Connect with us

FINANSIJE

Klijenti mikrokreditnim organizacijama podnijeli 10.863 zahtjeva za odgodu plaćanja

Objavljeno

 


Mikrokreditnim organizacijama u BiH, članicama Udruženja mikrokreditnih organizacija u BiH – AMFI do 24. aprila ove godine obratilo se 10.863 klijenta za primjenu nekih od mjera odgode plaćanja mikrokredita kao mjera podrške za prevazilaženje negativnih efekata pandemije COVID-19, kazala je Elma Zukić, direktorica udruženja.

Do sada je odobreno 8.008 zahtjeva klijenata, što predstavlja oko 74 posto svih pristiglih zahtjeva, što se kontinuirano i užurbano svakodnevno implementira.

Iz AMFI-a podsjećaju da u skladu sa odlukama agencija za bankarstvo FBiH i RS, mikrokreditne organizacije provode mjere na ublažavanju posljedica virusnog oboljenja COVID 19, nastojeći svakom klijentu pristupiti individualno s ciljem iznalaženja optimalnog rješenja u prevazilaženju poteškoća sa otplatom mikrokredita ali i omogućiti podršku u prevazilaženju problema sa likvidnošću onih klijenata i djelatnosti koje i u vanrednim oklnostima nastavljaju sa poslovanjem.

Mogućnost moratorija

Sve mikrokreditne organizacije u BiH su, u skladu sa odlukama agencija za bankarstvo FBiH i RS, svojim klijentima ponudile mogućnost moratorija na otplatu mikrokredita, reprogramiranje i refinansiranje uz mogućnost grace perioda i različite modalitete tretiranja kamatnih stopa te perioda produženja otplate.

Iz AMFI podsjećaju da mikrokreditni sektor u najvećoj mjeri podržava i finansira male poljoprivrednike i poduzetnike koji nemaju pristup bankarskim uslugama te u potpunosti zavise od podrške koju im kontinuirano i kvalitetno pružaju mikrokreditne organizacije skoro 25 godina. Procjena je da oko 70 posto ili oko 150.000 klijenata mikrokreditnih organizacija ima pristup kreditnim sredstvima isključivo kroz mikrofinansijski sektor tj. oko 600.000 građana BiH se oslanja na podršku mikrokreditng sektora, što direktno što indirektno.

Reklama

Značajno učešće u svim odobrenim mikrokreditima zauzima finansiranje poljoprivredne djelatnosti sa udjelom od oko 35 posto.

Iz AMFI-a poručuju da treba imati na umu da će mikrokreditne organizacije, uz ostale subjekte finansijskog sektora, biti okosnica i važan alat ekonomskog oporavka nakon pandemije izazvane koronavirusom, jednako kao što su to bili i nakon poplava iz 2014. godine kada je mikrokreditni sektor značajno učestvovao u ekonomskom oporavku klijenata i zajednica u ugroženim područjima.

Prate aktivnosti

Poručuju da AMFI kontinuirano prati rad svojih članica i redovno komuniciraju sa regulatornim agencijama (Agencija za bankarstvo FBiH i Agencija za bankarstvo RS-a), a trenutno ne raspolažu informacijama o naplati dodatnih kamatnih stopa korisnicima mikrokredita o čemu se govorilo u javnosti posljednjih dana.

„Nakon što su se ove informacije pojavile u javnosti, pokrenuli smo aktivnosti provjere navoda. Naglašavamo da se AMFI protivi bilo kakvom djelovanju mikrokreditnih organizacija suprotno odlukama agencija za bankarstvo FBiH i RS, koje nisu u interesu klijenta i nanose štetu cijelom sektoru. Članice AMFI-ja i AMFI vrlo dobronamjerno prihvaju sve sugestija i kritike prema kojima ćemo promtno djelovati gdje god se iste činjenično utvrde“, kazala je Zukić.

Iz AMFI, također, upozoravaju da se u posljednje vrijeme u javnosti pojavio niz informacija u kojima se vrše poređenja između banaka i mikrokreditnih organizacija.

Reklama

Banke i mikrokreditne organizacije se ne mogu porediti, jer je osnovna misija mikrokreditnih organizacija osigurati pristup finansijskim sredstvima onim kategorijama koje ne ispunjavaju uvjete za pristup tradicionalnim modelima finansiranja.

Biznisinfo

FINANSIJE

Prodati trezorski zapisi FBiH za 28 miliona KM

Objavljeno

 

Od

Na današnjem trgovanju na Sarajevskoj berzi ostvaren je ukupan promet od 28.222.037 KM. U sklopu 66 transakcija ukupno je prometovano 19.105 vrijednosnih papira.

Danas je održana 75. aukcija trezorskih zapisa Federacije Bosne i Hercegovine s rokom dospjeća od 6 mjeseci. Metodom višestrukih cijena upisano je ukupno 2.845 trezorskih zapisa, čime je za emitenta prikupljeno ukupno 27.954.184 KM.

  • Vrijednost BIFX-a je pala za 0,28 indeksnih poena na 668,44 poena, što u odnosu na prošlo trgovanje predstavlja pad od 0,04 %
  • Vrijednost indeksa SASX-10 je porasla za 0,63 indeksna poena na 943,98 poena, što u odnosu na prošlo trgovanje predstavlja porast od 0,07 %
  • Vrijednost indeksa SASX-30 je porasla za 3,58 indeksnih poena na 1.883,42 poena, što u odnosu na prošlo trgovanje predstavlja porast od 0,19 %
  • Vrijednost SASE Islamskog indeksa – u saradnji sa BBI, SASX-BBI je porasla za 5,66 indeksnih poena na 10.626,51 poen, što u odnosu na prošlo trgovanje predstavlja porast od 0,05 %
  • Vrijednost indeksa SASX-Fundamentals, SASX-FN je porasla za 1,17 indeksnih poena na 17.334,92 poena, što u odnosu na prošlo trgovanje predstavlja porast od 0,01 %
  • Na Kotaciji privrednih društava i Kotaciji obveznica nije bilo zaključenih transakcija.

Na Kotaciji fondova ostvaren je promet dionicama ZIF BOSFIN DD SARAJEVO (simbol  BSNFRK2 ) u iznosu od 220,00 KM; u sklopu 1 transakcije prometovano je 500 dionica. Kurs ovog fonda iznosio je 0,44 KM.

Na Slobodnom tržištu – ST1 ostvaren je promet od 173.827,59 KM; u sklopu 15 transakcija prometovano je 5.534 dionice. Najveći dnevni promet ostvaren je dionicama emitenta RUDNICI BOKSITA JAJCE DD JAJCE (simbol RBKJRK2 ) u iznosu od 131.325,00 KM. Kurs ovog emitenta iznosio je 51,50 KM.

Na Slobodnom tržištu – ST2 ostvaren je promet dionicama emitenta IGMAN DD KONJIC (simbol IGKCRK3 ) u iznosu od 1.870,00 KM; u sklopu 1 transakcije prometovano je 11 dionica. Kurs ovog emitenta iznosio je 170,00 KM.

Na Slobodnom tržištu – ST3 i na Tržištu za emitente u stečaju nije bilo ostvarene trgovine.

Najveći dnevni porast vrijednosti zabilježile su dionice emitenta RUDNICI BOKSITA JAJCE DD JAJCE (simbol RBKJRK2) od 3,00 % i dostigle su cijenu od 51,50 KM, dok je dnevni pad registrirao ZIF BOSFIN DD SARAJEVO (simbol  BSNFRK2) od 2,22 % sa cijenom od 0,44 KM.

Reklama

Na vanberzanskom tržištu evidentirana je trgovina dionicama emitenta:

– BROVIS DD VISOKO (simbol: BROVRK2) u vrijednosti od 91.935,00 KM, u sklopu 33 transakcije prometovano je 10.215 dionica.

biznisinfo.ba

Nastavite čitati

BIZNIS

Telekom Srpske ili BH Telecom: Ko trenutno vrijedi više!?

Objavljeno

 

Od

Dionice kompanije Telekom Srpske, odnosno Mtel, pale su opet danas na najnižu cijenu u posljednjih nekoliko godina.

Na današnjem trgovanju na Banjalučkoj berzi dionice ove kompanije su oslabile za 0,87 posto i zasustavile se na 1,14 KM. Ovo je najniža cijena u posljednjih nekoliko godina, izvještava BiznisInfo.ba. Prema ovoj cijeni dionice, ukupna tržišna kapitalizacija, odnosno vrijednost kompanije, je oko 560 miliona KM.

Podsjetimo da je pad vrijednosti kompanije počeo 25. maja prošle godine kada je firma izgubila oko četvrtine vrijednosti za samo dva dana.

To se desilo nakon odluke kompanije da ne isplati polovinu zarade dioničarima. Iz firme je nedugo nakon toga rečeno da je riječ o kratkoročnom padu te da će se vrijednost dionica brzo vratiti na stari nivo, ali se to nikad nije desilo, a pad vrijednosti se nastavio sve do danas. Prije toga vrijednost kompanije je bila oko 800 miliona maraka.

Poređenja radi, vrijednost dionice BH Telecoma danas je oko 12,5 KM. S obzirom da je kapital kompanije podijeljen na 63.457.358 dionica, tržišna vrijednost BH Telecoma trenutno je nešto preko 793 miliona maraka. Vrijednost BH Telecoma trenutno je, dakle, čak 40 posto veća od Mtelove.

Pritom je ovo najniža vrijednost dionice BH Telecoma od početka godine. Dionice firme su u januaru išle i do 14,5 KM, što diže vrijednost firme na čak 920 miliona KM, prema podacima BiznisInfo.ba.

Reklama

Ovo pokazuje da je BH Telecom puno interesantniji investitorima uprkos činjenici da se Mtel brže širi zbog činjenice da investira mnogo više novca u akvizicije. Ulagačima se očito ne sviđa činjenica što agresivno širenje ide preko leđa dioničara.

Mtel je većinskom vlasništvu Telekoma Srbija, iza kojeg stoji država Srbija.

biznisinfo.ba

Nastavite čitati

FINANSIJE

Vlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM

Objavljeno

 

Od

Najniža zagarantovana zarada (minimalac) od 1. januara 2024. u Republici Srpskoj biće 900 KM, odlučila je Vlada Republike Srpske.

Obrazlažući ovu odluku, Danijel Egić, ministar rada i biračko-invalidske zaštite Republike Srpske, kazao je nakon 51. sjednice izvršne vlasti da prema zakonu o radu, Ekononsko socijalni savjet RS trebalo da u posljednjem kvartalu predloži iznos najniže zarade, te da Vlada, bila primorana da utvrdi iznos minimalca, jer socijalni partneri u Srpskoj, odnosno predstavnici Saveza sindikata RS, Unije poslodavaca RS i upravo Vlade Srpske, nisu mogli da se dogovore o ovom pitanju, jer su, svako za sebe, imali različite prijedloge o iznosu ove zarade, a koja trenutno iznosi 700 KM.

Odgovarajući na pitanje: Kako Vlada Republike Srpske planira pomoći poslodavcima koji neće moći izdržati povećanje minimalca na 900 maraka?, Egić je kazao da ne može da kaže tačno kako.

Uvjereni smo da će to biti jako mali poslodavaca. Prema Zakonu o radu najniža plata se isplaćuje samo ako radnik ne može svojim radom da nadomjesti tu platu. A znamo svi da svi radnici više zarađuju, a plaćeni su, bar po minimalcu. To smo znali utvrditi kad bi inspekcije išle po preduzećima. To je ta siva zona, koju moramo da iskorijenimo i očistimo„, naglasio je on.

Nije uračunat topli obrok i prevoz u najnižu platu“ , poručio je Egić, odgovarajući na ovo pitanje.

Podsjećamo, prvo je predsjednik Srpske Milorad Dodik iznio ideju da minimalac bude 1.050 maraka, nakon čega je krenulo licitiranje.

Reklama

Poslodavci su smatrali da je realno da bude 750 KM sa svima davanjima, što je za sindikalce bilo potpuno neprihvatljivo.

Pominjali su iznos od minimalno 950 KM, ali i uz poruku da prihvataju i Dodikovu ideju.

On je rekao da će od januara 2024. biti uveden jedinstven borački dodatak od tri KM za sve boračke kategorije, od prve do sedme.

To se, podsjetimo, odnosi na sve borce koji su bili u zoni borbenih dejstava, minimalno mjesec dana.

Nezavisne novine

Reklama
Nastavite čitati

U trendu