PRIVREDA
Marinko Umičević: „Bema“ ima jake kupce, moramo biti optimistični
Marinko Umičević, tehnički direktor Tvornice obuće „Bema“ iz Banjaluke, koja je juče ponovo počela s radom, u intervjuu za „Nezavisne“ rekao je da nisu radili 27 dana u aprilu, te da očekuju podršku Vlade RS za isplatu minimalne plate za ovaj period.
Istakao je da će „Bema“ u budućnosti svojim radom i dalje zarađivati svoje plate, te tako doprinositi i boljem budžetu RS.
Poručio je da vjeruje da neće biti otpuštanja radnika u ovoj fabrici, te da već danas raspisuju konkurs za nova radna mjesta.
NN: Pandemija virusa korona nije zaobišla ni naše područje, kako se ova situacija odrazila na Tvornicu obuće „Bema“? Da li su preduzete sve neophodne mjere?
UMIČEVIĆ: Pandemija je bar u prvom poluvremenu nas na neki način zaobišla, jer kako svi kažu, ovo je prvo poluvrijeme pandemije. Naše dvije radnice su bile inficirane virusom u proteklom periodu i one su se inficirale van fabrike. Od dvije radnice koje su bile pozitivne na koronu, jedna je počela raditi, a drugu očekujemo na poslu za pet dana. „Bema“ je mnogo uradila, fabrika radi samo prvu smjenu, svaki dan u tri sata je totalna dezinfekcija fabrike. Najbitnije je da ljudi vode računa kako da se ponašaju kada izađu iz fabrike, šta rade, s kim se druže, te da drže socijalnu distancu 24 sata. Mjere u firmi se sprovode, ali radnici moraju biti oprezni i van fabrike. Čim se pojavila priča o virusu korona, na ulazu u fabriku se mjeri temperatura, vrši se dezinfekcija ruku, vrši se dezinfekcija obuće i ruku na ulazu u pogon, kao i na ulasku u restoran. U restoranu radnici ne sjede po četvoro za stolom, već po dvoje, kako bi se održala distanca između njih. Uveli smo u restoranu čaj od limuna i šipka tokom pauze, vitamin C i još mnogo toga smo poduzeli, te uspjeli smo se i odbraniti. Međutim, ono od čega se nismo uspjeli odbraniti od korone je dobavljanje repromaterijala, tu smo izgubili prvo poluvrijeme, međutim nadam se da će sve biti dobro.
NN: Na koji način je novonastala situacija uticala na vaš proizvodni proces, te koliki je ovo finansijski udar na „Bemu“ i radnike?
UMIČEVIĆ: Mi smo dali punu platu za mart, platili doprinose, prevoz i sve što ide po zakonu, sve je isplaćeno i dobavljačima. Upitna nam je plata za april, jer od 1. aprila nismo radili, te smo počeli juče, 27. aprila. Imali smo problema u nabavci repromaterijala, međutim najzad nam je stiglo sedam šlepera i pet malih kamiona sa repromaterijalom. To nam je pravilo veliki problem, jer su kamioni čekali i po desetak dana, nisu mogli da stignu, pa smo morali ljude da pustimo kućama tri sedmice. Međutim, zahvaljujući Staši Košarcu, ministru spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH, konvoji su krenuli kroz Hrvatsku i kamioni su stigli, te je „Bema“ počela da radi. Repromaterijal koji smo sada uvezli može nam biti do polovine juna, a poslije se nadamo da će se situacija normalizovati.
NN: Kakve finansijske posljedice virus ostavlja na „Bemu“, mogu li radnici biti sigurni u svoje radna mjesta?
UMIČEVIĆ: „Bema“ raspisuje danas konkurs za 100 novih radnika i već 4. maja će primiti novih 20 radnika. Ljudi kažu da su ovdje male plate, ali ovdje radi veliki broj radnika i nisu ljudi ludi raditi za džabe. U „Bemi“ je kapija otvorena i za ulazak i za izlazak, niko nije svezan i ide gdje mu je bolje, međutim iz „Beme“ se ne ide, u „Bemu“ se još uvijek debelo dolazi. Nadam se da otpuštanja neće biti i da će biti primanja radnika. Za ovaj period od 27 dana koje nismo radili u aprilu imaćemo manje 1,2 miliona KM, plus ćemo na to pretrpjeti u prodavnici 50.000 KM.
Glavni problem nam je na nivou BiH, tamo je carinska politika, monetarna, fiskalna, Centralna banka, šteta bi bilo da se ova industrija ugasi, jer je mnogo uloženo i od strane države i od vlasnika. Mi moramo da rasteretimo privredu po pitanju carina, špedicija, fiskalnih i parafiskalnih nameta.
NN: Kako ova situacija utiče uopšteno na industriju obuće?
UMIČEVIĆ: Industrija obuće je doživjela jednu „elementarnu nepogodu“, a time i „Bema“. Više od 100 miliona pari obuće zimus je ostalo neprodano u Evropi, jer nije bilo snijega. „Bema“ je ovdje uložila 500.000 KM u zimsku obuću, a nismo je prodali ni u vrijednosti od 5.000 KM. Htjeli smo da snizimo u martu cijenu i da se proda, međutim ne rade prodavnice jer je krizni štab, kako u cijeloj Evropi, tako i u Banjaluci, zatvorio prodavnice. Naši ino-partneri su uložili ogromne pare u sandale, cipele za ljeto, ali sve to još stoji u prodavnicama, međutim moramo biti optimistični.
NN: Da li imate problema sa izvozom i isporukom obuće?
UMIČEVIĆ: „Bema“ srećom ima četiri izuzetno jaka kupca, koji nisu od onih koji mogu preko noći da bankrotiraju. Izvozimo u Italiju, Njemačku, Austriju i Slovačku i nadamo se da će sve biti dobro. EU ima svoje banke koje će velike pare uložiti u privredu, a samim tim, ako prežive oni, preživjećemo i mi, tako da se iskreno nadam da će sve to biti stabilizovano. Važno je da na domaćem tržištu kupujemo domaće, te da država jača svoju privredu kupovinom domaćeg.
NN: Jeste li zadovoljni mjerama pomoći privredi od Vlade RS?
UMIČEVIĆ: Kod nas je upitna plata za april, jer u aprilu nismo radili, tu očekujemo podršku Vlade RS što je obećala da će platiti doprinose i da će isplatiti minimalne plate, to bi nam bila dobra infuzija, a mi ćemo već od maja sami svoju platu zaraditi, tako da dalje to neće biti potrebno. Očekujemo pomoć države, a moram zahvaliti ovim putem i Miloradu Dodiku, srpskom članu Predsjedništva BiH, koji je stvarno pokazao interes da „Bema“ nastavi sa svojim radom, jer se brine za više od hiljadu radnika koji ovdje rade. Danas u RS imamo oko 12.000 radnika koji rade u industrije obuće, a „Bema“ ima 1.150 radnika.
Koncert će biti
NN: Nakon prolaska pandemije korone, najavljivali ste koncerte Marinka Rokvića i Halida Bešlića, da li će koncerata biti?
UMIČEVIĆ: Kad prođe korona, biće koncert, tu je 16 godina „Beme“, prošle godine nismo slavili. Napravićemo ovdje na parkingu jedan koncert gdje će biti Marinko Rokvić i Halid Bešlić, pozvaćemo sve radnike iz Banjaluke i Mrkonjić Grada da se malo opustimo. Mi sada imamo plan da „Bema“ bude organizator koncerta „Viteškog plesa“ i Vanje Mišić za Dan pobjede, 9. maja, da pobijedimo i koronu. Mi smo inače društveno odgovorna kompanija, obezbjeđujemo svake godine knjige za učenike, pomažemo razne kolektive, ako nema „Beme“, nema ni ovog svega, sve je to vezano jedno sa drugim.
Izvor: Nezavisne novine
Čapljina, kao i mnogi manji gradovi, još uvijek nema coworking prostor koji bi privukao digitalne nomade, samostalne profesionalce i sve one kojima je potreban radni prostor s kvalitetnim uvjetima.
Inicijative poput coworking prostora, iako prisutne u većim gradovima, i dalje su rijetke u manjim sredinama poput Čapljine, koja ima potencijal za privlačenje nove generacije radnika, ali nedostaju potrebna ulaganja i podrška.
Jedan od rijetkih primjera coworking prostora u Hercegovini jest CodeHub Mostar, koji je pokrenuo Intera Tehnološki Park s ciljem stvaranja profesionalnog okruženja za rad, povezivanje i usavršavanje.
Ovaj coworking prostor pokazao se uspješnim i privlačnim za freelance stručnjake, poduzetnike te digitalne nomade, a ponudio je sve što jedan moderan radni prostor mora imati – brz internet, kvalitetne radne stolove, ugodnu radnu atmosferu i priliku za umrežavanje, piše Čapljinski portal.
Benefiti coworking prostora
Coworking prostori poput CodeHuba nude brojne prednosti koje bi mogle unaprijediti poslovnu klimu u manjim gradovima kao što je Čapljina.
Prvo, oni pružaju brz internet i tehnološki opremljen prostor, što je ključan preduvjet za suvremeni način rada.
U coworking prostoru, radnici su okruženi sličnim profesionalcima, što potiče produktivnost i radnu atmosferu koju je teško postići u kućnom okruženju.
Dodatna prednost coworkinga je umrežavanje i stvaranje novih poslovnih veza. Rad u zajedničkom prostoru omogućava razmjenu ideja, kontakata i suradnji, čime coworking prostor postaje inkubator novih poslovnih inicijativa.
Također, prisutnost digitalnih nomada u coworking prostorima doprinosi raznolikosti i širenju znanja, što obogaćuje lokalnu zajednicu i otvara vrata novim projektima.
Potencijal za Čapljinu
Unatoč rastućoj popularnosti coworking prostora, manji gradovi poput Čapljine ostaju zapostavljeni, iako bi upravo takvi prostori mogli privući novu generaciju radnika koji ne ovise o stalnom mjestu boravka.
Coworking prostor u Čapljini ne samo da bi obogatio lokalnu poslovnu scenu, već bi stvorio preduvjete za rast zajednice digitalnih nomada, poduzetnika i kreativaca.
Primjer mostarskog CodeHuba pokazuje da coworking prostori mogu uspješno djelovati i u regijama koje nisu urbani centri, ali zahtijeva podršku i ulaganja koja će omogućiti dugoročnu održivost ovakvih inicijativa.
Ulaganje u coworking prostor u Čapljini moglo bi postati ključan korak prema stvaranju napredne poslovne klime, privlačenju novih profesionalaca te razvoja poslovnih veza koje bi mogle potaknuti nove projekte i lokalnu ekonomiju.
Tvornica keksa i vafla “Lasta“ Čapljina pokrenula je ponovno proizvodnju nakon što ju je preuzeo privrednik Petar Čorluka, vlasnik Violete.
Tvornica radi “punom parom“ i proizvodi kekse koji su zauzeli police trgovina širom regije.
Lasta je zaposlila i veliki broj radnika, što je veliki plus za lokalnu privredu.
Kako se proizvode keksi i kako izgleda jedan dan u Lasti, pogledajte u video prilogu.
Kompanija „Invictus Technology Group” iz Banjaluke, osnovana nakon što je “Infinity International Group” dospjela na “crnu listu” Sjedinjenih Američkih Država najavila je drastične poteze i otpuštanje “značajnog broja radnika”.
Oni tvrde da je odluka donesena nakon što su se “suočili sa brojnim nezakonitim postupcima onih koji bi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini trebali da osiguraju prava zagarantovana zakonima”.
Kažu da su ambiciozno zaposlili 170 ljudi nakon što su ugasili “Infinity” koji bi nastavili poslovanje koje su do tada vodili u okviru nekoliko kompanija koje su se 18. juna i ranije našle pod sankcijama.
Tvrde da su prvobitno mislili da im banke neće praviti probleme i da će im otvoriti račune, ali da je podrška izostala.
“Bez obzira što se prvobitno činilo da ćemo kod banaka bez većih problema otvoriti račune, te završiti i sve druge neophodne aktivnosti kod drugih relevantnih institucija, ipak smo naišli na ozbiljne prepreke koje nas sprečavaju da ostvarimo započeti plan. Podrška je izostala, prije svega, od banaka koje nisu bile spremne da postupe po zakonu. Nakon ogromnog pritiska Ambasade SAD u Sarajevu, a u strahu od narednih poteza američke administracije i novih sankcija, banke su ignorisale naša nastojanja da kao nova kompanija dobijemo polazne elemente neophodne za normalno poslovanje. Zbog ovakvog nerazumijevanja teško možemo da održimo finansijsku stabilnost što iz dana u dan dodatno usložnjava čitavu situaciju”, saopštili su iz “Invictusa”.
Objašnjavaju da su početkom ovog mjeseca kao novi poslovni subjekt optimistično počeli sa radom i potpisali ugovore sa više od 170 zaposlenih. Sud je uredno izvršio registraciju nove kompanije, ali su sada došli u situaciju da moraju preduzeti neželjene poteze. Za sve krive Ambasadu SAD-a u BiH, iako im je sankcije prethodno uvelo američko Ministarstvo finansija.
“Garantujemo da će svi zaposleni dobiti svoja zarađena primanja uz poštovanje ugovorom o radu i zakonom predviđenih mehanizama za djelovanje u ovakvim i sličnim situacijama. Želimo da naglasimo da se zbog postupaka Ambasade SAD na najbrutalniji način radnicima uskraćuje pravo na rad i osiguranje gole egzistencije iako za to nema bilo kakvog pravnog osnova. Baš zbog toga pozivamo sve nadležne institucije da što prije pronađu adekvatno rješenje kako ni jedna druga domaća kompanija u budućnosti ne bi bila izložena nezabilježenoj diskriminaciji”, saopšteno je iz “Invictusa”.
Kažu i da su sada izloženi potezima koji nemaju bilo kakve veze sa normalnim poslovanjem i poštovanjem zakonskih normi, a da ih relevantne institucije kao savjesnog poslovnog subjekta nisu u stanju zaštiti, zbog čega moraju priznati da je teško pronaći adekvatniji odgovor koji ne bi uključivao ozbiljnije rezove u samoj kompaniji.
Podsjetimo, 18. juna ove godine američka Kancelarija za kontrolu imovine stranaca OFAC uvela je sankcije nizu kompanija koje “čine mrežu podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”, a “Infinity International” se našao među njima, skupa sa firmama “Infinity Media”, “Prointer ITSS”, “Sirius 2010”, “Kaldera”, “K-2 Audio” u čijem je vlasništvu Alternativna televizija, “Una World” u čijem je vlasništvu bila “Una TV”.
Iz “Infinity-ja” su tada saopštili da će bez posla ostati oko 800 ljudi, a spas su potražili u registrovanju novih kompanija i promjenama vlasničke strukture, pretvarajućći dotatašnje rukovodioce u vlasnike.
„Invictus“ su prije mjesec dana osnovali menadžeri „Prointera“ i „Siriusa”.
Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar
Grad Mostar od prodaje vinjeta zaradio 1.5 milijuna KM
Bitcoin skočio na 90.000 dolara po prvi put u povijesti
-
NEKRETNINE8 meseci prijePočela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE1 godina prijeNovi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
NOVOSTI3 meseca prijeUčesnici Visa olimpijskog triatlona prikupili 26.500 KM za Specijalnu Olimpijadu u Bosni i Hercegovini
-
FINANSIJE11 meseci prijeVlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
INVESTICIJE1 godina prijeCastellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
NOVOSTI1 godina prijePrag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
POLJOPRIVREDA1 godina prijeProizvođači digli ruke, mnogi zbog malina i na sudu
-
FINANSIJE11 meseci prijeMtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca