Connect with us

PRIVREDA

Izvoz u martu pao za 152 miliona KM

Objavljeno

 


Kamioni

Izvoz robe iz Bosne i Hercegovine u martu ove godine u odnosu na mart prošle godine pao je za više od 152 miliona KM, a gotovo je sigurno da će se ovaj trend nastaviti i u aprilu.

Prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje BiH, u martu 2019. godine, izvoz iz Bosne i Hercegovine iznosio je 1.022.037.545 KM, dok je u martu ove godine taj izvoz bio svega 869.645.982 KM. Za razliku od marta, u prva dva mjeseca ove godine izvoz iz BiH bio je na nivou kao i prošle godine, pa je tako u januaru 2019. godine iz BiH izvezeno 883 miliona KM, a ove godine 888 miliona KM, dok je u februaru ove godine iz BiH izvezeno 950 miliona KM, a prošle godine u istom mjesecu to je bilo 952 miliona KM.

„Taj pad izvoza uglavnom se odnosi na probleme sa transportom, ali dobrim djelom i zbog manje narudžbi iz inostranstva, prije svega iz Italije. U idućem mjesecu može se očekivati veći pad, ali ne toliko velik s obzirom na to da je i u martu veliki problem bio sa prevozom, dakle, postojalo je tržište, samo zbog problema u transportu nije se moglo izvesti. Sada je to dosta lakše“, rekao je Nemanja Vasić, potpredsjednik Spoljnotrgovinske komore BiH.

On naglašava da su određene industrije doživjele pad, prije svega obućarska i tekstilna s obzirom na to da je mnogo poslova bilo vezano za Italiju, ali i da ima onih koje rade punom parom, kao što je prehrambena industrija, kako kod nas tako i u svijetu.

Na pad izvoza mnogo je uticao i pad drvne industrije, odnosno smanjene narudžbe iz Italije u ovoj oblasti, a još ranije je objavljeno da je jedna fabrika peleta prestala sa proizvodnjom s obzirom na to da su partneri iz Italije otkazali narudžbe te da je zbog problema sa transportom u tu zemlju jedno vrijeme bilo praktično nemoguće izvesti bilo šta.

„Svi rade i radiće dok imaju sirovina i do pada proizvodnje hrane može doći samo usljed nedostatka sirovina. Izvoz iz BiH moglo bi djelimično u aprilu oporaviti i to što roba može ići na Kosovo, i to prije svega ona u vezi sa metalnim sektorom. Teško je prognozirati bilo šta. Pada izvoza u aprilu sigurno će biti, jer ovo sa virusom korona neće biti završeno, ali je pitanje koliki će on biti. Sigurno viši nego u martu, ali ne toliko mnogo. U maju već očekujemo da počne normalizacija“, naglasio je Vasić.

Reklama

Igor Gavran, ekonomista, rekao je da je pad izvoza bio izvjestan, ali da je teško bez uvida u njegovu strukturu detaljnije komentarisati. On naglašava da je manji izvoz finalnih proizvoda koji prevazilaze potrebe našeg tržišta svakako negativan, ali da smanjen izvoz hrane i proizvoda koji su povećali tržišno učešće ne bi morao imati negativne efekte.

„Ipak, razumno je pretpostaviti da se veći dio ovog smanjenja izvoza odnosi na smanjenu vanjsku traženju i nemogućnost plasmana zbog transportnih prepreka ili manjka repromaterijala za proizvodnju izvoznih proizvoda“, rekao je Gavran.

On naglašava da će povratak izvoza na raniji nivo tek manjim dijelom zavisiti od domaćih izvoznika te da će sve zavisiti od potražnje na tržištima na koja smo izvozili.

U prva tri mjeseca ove godine u odnosu na prva tri mjeseca prošle godine ukupan pad izvoza iznosio je 5,3 odsto ili 149,3 miliona KM. Prošle godine u januaru, februaru i martu iz BiH je izvezena roba u vrijednosti od 2.857.984.806 KM dok je u prva tri mjeseca ove godine taj izvoz iznosio 2.708.640.309 KM.

Pored izvoza, u BiH je značajno pao i uvoz, posebno u martu, i to za čitavih 290 miliona KM. U martu 2019. godine u BiH je uvezeno 1.573.374.301 KM roba, dok je u istom mjesecu ove godine uvoz iznosio 1.510.612.322 KM. Uvoz robe u BiH pao je i u januaru ove u odnosu na januar prošle godine s obzirom na to da je u prvom mjesecu 2019. godine taj uvoz iznosio 1.331.480.179 KM, a u januaru ove godine 1.257.454.240 KM. Ukupan pad uvoza u prva tri mjeseca ove godine iznosio je 7,3 odsto ili 340,1 milion KM.

Izvoz

Reklama

Januar 2019.                    Januar 2020. 883.502.488,87 KM       888.801.429,77 KM

Februar 2019.                 Februar 2020.
952.444.772,80 KM       950.192.897,34 KM

Mart 2019.                       Mart 2020.
1.022.037.545,14 KM    869.645.982,46 KM

Izvor: Nezavisne novine

PRIVREDA

Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar

Objavljeno

 

Od

Čapljina, kao i mnogi manji gradovi, još uvijek nema coworking prostor koji bi privukao digitalne nomade, samostalne profesionalce i sve one kojima je potreban radni prostor s kvalitetnim uvjetima.

Inicijative poput coworking prostora, iako prisutne u većim gradovima, i dalje su rijetke u manjim sredinama poput Čapljine, koja ima potencijal za privlačenje nove generacije radnika, ali nedostaju potrebna ulaganja i podrška.

Jedan od rijetkih primjera coworking prostora u Hercegovini jest CodeHub Mostar, koji je pokrenuo Intera Tehnološki Park s ciljem stvaranja profesionalnog okruženja za rad, povezivanje i usavršavanje.

Ovaj coworking prostor pokazao se uspješnim i privlačnim za freelance stručnjake, poduzetnike te digitalne nomade, a ponudio je sve što jedan moderan radni prostor mora imati – brz internet, kvalitetne radne stolove, ugodnu radnu atmosferu i priliku za umrežavanje, piše Čapljinski portal.

Benefiti coworking prostora

Coworking prostori poput CodeHuba nude brojne prednosti koje bi mogle unaprijediti poslovnu klimu u manjim gradovima kao što je Čapljina.

Prvo, oni pružaju brz internet i tehnološki opremljen prostor, što je ključan preduvjet za suvremeni način rada.

Reklama

U coworking prostoru, radnici su okruženi sličnim profesionalcima, što potiče produktivnost i radnu atmosferu koju je teško postići u kućnom okruženju.

Dodatna prednost coworkinga je umrežavanje i stvaranje novih poslovnih veza. Rad u zajedničkom prostoru omogućava razmjenu ideja, kontakata i suradnji, čime coworking prostor postaje inkubator novih poslovnih inicijativa.

Također, prisutnost digitalnih nomada u coworking prostorima doprinosi raznolikosti i širenju znanja, što obogaćuje lokalnu zajednicu i otvara vrata novim projektima.

Potencijal za Čapljinu

Unatoč rastućoj popularnosti coworking prostora, manji gradovi poput Čapljine ostaju zapostavljeni, iako bi upravo takvi prostori mogli privući novu generaciju radnika koji ne ovise o stalnom mjestu boravka.

Coworking prostor u Čapljini ne samo da bi obogatio lokalnu poslovnu scenu, već bi stvorio preduvjete za rast zajednice digitalnih nomada, poduzetnika i kreativaca.

Primjer mostarskog CodeHuba pokazuje da coworking prostori mogu uspješno djelovati i u regijama koje nisu urbani centri, ali zahtijeva podršku i ulaganja koja će omogućiti dugoročnu održivost ovakvih inicijativa.

Reklama

Ulaganje u coworking prostor u Čapljini moglo bi postati ključan korak prema stvaranju napredne poslovne klime, privlačenju novih profesionalaca te razvoja poslovnih veza koje bi mogle potaknuti nove projekte i lokalnu ekonomiju.

Nastavite čitati

PRIVREDA

VIDEO / Jedan dan u Lasti – kako se proizvode najukusniji keksi?

Objavljeno

 

Od

Tvornica keksa i vafla “Lasta“ Čapljina pokrenula je ponovno proizvodnju nakon što ju je preuzeo privrednik Petar Čorluka, vlasnik Violete.

Tvornica radi “punom parom“ i proizvodi kekse koji su zauzeli police trgovina širom regije.

Lasta je zaposlila i veliki broj radnika, što je veliki plus za lokalnu privredu.

Kako se proizvode keksi i kako izgleda jedan dan u Lasti, pogledajte u video prilogu.

Nastavite čitati

PRIVREDA

„Invictus“ otpušta radnike

Objavljeno

 

Od

 Kompanija „Invictus Technology Group” iz Banjaluke, osnovana nakon što je “Infinity International Group” dospjela na “crnu listu” Sjedinjenih Američkih Država najavila je drastične poteze i otpuštanje “značajnog broja radnika”.

Oni tvrde da je odluka donesena nakon što su se “suočili sa brojnim nezakonitim postupcima onih koji bi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini trebali da osiguraju prava zagarantovana zakonima”.

Kažu da su ambiciozno zaposlili 170 ljudi nakon što su ugasili “Infinity” koji bi nastavili poslovanje koje su do tada vodili u okviru nekoliko kompanija koje su se 18. juna i ranije našle pod sankcijama.

Tvrde da su prvobitno mislili da im banke neće praviti probleme i da će im otvoriti račune, ali da je podrška izostala.

“Bez obzira što se prvobitno činilo da ćemo kod banaka bez većih problema otvoriti račune, te završiti i sve druge neophodne aktivnosti kod drugih relevantnih institucija, ipak smo naišli na ozbiljne prepreke koje nas sprečavaju da ostvarimo započeti plan. Podrška je izostala, prije svega, od banaka koje nisu bile spremne da postupe po zakonu. Nakon ogromnog pritiska Ambasade SAD u Sarajevu, a u strahu od narednih poteza američke administracije i novih sankcija, banke su ignorisale naša nastojanja da kao nova kompanija dobijemo polazne elemente neophodne za normalno poslovanje. Zbog ovakvog nerazumijevanja teško možemo da održimo finansijsku stabilnost što iz dana u dan dodatno usložnjava čitavu situaciju”, saopštili su iz “Invictusa”.

Objašnjavaju da su početkom ovog mjeseca kao novi poslovni subjekt optimistično počeli sa radom i potpisali ugovore sa više od 170 zaposlenih. Sud je uredno izvršio registraciju nove kompanije, ali su sada došli u situaciju da moraju preduzeti neželjene poteze. Za sve krive Ambasadu SAD-a u BiH, iako im je sankcije prethodno uvelo američko Ministarstvo finansija.

Reklama

“Garantujemo da će svi zaposleni dobiti svoja zarađena primanja uz poštovanje ugovorom o radu i zakonom predviđenih mehanizama za djelovanje u ovakvim i sličnim situacijama. Želimo da naglasimo da se zbog postupaka Ambasade SAD na najbrutalniji način radnicima uskraćuje pravo na rad i osiguranje gole egzistencije iako za to nema bilo kakvog pravnog osnova. Baš zbog toga pozivamo sve nadležne institucije da što prije pronađu adekvatno rješenje kako ni jedna druga domaća kompanija u budućnosti ne bi bila izložena nezabilježenoj diskriminaciji”, saopšteno je iz “Invictusa”.

Kažu i da su sada izloženi potezima koji nemaju bilo kakve veze sa normalnim poslovanjem i poštovanjem zakonskih normi, a da ih relevantne institucije kao savjesnog poslovnog subjekta nisu u stanju zaštiti, zbog čega moraju priznati da je teško pronaći adekvatniji odgovor koji ne bi uključivao ozbiljnije rezove u samoj kompaniji.

Podsjetimo, 18. juna ove godine američka Kancelarija za kontrolu imovine stranaca OFAC uvela je sankcije nizu kompanija koje “čine mrežu podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”, a “Infinity International” se našao među njima, skupa sa firmama “Infinity Media”, “Prointer ITSS”, “Sirius 2010”, “Kaldera”, “K-2 Audio” u čijem je vlasništvu Alternativna televizija, “Una World” u čijem je vlasništvu bila “Una TV”.

Iz “Infinity-ja” su tada saopštili da će bez posla ostati oko 800 ljudi, a spas su potražili u registrovanju novih kompanija i promjenama vlasničke strukture, pretvarajućći dotatašnje rukovodioce u vlasnike.

„Invictus“ su prije mjesec dana osnovali menadžeri „Prointera“ i „Siriusa”.

CAPITAL.BA

Reklama
Nastavite čitati

U trendu