi od kamata minule godine smanjeni su za 2,15 miliona KM zbog zakonskog smanjenja stope zatezne kamate i prelaska kupaca kod drugog.

Na rashodovnoj strani su se, takođe, pojavile troškovi kojih nije bilo u 2018. godini i na koje preduzeće nije moglo uticati, u ukupnom iznosu od 4,1 miliona KM. Od toga su troškovi debalansa prema „Elektroprivredi RS“ lani iznosili 1,8 miliona KM, dok su naknade za sistemske i pomoćne usluge Državne regulatorne komisije za električnu energiju (DERK) i Nezavisnog operatora sistema u BiH povećani za 2,3 miliona KM.

Uprkos dodatnim višemilionskim opterećenjima, „Elektrokrajina“ je, zahvaljujući mjerama Uprave, prije svega na dosljednoj naplati potraživanja, rezanju nerentabilnih troškova i smanjenju distributivnih gubitaka, uspjela 2019. godinu da završi pozitivnim finansijskim rezultatom.

Reklama

Ukupna bruto potraživanja lani su smanjena za čak 19,72 miliona KM, dok su prihodi od naplaćenih otpisanih potraživanja uvećani za 1,73 miliona KM, što je donijelo pozitivan efekat od 21,45 miliona KM.

Pored toga, preduzeće je poboljšalo koeficijente tekuće likvidnosti, finansijske stabilnosti i solventnosti, a smanjilo materijalne i nematerijalne troškove, rashode neproizvodnih usluga, reprezentacije i ostale rashode.

Distributivni gubici preduzeća u minuloj godini smanjeni su za 1,1 procentni poen, što je donijelo finansijski efekat od 2,5 miliona KM, dok su ukupne obaveze preduzeća smanjene za 5,8 miliona KM.

„Elektrokrajina“ je u protekloj godini značajno pojačala aktivnosti na suzbijanju krađe električne energije. Obračunata neovlaštena potrošnja lani je iznosila 855.000 KM, što je i više nego dvostruko veća vrijednost u odnosu 2018. godinu, kada je otkrivena krađa električne energije u iznosu od 378.000 KM.

U razvoj uloženo 24,5 miliona KM

„Elektrokrajina“ je prošle godine u izgradnju i sanaciju 380 kilometara elektrodistributivne mreže i 137 trafo-stanica te druge razvojne potrebe, investirala ukupno 24,5 miliona KM.

Reklama

U avgustu 2019. započeo je veliki trogodišnji projekat rekonstrukcije mreže u vrijednosti od skoro 30 miliona KM. Samo za nešto više od četiri mjeseca projektnih radova, zaključno sa krajem prošle godine, postavljeno je oko 2.000 novih betonskih stubova i razvučeni su provodnici na trasi dužine 60 kilometra, čime je više hiljada kupaca „Elektrokrajine“ dobilo daleko kvalitetnije snabdijevanje električnom energijom.

Nezavisne novine

PRIVREDA

Zaduženost Republike Srpske gotovo dvostruko veća od FBiH

Objavljeno

 

Od

Prvo zaduženje u ovoj godini Vlada Republike Srpske planira već ove sedmice. Zakazana je aukcija šestomjesečnih trezorskih zapisa na Banjalučkoj berzi, putem koje se RS planira zadužiti 10 miliona KM.

Podsjetimo da je Narodna skupština RS krajem prošle godine usvojila odluke o dugoročnom i kratkoročnom zaduženju RS za 2024. godinu kojima je predviđeno da se taj entitet može zadužiti iznosom do 1,2 milijarde KM.

Najavljeno je da će 87. aukcija trezorskih zapisa RS biti održana 25. januara na Banjalučkoj berzi. Planirani iznos emisije je 10 miliona KM sa rokom dospijeća šest mjeseci. Biće to prvo ovogodišnje zaduženje RS.

Maksimalan iznos kratkoročnog duga prema odluci koja je usvojena krajem godine ne može biti veće od 337 miliona KM u ovoj godini, a dugoročno maksimalno 951 milion KM.

Sredstva pribavljena dugoročnim zaduživanjem biće upotrijebljena u skladu sa Zakonom o zaduživanju, dugu i garancijama RS za finansiranje kapitalnih investicija, refinansiranje ukupnog duga ili dijela duga RS, plaćanje uslovnih obaveza po osnovu garancija RS te za finansiranje budžetskog deficita u slučajevima kada Ministarstvo finansija procijeni da će planirani rashodi biti veći od iznosa planiranih prihoda, naveli su iz Vlade.

Ukupan javni dug RS je oko 6,2 milijarde KM što je oko 40 posto BDP-a i vlast ovog entiteta tvrdi da RS nema problema sa otplatom te da je zaduženost na istorijskom minimumu. Opozicija je stava da se i u ovoj godini nastavlja politika neosmišljenog zaduživanja kojima se krpe rupe u budžetu.

Reklama

Neosmiljeno zaduživanje kao što je neosmiljeno bez osnovnih ekonomskih parametara, recimo, podići minimalnu platu u RS. To je vjestačka priča koja služi za jednokratnu upotrebu i zadovoljenje političkih mjera koje služe samo za izbornu priču – smatra Milan Miličević, predsjednik SDS-a.

To zaista zvuči mnogo, ovako kada razmišljate, ali to je opet u okvirima onih normalnih zaduženja BDP-a i dugoročno – kaže Anja Ljubojević, potpredsjednica NSRS.

Zbog priča o sankcijama, podsjeća nas sagovornik, nije isključeno da se Vlada kada je riječ o zaduženju na međunarodnom tržištu okrene dalekoistočnim zemljama.

Zaduženje koje mora da obavi RS nije ozbiljan iznos ni za jednu berzu, tako da je samo pitanje koliko je politička situacija stabilna u smislu investitora koji bi pozajmili taj novac za obveznice, mada je kamata koja je određena vrlo atraktivna i vjerujem da će biti lako naći investitore – ističe ekonomski analitičar Zoran Pavlović.

Ukupan javni dug FBiH je oko 6,4 milijarde KM i veći je za oko 200 miliona KM u odnosu na RS. No, gledano u odnosu na BDP zaduženost RS je gotovo dvostruko veća u odnosu na drugi entitet.

BHRT

Reklama
Nastavite čitati

PRIVREDA

Odobrena akvizicija: Britanci vlasnici Mtel-ove firme „Sky Towers Infrastucture“

Objavljeno

 

Od

Konkurencijsko vijeće Bosne i Hercegovine dopustilo je koncentraciju na tržištu iznajmljivanja telekomunikacijskih tornjeva, odnosno, tržištu pružanja prostora na tornjevima za instalaciju infrastrukture elektronskih komunikacijskih mreža na području Bosne i Hercegovine.

Drugim riječima, Vijeće je odobrilo prodaju Mtelove firme Sky Towers Infrastucture međunarodnom gigantu Actis EU Menagement S à.r.l. Luksemburg, izvještava BiznisInfo.ba.

Kako smo ranije pisali, kompanija Actis, vodeći globalni investitor u održivu infrastrukturu sa sjedištem u Londonu, preuzima veliku mrežu telekomunikacionih stubova u Bosni i Hercegovini koja je pripadala firmi Mtel, odnosno Telekomu Srbija.

Odlukom Konkurencijskog vijeća otklonjena je prepreka za ovu veliku akviziciju.

Kako smo ranije pisali, Telekom Srbija Grupa osnovala je Sky Towers Infrastructure u Srbiji, Crnoj Gori i BiH na koje je prenijela vlasništvo nad antenskim stubovima, kao i nad poslovima njihove izgradnje i održavanja. Sky Towers Infrastructure tako je postao vlasnik antenskih stubova i ostale pasivne telekomunikacione infrastrukture.

Prošlog mjeseca smo objavili da Telekom Srbija sprema prodaju ove infrastrukture, i to ukupno 1.827 ovih stubova, od kojih se 995 nalazi u Srbiji, 725 u Bosni i Hercegovini i 107 u u Crnoj Gori.

Reklama

Telekom Srbije posljednjih godina se agresivno širio u cijelom regionu, uključujući BiH, ali je ujedno drastično uvećao dugove. Iz kompanije su kasnije rekli da se prodaju stubovi, ali ne i oprema za telekomunikacije povezana sa njima, kao što su bazne stanice.

Telekom će i dalje ostati korisnik tih stubova u svojstvu zakupca, a njihovom prodajom će prikupiti značajna sredstva.

BiznisInfo.ba

Nastavite čitati

PRIVREDA

Nakon 44 godine gasi se proizvodnja u Prevent FAD-u

Objavljeno

 

Od

Prevent grupacija odlučila je da ugasi proizvodnju u kompaniji Prevent FAD Jelah i otpusti radnike.

Kako je kazao predsjednik sindikata Prevent FAD-a Enes Roša, firma gasi proizvodnju nakon 44 godine rada, a 59 radnika ostaće bez posla.

Otkaze je već dobilo 35 radnika, a preostala 24 su iz zaštićenih kategorija kojima uprava takođe namjerava dati otkaz.

Prema navodima Roše, iz kompanije su kao razlog za gašenje naveli da proizvodni program nije profitabilan, mada je kompanija ostvarila prošle godine dobit od 2,6 mil KM. Navodno, kompanija planira mašine iz Jelaha izmjestiti u Željezaru Ilijaš.

Povodom odluke o gašenju proizvodnje i otkazima, radnici su protestvovali pred Upravom Preventa u Sarajevu tražeći da im minimalne zakonske otpremnine koje je ponudila Uprava budu uvećane.

Iz Prevent grupacije nisu se oglašavali ovim povodom.

Reklama

Prevent FAD bio je poznat kao proizvođač kočionih diskova koje je izvozio na tržište EU za direktnu ugradnju u vozila VW grupacije.

Prevent je nedavno zatvorio fabriku u Bužimu u kojoj je bez posla ostalo 70 radnika.

eKapija

Nastavite čitati

U trendu