ANALIZE
Domaći proizvođači stali na crtu izazovu
Domaći proizvođači u hemijskoj i farmaceutskoj industriji u BiH pokazali su da imaju kapacitet i da mogu da proizvode dovoljno sredstava za domaće tržište, ali i za izvoz, ističu iz entitetskih privrednih komora u BiH.
S obzirom na to da je proizvodnja u ovoj oblasti potpuno ovisna o inostranom tržištu, Privredna komora FBiH je tražila da se zbog naglog povećanja cijena repromaterijala ukinu akcize na sredstva potrebna za ovu proizvodnju. Međutim, kao i sve druge privredne djelatnosti, i hemijska i farmaceutska industrija pogođene su mjerama koje su poduzete, kako u BiH, tako i u svijetu, na suzbijanju širenja pandemije virusa korona.
Zato je prema analizama koje je uradila Vanjskotrgovinska komora BiH u protekla tri mjeseca zabilježen pad izvoza od 10,19 odsto, odnosno 19.092.890 KM. Takođe, ostvareno je minimalno povećanje uvoza za 0,76 odsto, odnosno 1.808.379 KM.
Prema podacima VTK BiH, ukupan pad obima vanjskotrgovinske razmjene ovog sektora iznosi 8,6 odsto ili manje za 17.284.516 KM.
Kada su u pitanju neorganski hemijski proizvodi, pad uvoza je značajnih 65,69%, dok je izvoz smanjen za 13,26 odsto, tako da je to rezultiralo povećanjem pokrivenosti uvoza izvozom za cijelih 472,1% pa je pokrivenost ove grupe u prvom kvartalu iznosila 781%. Značajno povećanje izvoza zabilježeno je u sektoru organskih hemijskih proizvoda i to 71,32% ili 1.989.627 KM, dok je uvoz smanjen za oko milion KM ili 4,23%, čime je pokrivenost uvoza izvozom povećana za 12,21%.
Istovremeno, zbog povećane potražnje kako za lijekovima, tako i za raznim dezinfekcionim preparatima, farmaceutska industrija bilježi porast i izvoza, ali i uvoza neophodnih sirovina za proizvodnju tih preparata.
U prvom tromjesečju ova grupa ostvarila je povećanje izvoza za 1.043.145 KM, odnosno 5,91%, dok je uvoz povećan za 38.306.725 KM ili za 23,32%. To je rezultiralo i povećanjem obima ukupne trgovinske razmjene ove grupe za 39.439.870 KM.
Međutim, i u ovom sektoru kompanije su istakle brojne probleme u poslovanju zbog nemogućnosti plasmana svojih proizvoda i dopremanja neophodnih sirovina kojih nema na našem tržištu. Jedan od razloga je bio transport, a drugi što su pojedine zemlje, pa i EU, zabranile izvoz i prodaju ovakvih specifičnih proizvoda koji se sada najviše koriste u prevenciji širenja virusa korona.
Vladimir Blagojević, portparol Privredne komore Republike Srpske, za „Nezavisne“ ističe da je očekivan rast u ovoj industriji, ako se pogleda segment hemijske industrije koji se odnosi na dezinfekciona sredstva.
„Širenje virusa korona uticalo je na daleko veću potražnju za dezinfekcionim sredstvima i na domaćem i na stranom tržištu gdje naše kompanije izvoze svoje proizvode. Javljali su nam se različiti privrednici, između ostalih pomoć su tražila i pojedina preduzeća koja su preorijentisala svoju proizvodnju na proizvodnju dezinfekcionih sredstava, kako bi dobili određene dozvole nadležnih institucija da bi mogli, u skladu s propisima, nesmetano proizvoditi. Imamo firme koje su se u međuvremenu preorijentisale na proizvodnju dezinfekcionih sredstava kako bi zadovoljile potrebu domaćeg tržišta“, kazao je on.
Ističe da u oba entiteta postoje ozbiljni kapaciteti za proizvodnju domaćih kompanija koje su bile možda neopravdano zapostavljene.
Mirsad Jašarspahić, predsjednik Privredne komore FBiH, za „Nezavisne“, istakao je da od samog početka pandemije virusa korona na teritoriji cijele Evrope počeli su problemi sa uvozom repromaterijala, jer su kamioni, posebno ovi što su prevozili repromaterijal za „Bosnalijek“, čekali na hrvatskoj granici danima da prođu po robu koja je već zaključena ugovorom.
Dodaje da se nakon toga pojavio problem povećanih cijena tih repromaterijala, pa je Privredna komora FBiH pisala dopis nadležnim institucijama za ukidanje akciza na proizvodnju sredstava za održavanje higijene i dezinfekcionih sredstava.
Iz kompanije „Bosnalijek“ za „Nezavisne“ ističu da su od početka krize uzrokovane pandemijom kovid – 19 suočeni sa brojnim poteškoćama kada je u pitanju nabavka neophodnih sirovina.
„Velika većina repromaterijala koje koristimo se ne proizvodi u BiH, pa ni u zemljama regije, tako da smo izloženi udarima zbog prekida u lančanom snabdijevanju. Još veći problem predstavlja i činjenica da su cijene sirovina na svjetskom tržištu značajno porasle. Unatoč svemu tome, uspijevamo zasad rješavati ove probleme i osigurati maksimalnu proizvodnju zahvaljujući, prije svega, ogromnom zalaganju naših radnika“, kažu iz kompanije „Bosnalijek“.
Kada je u pitanju proizvodnja, iz ove kompanije kažu da je „Bosnalijek“ donio odluku da za vrijeme trajanja pandemije prioritet broj jedan bude kontinuirano snabdijevanje tržišta u BiH svim njihovim proizvodima, uz maksimalnu zaštitu radnika.
„Bilježimo značajan porast potrošnje naših dezinfekcijskih proizvoda poput aspena, alkosola ili bakticida, koje uopšte ne izvozimo. Napominjemo da smo utrostručili proizvodnju tih proizvoda. Takođe, povećana je i potražnja na domaćem tržištu za našim paracetamolom, Lysobactom, Bronhobosom, Royalijem, ali mi uspijevamo osigurati dovoljne količine za naše tržište i to ćemo i nastaviti. Kada je riječ o izvozu, najveća potražnja je za Lysobactom i Stomatidinom, s obzirom na to da se sve države bore sa istim problemom“, kažu u ovoj kompaniji.
Proizvodnja u RS
Ministarstvo privrede i preduzetništva RS je u koordinaciji sa Ministarstvom zdravlja i socijalne zaštite pokrenulo inicijativu za početak proizvodnje dezinfekcionih sredstava za potrebe domaćeg tržišta. S obzirom na to da su sredstva na bazi 70-odstotnog medicinskog alkohola u deficitu, iz Ministarstva privrede i preduzetništva navode da su odmah po proglašenju epidemije virusa korona u RS stupili u kontakt sa domaćim privrednim društvima koja su u stanju da se preorijentišu na proizvodnju medicinskog alkohola.
„Nekoliko domaćih preduzeća je već počelo proizvodnju dezinfekcionih sredstava za bolnice i apoteke u RS i imaju spremne kapacitete da po potrebi povećaju proizvodnju ovih trenutno deficitarnih sredstava“, navodi se u saopćenju.
Uputili su inicijativu UIO BiH da izvrši povrat akcize za proizvedeni medicinski alkohol.
Izvor: Nezavisne novine
ANALIZE
Egzodus doktora iz Republike Srpske: Male plate i loši uslovi rada ih tjeraju u inostranstvo
Na mogući egzodus zdravstvenih radnika upozoravalo se nekoliko godina unazad. Na birou za zapošljavanje u Republici Srpskoj doktora više nema. Iscrpljenost kadra zavladala je u bolnicama i domovima zdravlja. O zadržavanju radnika povećanjem plate i boljim uslovima rada, niko ne priča. Jedine brojke koje se spominju su one odlazećih radnika.
NEMA DOKTORA NI NA BIROU
Dom zdravlja Banjaluka raspisao je konkurs za prijem nekoliko zdravstvenih radnika. Na posljednji, niko se nije javio. Šta je razlog, pitali smo rukovodstvo.
„Mislim kada bismo doktorima ponudili bolje uslove rada, bolju platu u terenskim ambulantama posebno da bi možda bio i veći odaziv i veća zainteresovanost za taj posao. Nema ni na birou doktora, a nema ni kandidata koji žele da rade“, istakla je Vedrana Antonić Kovljenović, pomoćnica direktora Doma zdravlja Banjaluka i specijalistkinja porodične medicine.
No, na birou ih ipak ima. Prema podacima Zavoda za zapošljavanje nekoliko stotina medicinkog kadra, nezaposleno je. Pa se postavlja pitanje – gdje su u stvarnosti?
„Rade i kao konobari, rade i u kuhinjama, rade u supermarketima. Vrsni profesionalci odlaze da rade u parfimerije, odlaze da rade neke druge poslove manje složenosti u drugim strukama, ali nažalost za duplo veću platu i onda na taj način osiguravaju egzistenciju svoje porodice“, pojasnio je Mirko Šerbedžija iz Strukovnog sindikata medicinskih sestara i tehničara RS.
MALE PLATE
Osim trbuhom za kruhom u inostranstvo, brojni odlaze u privatne ustanove zbog boljih uslova rada. Takvih je više od 20 u posljednjih nekoliko godina u bolnici Srbija u Istočnom Sarajevu. Iako su plate medicinarima u Kantonu Sarajevo zbog kojih su do nedavno željeli u generalni štrajk, male i takve za radnike zdravstva u RS – nedostižne.
„Najgora situacija je trenutno u bolnici u Istočnom Sarajevu gdje doktori masovno prelaze u bolnice u KS kako privatne tako i državne, specijalista u KS ima bukvalno duplo veću platu nego specijalista u RS. Uglavnom je plata glavni razlog odlaska ljekara ili u inostranstvo ili privatne ustanove“, naglasio je Jovica Mišić, opšti hirurg u bolnici Doboj.
Da je nešto bolja situacija u banjalučkoj bolnici, ne potvrđuju. Nedostaje čak – 700 radnika. U Domu zdravlja u naredne dvije godine, skoro 40 doktora će se penzionisati. Pa se postavlja pitanje – ko će ih zamijeniti?
„U zadnjih nekoliko godina je bilo više desetina doktora na birou , molbii u domovima zdravlja za posao, kako doktora porodične medicine, tako i medicinskih tehničara, ali sada nema nijednog, evo mi smo nakon pola godine uspjeli zaposliti jednog mladog doktora. Što se tiče timova hitne pomoći, bilo bi poželjno da ih ima deset timova, ali mi to nemamo sada, imamo tri mobilna tima“, navela je Nada Banjac, načelnica Službe Hitne medicinske pomoći u Banjaluci.
No, to nisu jedini problemi zdravstva u RS. Da povećanja plata neće biti, poručeno im je iz resornog ministarstva. Trenutno, oni koji su ostali, nadaju se barem redovnim isplatama. S obzirom na to da je ove godine zabilježeno nekoliko kašnjenja plata i doprinosa zdravstvenim radnicima. Pa zbog svega i strah od neizvjesnosti – tjera na pakovanje kofera.
ANALIZE
Republika Srpska povećava kvotu radnih dozvola za strance na 2.000
Upravni odbor Zavoda za zapošljavanje Republike Srpske donio je odluku o izmjeni odluke o utvrđivanju kvota radnih dozvola za zapošljavanje stranih državljana i lica bez državljanstva u Republici Srpskoj, a do izmjena, odnosno povećanja kvota došlo je na zahtjev Unije udruženja poslodavaca Republike Srpske.
Kako su za „Nezavisne novine“ objasnili iz Zavoda za zapošljavanje Srpske, odlukom je utvrđena kvota radnih dozvola za 2024. godinu za zapošljavanje 2.000 stranih državljana i lica bez državljanstva.
„Kvota se odnosi na 500 produženih ranije izdatih radnih dozvola i 1.500 za novo zapošljavanje. Pomenuta kvota je važeća do 31.12.2024. godine„, istakli su oni.
Da podsjetimo, prošle godine donesena je odluka za zapošljavanje 1.400 stranih državljana i lica bez državljanstva u Republici Srpskoj i to 1.000 za novo zapošljavanje stranih državljana i osoba bez državljanstva i 400 za produženje ranije izdatih radnih dozvola.
Saša Aćić, direktor Unije poslodavaca Republike Srpske, istakao je za „Nezavisne novine“ da je, imajući u vidu trendove, realno očekivati da će nova kvota biti dovoljna do kraja godine.
„S obzirom na to da ima veći broj poništenih radnih dozvola u periodu do sada i s obzirom na to da smo podigli kvotu na 2.000, mislimo da će taj broj biti dovoljan do kraja godine uz obećanje da ćemo, ukoliko bude nedostatak dozvola na kraju godine, korigovati odluku i povećati za potreban iznos„, kaže Aćić.
Prema njegovim riječima, stranih radnika je potrebno u svim oblastima, ali najviše ih ima u građevinarstvu, poljoprivredi i prerađivačkoj industriji.
„U svim deficitarnim granama, što se tiče radne snage, potrebni su radnici, međutim ova tri sektora trebaju najviše ljudi iz inostranstva„, navodi on.
Takođe, na sjednici Upravnog odbora koja je održana krajem jula ove godine utvrđena je i kvota radnih dozvola za zapošljavanje stranih državljana i lica bez državljanstva u Republici Srpskoj za 2025. godinu.
„Kvota se odnosi na 2.000 radnih dozvola za zapošljavanje stranih državljana, a ista je važeća do jula 2025. godine. Od ukupnog broja radnih dozvola, 500 će se odnositi na produžene, a 1.500 za novo zapošljavanje stranih državljana i lica bez državljanstva“, objasnili su za „Nezavisne novine“ u Zavodu za zapošljavanje Srpske.
Kada je riječ o kvotama za prvu polovinu naredne godine, Aćić ističe da će, s obzirom na trendove iz okruženja, vrlo vjerovatno doći i do korekcija te odluke.
BIZNIS
Đorđe Đoković širi biznis u Srpskoj
Banjalučka agencija „Legacy international“ u vlasništvu Đorđa Đokovića, mlađeg brata Novaka Đokovića, dobila je posao promocije Olimpijskog centra (OC) „Jahorina“ vrijedan oko 84.000 KM.
Kako se navodi u odluci o izboru najpovoljnije ponude, bila je ovo jedina ponuda koja je stigla na tender, javlja Akta.ba.
Procijenjena vrijednost ponude bez PDV-a je bila 72.200 KM, a Đoković je ponudio promociju za 72.180 KM bez PDV-a.
Agencija „Legacy international“ osnovana je u novembru prošle godine. Do sada nije imala dobijenih tendera, ali je bila zadužena za poslove oko organizacije teniskog ATP turnira „Srpska open“.
U banjalučku podružnicu registrovanu uplatio je kapital od 9.779,15 KM, a osnovna i pretežna djelatnost je rad sportskih objekata. Đoković je direktor i vlasnik beogradske firme istog imena, koja se bavi organizovanjem teniskih turnira u Srbiji.
Đorđe Đoković je najmlađi je od trojice braće Đokovića koji se nakon profesionalnog tenisa posvetio biznisu, a do sada je realizovao nekoliko sportskih projekata.
Osnovna i pretežna djelatnost je rad sportskih objekata.
Inače, Đokoviću su česti gosti na Jahorini koja ima staze nazvane po Novaku Đokoviću.
Nakon mnogobrojnih posjeta porodice najboljeg tenisera, Novaka Đokovića, olimpijskoj planini prošle godine je postignut dogovor i o investicijama koje će ova porodica realizovati na Jahorini.
„Imamo tu čast da su naši česti gosti članovi porodice Đoković koji su sami po sebi svjetski poznat brend. Nakon privilegije koju smo dobili imenovanjem jahorinskih ski staza po imenu najpoznatijeg srpskog tenisera Novaka Đokovića sada Jahorina dobija i hotel u neposrednoj blizini upravo ovih staza. Naša vizija je da privučemo što više ovakvih investitora te da Jahorina u budućnosti ide rame uz rame sa najuspješnijima jer joj svim prethodno realizovanim taj status i pripada. Prije par dana na jednom kongresu sam saznao da je moj tim na koji sam beskrajno ponosan tim koji je sagradio najviše žičara na svijetu“, izjavio je tada Ljevnaić.
Dodao je da veliku zahvalnost duguje prije svega Srđanu Đokoviću sa kojim je kako kaže zadovoljstvo sarađivati i realizovati vizije koje su prije svega usmjerene na budućnost i naslijeđe za naredne generacije.
Sa ovom dogovorenom promocijom, čini se da se poslovna saradnja širi.
Akta.ba
-
NEKRETNINE8 meseci prije
Počela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE1 godina prije
Novi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
NOVOSTI3 meseca prije
Učesnici Visa olimpijskog triatlona prikupili 26.500 KM za Specijalnu Olimpijadu u Bosni i Hercegovini
-
FINANSIJE11 meseci prije
Vlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
INVESTICIJE1 godina prije
Castellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
NOVOSTI1 godina prije
Prag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
POLJOPRIVREDA1 godina prije
Proizvođači digli ruke, mnogi zbog malina i na sudu
-
FINANSIJE11 meseci prije
Mtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca