PRIVREDA
Medijima prijeti gašenje, borba za svako radno mjesto
Teška situacija izazvana pandemijom virusa korona pogodila je i medijske kuće, tako da je i ovoj branši, kao i drugima, potrebna pomoć kako bi prebrodila krizu i sačuvala radna mjesta.
Poručuju to iz novinarske zajednice u Srpskoj, koja se nada da će biti sluha i za probleme u medijima, koji su objektivno i blagovremeno informisali javnost uprkos otežanim, ali i rizičnim uslovima rada.
Milorad Labus, predsjednik Udruženja novinara Republike Srpske (UN RS), ističe da je novinarska zajednica duboko pogođena novonastalom situacijom. Ostali su mediji, ističe Labus, bez brojnih oglašivača.
„Na drugoj strani, novinari rade više nego inače, a pitanje je da li će njihove matične kuće imati novca za aprilsku platu“, navodi Labus.
Kako dodaje, zbog toga je UN RS u kontaktu s Biroom za informisanje Vlade RS, te očekuje sastanak radi iznalaženja načina da RS pomogne novinarskoj zajednici.
„Jer, ukoliko dođe do otpuštanja novinara, pa i gašenja medija, stanovništvo bi se moglo naći u informativnoj blokadi, a onda znamo kakve bi to posljedice donijelo. Mediji plaćaju veliki broj doprinosa za radnike, kao i poreza na prihode od marketinga, tako da Vlada RS treba da učini sve da medijska zajednica uspije da premosti ovaj težak trenutak“, ističe Labus u izjavi za „Nezavisne novine“.
I Siniša Vukelić, predsjednik Kluba novinara Banjaluka, naglašava da se u ovo doba pandemije pokazalo koliko su značajni profesionalni mediji.
„Sa druge strane, mediji rade u nikad težoj situaciji. Poslovni prihodi medija su pali i do 80 odsto“, naveo je Vukelić, koji dodaje da je situacija vrlo teška.
Mediji su, napominje, počeli da smanjuju broj zaposlenih te otkazuju angažman honorarnih saradnika, dok su oni koji se nisu odlučili na taj korak, umanjili plate.
Vukelić kao jedno od mogućih rješenja navodi i da bi vlast mogla da pozove medije i od njih kupi oglasni prostor, koji bi ona onda dala besplatno malim i srednjim proizvodnim preduzećima da oglašavaju svoje proizvode, i to onima koji do sada nisu mogli sebi finansijski priuštiti takve reklame.
„Ovim se postiže trostruki efekat, mediji dobijaju pomoć, proizvođači reklamu i povećava se tražnja za domaćim proizvodima“, pojašnjava Vukelić.
Diana Radić, izvršna direktorica „Nezavisnih“, ističe da je kompanija značajan privredni subjekt u čijem sistemu je zaposleno 107 radnika i nemali broj spoljnih saradnika.
„Svjesni smo da je veliki dio odgovornosti i na nama kao najčitanijem mediju u Republici Srpskoj, jer nas redovno prati više od tri miliona ljudi u zemlji i inostranstvu. Ti ljudi nam vjeruju i mi im moramo obezbijediti pravovremenu i provjerenu informaciju. Sve svoje resurse stavili smo u funkciju što kvalitetnijeg informisanja javnosti i komunikaciju sa građanima i to daje vidljive rezultate“, navodi Radićeva.
Kako dodaje, u otežanim uslovima sve to zahtijeva dodatne napore za zaposlene i dodatne troškove za kompaniju.
„Radimo punim kapacitetom, a prihodi rapidno padaju. Realizacija naših planiranih prihoda je svedena na 50 odsto, a naplate potraživanja gotovo da i nema“, istakla je Radićeva.
Siniša Trkulja, odgovorni urednik „EuroBlica“ i portala Srpska Info, ističe da je osnovni problem to što nema oglašivača i očekuje da će se posljedice tek osjetiti.
„Ugrožena su mnoga radna mjesta u pojedinim redakcijama. Što se tiče nas, mi zasad nećemo otpuštati ljude, ali vidim da su drugi mediji u velikom problemu. Smatram da bi država u ovom trenutku trebalo da nađe način i sredstva i pomogne medijima, jer su oni jedan od važnih stubova demokratije u svakom modernom društvu“, rekao je Trkulja.
Boris Dmitrašinović, generalni direktor „Glasa Srpske“, kaže da u ovom listu radi 86 stalno zaposlenih radnika i 20 honorarnih saradnika i da tokom krize niko nije dobio otkaz. Ipak, dodaje, situacija je svakim danom sve teža.
„Iako smo u teškoj situaciji, poštujemo odluku Vlade RS. Radnike koji su u rizičnoj grupi poslali smo da rade od kuće, a poneki su i na odmoru. Ostali redovno obavljaju svoje zadatke i čine sve da kvalitetno informišu građane o teškoj situaciji koja nas je sve zadesila“, navodi Dmitrašinović.
Dejan Rakita, glavni i odgovorni urednik ELTA televizije, takođe ističe da je situacija u vezi sa pandemijom virusa korona uticala i na medije, a pogotovo finansijski, jer privreda je stala, niko se ne oglašava, a mediji rade.
„Medijima uopšte, a pogotovo medijima u Srpskoj i BiH, hitno je potrebna pomoć da prebrode ovaj period, inače svi možemo očekivati otpuštanje medijskih radnika, pa i gašenje nekih medija. Rad novinara i medijskih radnika je upravo sada i u ovakvoj situaciji pokazao koliko je uloga medija bitna za društvo“, kaže Rakita.
Izvor: Nezavisne novine
Prvo zaduženje u ovoj godini Vlada Republike Srpske planira već ove sedmice. Zakazana je aukcija šestomjesečnih trezorskih zapisa na Banjalučkoj berzi, putem koje se RS planira zadužiti 10 miliona KM.
Podsjetimo da je Narodna skupština RS krajem prošle godine usvojila odluke o dugoročnom i kratkoročnom zaduženju RS za 2024. godinu kojima je predviđeno da se taj entitet može zadužiti iznosom do 1,2 milijarde KM.
Najavljeno je da će 87. aukcija trezorskih zapisa RS biti održana 25. januara na Banjalučkoj berzi. Planirani iznos emisije je 10 miliona KM sa rokom dospijeća šest mjeseci. Biće to prvo ovogodišnje zaduženje RS.
Maksimalan iznos kratkoročnog duga prema odluci koja je usvojena krajem godine ne može biti veće od 337 miliona KM u ovoj godini, a dugoročno maksimalno 951 milion KM.
Sredstva pribavljena dugoročnim zaduživanjem biće upotrijebljena u skladu sa Zakonom o zaduživanju, dugu i garancijama RS za finansiranje kapitalnih investicija, refinansiranje ukupnog duga ili dijela duga RS, plaćanje uslovnih obaveza po osnovu garancija RS te za finansiranje budžetskog deficita u slučajevima kada Ministarstvo finansija procijeni da će planirani rashodi biti veći od iznosa planiranih prihoda, naveli su iz Vlade.
Ukupan javni dug RS je oko 6,2 milijarde KM što je oko 40 posto BDP-a i vlast ovog entiteta tvrdi da RS nema problema sa otplatom te da je zaduženost na istorijskom minimumu. Opozicija je stava da se i u ovoj godini nastavlja politika neosmišljenog zaduživanja kojima se krpe rupe u budžetu.
– Neosmiljeno zaduživanje kao što je neosmiljeno bez osnovnih ekonomskih parametara, recimo, podići minimalnu platu u RS. To je vjestačka priča koja služi za jednokratnu upotrebu i zadovoljenje političkih mjera koje služe samo za izbornu priču – smatra Milan Miličević, predsjednik SDS-a.
– To zaista zvuči mnogo, ovako kada razmišljate, ali to je opet u okvirima onih normalnih zaduženja BDP-a i dugoročno – kaže Anja Ljubojević, potpredsjednica NSRS.
Zbog priča o sankcijama, podsjeća nas sagovornik, nije isključeno da se Vlada kada je riječ o zaduženju na međunarodnom tržištu okrene dalekoistočnim zemljama.
– Zaduženje koje mora da obavi RS nije ozbiljan iznos ni za jednu berzu, tako da je samo pitanje koliko je politička situacija stabilna u smislu investitora koji bi pozajmili taj novac za obveznice, mada je kamata koja je određena vrlo atraktivna i vjerujem da će biti lako naći investitore – ističe ekonomski analitičar Zoran Pavlović.
Ukupan javni dug FBiH je oko 6,4 milijarde KM i veći je za oko 200 miliona KM u odnosu na RS. No, gledano u odnosu na BDP zaduženost RS je gotovo dvostruko veća u odnosu na drugi entitet.
BHRT
Konkurencijsko vijeće Bosne i Hercegovine dopustilo je koncentraciju na tržištu iznajmljivanja telekomunikacijskih tornjeva, odnosno, tržištu pružanja prostora na tornjevima za instalaciju infrastrukture elektronskih komunikacijskih mreža na području Bosne i Hercegovine.
Drugim riječima, Vijeće je odobrilo prodaju Mtelove firme Sky Towers Infrastucture međunarodnom gigantu Actis EU Menagement S à.r.l. Luksemburg, izvještava BiznisInfo.ba.
Kako smo ranije pisali, kompanija Actis, vodeći globalni investitor u održivu infrastrukturu sa sjedištem u Londonu, preuzima veliku mrežu telekomunikacionih stubova u Bosni i Hercegovini koja je pripadala firmi Mtel, odnosno Telekomu Srbija.
Odlukom Konkurencijskog vijeća otklonjena je prepreka za ovu veliku akviziciju.
Kako smo ranije pisali, Telekom Srbija Grupa osnovala je Sky Towers Infrastructure u Srbiji, Crnoj Gori i BiH na koje je prenijela vlasništvo nad antenskim stubovima, kao i nad poslovima njihove izgradnje i održavanja. Sky Towers Infrastructure tako je postao vlasnik antenskih stubova i ostale pasivne telekomunikacione infrastrukture.
Prošlog mjeseca smo objavili da Telekom Srbija sprema prodaju ove infrastrukture, i to ukupno 1.827 ovih stubova, od kojih se 995 nalazi u Srbiji, 725 u Bosni i Hercegovini i 107 u u Crnoj Gori.
Telekom Srbije posljednjih godina se agresivno širio u cijelom regionu, uključujući BiH, ali je ujedno drastično uvećao dugove. Iz kompanije su kasnije rekli da se prodaju stubovi, ali ne i oprema za telekomunikacije povezana sa njima, kao što su bazne stanice.
Telekom će i dalje ostati korisnik tih stubova u svojstvu zakupca, a njihovom prodajom će prikupiti značajna sredstva.
Prevent grupacija odlučila je da ugasi proizvodnju u kompaniji Prevent FAD Jelah i otpusti radnike.
Kako je kazao predsjednik sindikata Prevent FAD-a Enes Roša, firma gasi proizvodnju nakon 44 godine rada, a 59 radnika ostaće bez posla.
Otkaze je već dobilo 35 radnika, a preostala 24 su iz zaštićenih kategorija kojima uprava takođe namjerava dati otkaz.
Prema navodima Roše, iz kompanije su kao razlog za gašenje naveli da proizvodni program nije profitabilan, mada je kompanija ostvarila prošle godine dobit od 2,6 mil KM. Navodno, kompanija planira mašine iz Jelaha izmjestiti u Željezaru Ilijaš.
Povodom odluke o gašenju proizvodnje i otkazima, radnici su protestvovali pred Upravom Preventa u Sarajevu tražeći da im minimalne zakonske otpremnine koje je ponudila Uprava budu uvećane.
Iz Prevent grupacije nisu se oglašavali ovim povodom.
Prevent FAD bio je poznat kao proizvođač kočionih diskova koje je izvozio na tržište EU za direktnu ugradnju u vozila VW grupacije.
Prevent je nedavno zatvorio fabriku u Bužimu u kojoj je bez posla ostalo 70 radnika.
Svakog dana u Sloveniju i Njemačku ode više od 35 radnika iz BiH
Počela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
Nijemci će graditi najveću zgradu u Republici Srpskoj
-
NEKRETNINE2 meseca prijePočela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE7 meseci prijeNovi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
PRIVREDA1 godina prijeSve je više solarnih naponskih elektrana u BiH – investitori se snalaze
-
BIZNIS1 godina prijeRodoljub Drašković odustaje od investicija u Trebinju
-
TEHNOLOGIJA1 godina prijeIzvoz IT sektora BiH premašio pola milijarde KM
-
NOVOSTI7 meseci prijePrag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
INVESTICIJE6 meseci prijeCastellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
FINANSIJE5 meseci prijeMtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca