ANALIZE
Uspon i pad dolara: Šta će biti s “kraljem valuta”
Kriza izazvana pandemijom novog koronavirusa mogla bi dovesti do velikih promijena u svijetu. Jedna od tih promjena, kako neki smatraju, mogao bi biti novi svjetski finansijski poredak, koji bi značio kraj globalne dominacije američkog dolara.
Američki dolar, kao što je poznato, nema podlogu u bilo kakvoj materijalnoj vrijednosti, odnosno nije vezan za zlato. Ono što mu daje snagu jeste povjerenje u američku ekonomiju.
Kako američka ekonomija sada drastično slabi uz rekordan broj nezaposlenih (26 miliona ljudi je ostalo bez posla u pet sedmica) i očekivani pad bruto-društvenog proizvoda od oko 6 posto u 2020. (prema posljednjoj prognozi MMF-a), neki tvrde da se dolaru izmiče podloga ispod nogu.
Osim toga, Amerika je pokrenula program printanja više hiljada milijardi novih dolara kako bi spasila ekonomiju, što bi moglo dovesti do snažne inflacije.
Na kraju, mnoge zemlje, poput Kine i Rusije, odavno rade na planu stvaranja platnih sistema kojima bi se dolar zaobišao kao valuta u međunarodnoj trgovini.
Razumijevanje rođenja i uspona američkog dolara
Prvi američki dolar kakav danas poznajemo printan je 1914., godinu nakon što su osnovane Federalne rezerve kao odgovor na nepouzdanost i nestabilnost valutnog sistema temeljenog na novčanicama koje su izdavale pojedine banke.
U to vrijeme Amerika je pretekla Veliku Britaniju kao najveća svjetska ekonomija, ali Britanija je i dalje bila središte svjetske trgovine, a velik dio transakcije bio je u britanskim funtama. Također, u to vrijeme je većina razvijenih zemalja svoje valute provezivala sa zlatom da bi stvorila stabilnost u razmjeni.
Međutim, kad je izbio Prvi svjetski rat 1914. godine, mnoge su zemlje odustale od “zlatnog standarda” kako bi mogle platiti svoje vojne troškove papirnatim novcem, što je dovelo do devalvacije njihovih valuta. Nakon tri godine u ratu, Britanija, koja se čvrsto držala zlatnog standarda da bi zadržala svoju poziciju vodeće svjetske valute, prvi put je morala posuđivati novac.
Sjedinjene Države počele su posuđivati novac mnogim zemljama koje su bile spremne kupiti američke obveznice u dolarima. Britanija je 1919. napokon bila prisiljena odustati od zlatnog standarda, a do tada je dolar zamijenio funtu kao vodeću svjetsku rezervnu valutu.
Novi svjetski poredak
Kao i u Prvom svjetskom ratu, Sjedinjene Države su u Drugi svjetski rat ušle nakon što su borbe počele. Prije nego što su ušle u rat, Sjedinjene Države su služile kao saveznički glavni snabdjevač oružja, zaliha i druge robe. S obzirom da mnoge zemlje nisu mogle drugačije plaćati nego u zlatu, do kraja rata Sjedinjene Države posjedovale su veliku većinu ovog metala. To je spriječilo povratak zlatnog standarda u sve zemlje koje su istrošile svoje zlatne rezerve.
Godine 1944. delegati iz 44 savezničke zemlje sastali su se u Bretton Woodu, New Hampshire, kako bi uspostavili sistem za upravljanje devizama, koji nijednu zemlju neće staviti u nepovoljni položaj.
Tada je odlučeno je da se svjetske valute ne mogu povezati sa zlatom (jednostavno jer ga te zemlje nisu imale), ali se mogu povezati s američkim dolarom. S druge strane, američki dolar je bio povezan sa zlatom, odnosno svaki dolar koji bi se printao imao je pokriće u ovom metalu.
Aranžman, poznat pod nazivom “Bretton Woods Sporazum”, utvrdio je da će centralne banke održavati fiksne kurseve između svojih valuta i dolara. Zauzvrat, Sjedinjene Države otkupile bi američke dolare za zlato na zahtjev.
Na istoj konferenciji osnovani su Međunarodni monetarni fond i Svjetska banka.
Rat u Vijetnamu i “odvezivanje” od zlata
Kao rezultat Bretton Woods Sporazuma, američki dolar službeno je postao svjetska rezervna valuta, potpomognut najvećim svjetskim rezervama zlata. Umjesto zlatnih rezervi, druge države su akumulirale američke dolare. S obzirom da je bio potreban veliki prostor za pohranu tolikih dolara, zemlje su počele kupovati američke državne obveznice, koje su smatrane sigurnim.
No, potražnja za državnim vrijednosnim papirima u kombinaciji s troškovima rata u Vijetnamu i programa “Veliko društvo”, uzrokovali su da su SAD preplavile tržište papirnim novcem. S rastućom zabrinutošću zbog stabilnosti dolara, zemlje su počele pretvarati dolarske rezerve u zlato.
Potražnja za zlatom bila je takva da je predsjednik Richard Nixon bio prisiljen intervenisati i “odvezati” dolar od zlata, pa je 1971. ostala upamćena kao godina kada je dolar postao “plutajuća” valuta koja nije vezena ni za kakvu materijalnu vrijednost. Od tada se dolari printaju po potrebi bez ikakvog pokrića.
Iako je bilo razdoblja visoke inflacije i nezaposlenosti, američki dolar je ipak ostao svjetska rezervna valuta i glavna valuta u međunarodnoj trgovini.
Kakvo je danas stanje
Iako dolar sada zvanično nema titulu svjetske rezervne valute, on to po svojoj prirodi jeste. Danas je više od 61 posto svih rezervi stranih banaka denominirano u američkim dolarima. Mnoge rezerve su u gotovini ili američkim obveznicama. Također, otprilike 40 posto svjetskog duga denominirano je u dolarima.
Prema procjenama, broj dolara u opticaju izvan SAD sličan je onome unutar države.
Status rezervne valute u velikoj mjeri temelji se na veličini i snazi američke ekonomije i dominaciji američkih finansijskih tržišta. Uprkos velikom deficitu budžeta, hiljadama milijardi dolara vanjskog duga i neumornom štampanju američkih dolara, vrijednosni papiri SAD i dalje su sigurno utočište za investicije.
Povjerenje koje svijet ima u snagu američke ekonomije i mogućnosti SAD da plaćaju svoje dugove zadržali su dolar kao glavnu valutu za svjetsku trgovinu, i on će to najvjerovatnije ostati još dugo vremena.
Na kraju, treba reći da krah američkog dolara ne bi odgovarao nikome, čak ni američkim neprijateljima. U tom slučaju, naprimjer, Kina bi izgubila svoje najvažnije strano tržište, što bi bio snažan udarac za kinesku ekonomiju.
Dolar, dakle, zasad nastavlja dominaciju, ukoliko se stvari na ekonomskom planu uspiju održati koliko-toliko pod kontrolom. Njegov silazak sa prijestolja “kralja valuta” može biti samo postepen i dugotrajan. Ako bi se slučajno desio naglo, označio bi potpuni krah ne samo američke, nego i svjetske ekonomije.
Izvor: Biznisinfo
ANALIZE
Egzodus doktora iz Republike Srpske: Male plate i loši uslovi rada ih tjeraju u inostranstvo
Na mogući egzodus zdravstvenih radnika upozoravalo se nekoliko godina unazad. Na birou za zapošljavanje u Republici Srpskoj doktora više nema. Iscrpljenost kadra zavladala je u bolnicama i domovima zdravlja. O zadržavanju radnika povećanjem plate i boljim uslovima rada, niko ne priča. Jedine brojke koje se spominju su one odlazećih radnika.
NEMA DOKTORA NI NA BIROU
Dom zdravlja Banjaluka raspisao je konkurs za prijem nekoliko zdravstvenih radnika. Na posljednji, niko se nije javio. Šta je razlog, pitali smo rukovodstvo.
„Mislim kada bismo doktorima ponudili bolje uslove rada, bolju platu u terenskim ambulantama posebno da bi možda bio i veći odaziv i veća zainteresovanost za taj posao. Nema ni na birou doktora, a nema ni kandidata koji žele da rade“, istakla je Vedrana Antonić Kovljenović, pomoćnica direktora Doma zdravlja Banjaluka i specijalistkinja porodične medicine.
No, na birou ih ipak ima. Prema podacima Zavoda za zapošljavanje nekoliko stotina medicinkog kadra, nezaposleno je. Pa se postavlja pitanje – gdje su u stvarnosti?
„Rade i kao konobari, rade i u kuhinjama, rade u supermarketima. Vrsni profesionalci odlaze da rade u parfimerije, odlaze da rade neke druge poslove manje složenosti u drugim strukama, ali nažalost za duplo veću platu i onda na taj način osiguravaju egzistenciju svoje porodice“, pojasnio je Mirko Šerbedžija iz Strukovnog sindikata medicinskih sestara i tehničara RS.
MALE PLATE
Osim trbuhom za kruhom u inostranstvo, brojni odlaze u privatne ustanove zbog boljih uslova rada. Takvih je više od 20 u posljednjih nekoliko godina u bolnici Srbija u Istočnom Sarajevu. Iako su plate medicinarima u Kantonu Sarajevo zbog kojih su do nedavno željeli u generalni štrajk, male i takve za radnike zdravstva u RS – nedostižne.
„Najgora situacija je trenutno u bolnici u Istočnom Sarajevu gdje doktori masovno prelaze u bolnice u KS kako privatne tako i državne, specijalista u KS ima bukvalno duplo veću platu nego specijalista u RS. Uglavnom je plata glavni razlog odlaska ljekara ili u inostranstvo ili privatne ustanove“, naglasio je Jovica Mišić, opšti hirurg u bolnici Doboj.
Da je nešto bolja situacija u banjalučkoj bolnici, ne potvrđuju. Nedostaje čak – 700 radnika. U Domu zdravlja u naredne dvije godine, skoro 40 doktora će se penzionisati. Pa se postavlja pitanje – ko će ih zamijeniti?
„U zadnjih nekoliko godina je bilo više desetina doktora na birou , molbii u domovima zdravlja za posao, kako doktora porodične medicine, tako i medicinskih tehničara, ali sada nema nijednog, evo mi smo nakon pola godine uspjeli zaposliti jednog mladog doktora. Što se tiče timova hitne pomoći, bilo bi poželjno da ih ima deset timova, ali mi to nemamo sada, imamo tri mobilna tima“, navela je Nada Banjac, načelnica Službe Hitne medicinske pomoći u Banjaluci.
No, to nisu jedini problemi zdravstva u RS. Da povećanja plata neće biti, poručeno im je iz resornog ministarstva. Trenutno, oni koji su ostali, nadaju se barem redovnim isplatama. S obzirom na to da je ove godine zabilježeno nekoliko kašnjenja plata i doprinosa zdravstvenim radnicima. Pa zbog svega i strah od neizvjesnosti – tjera na pakovanje kofera.
ANALIZE
Republika Srpska povećava kvotu radnih dozvola za strance na 2.000
Upravni odbor Zavoda za zapošljavanje Republike Srpske donio je odluku o izmjeni odluke o utvrđivanju kvota radnih dozvola za zapošljavanje stranih državljana i lica bez državljanstva u Republici Srpskoj, a do izmjena, odnosno povećanja kvota došlo je na zahtjev Unije udruženja poslodavaca Republike Srpske.
Kako su za „Nezavisne novine“ objasnili iz Zavoda za zapošljavanje Srpske, odlukom je utvrđena kvota radnih dozvola za 2024. godinu za zapošljavanje 2.000 stranih državljana i lica bez državljanstva.
„Kvota se odnosi na 500 produženih ranije izdatih radnih dozvola i 1.500 za novo zapošljavanje. Pomenuta kvota je važeća do 31.12.2024. godine„, istakli su oni.
Da podsjetimo, prošle godine donesena je odluka za zapošljavanje 1.400 stranih državljana i lica bez državljanstva u Republici Srpskoj i to 1.000 za novo zapošljavanje stranih državljana i osoba bez državljanstva i 400 za produženje ranije izdatih radnih dozvola.
Saša Aćić, direktor Unije poslodavaca Republike Srpske, istakao je za „Nezavisne novine“ da je, imajući u vidu trendove, realno očekivati da će nova kvota biti dovoljna do kraja godine.
„S obzirom na to da ima veći broj poništenih radnih dozvola u periodu do sada i s obzirom na to da smo podigli kvotu na 2.000, mislimo da će taj broj biti dovoljan do kraja godine uz obećanje da ćemo, ukoliko bude nedostatak dozvola na kraju godine, korigovati odluku i povećati za potreban iznos„, kaže Aćić.
Prema njegovim riječima, stranih radnika je potrebno u svim oblastima, ali najviše ih ima u građevinarstvu, poljoprivredi i prerađivačkoj industriji.
„U svim deficitarnim granama, što se tiče radne snage, potrebni su radnici, međutim ova tri sektora trebaju najviše ljudi iz inostranstva„, navodi on.
Takođe, na sjednici Upravnog odbora koja je održana krajem jula ove godine utvrđena je i kvota radnih dozvola za zapošljavanje stranih državljana i lica bez državljanstva u Republici Srpskoj za 2025. godinu.
„Kvota se odnosi na 2.000 radnih dozvola za zapošljavanje stranih državljana, a ista je važeća do jula 2025. godine. Od ukupnog broja radnih dozvola, 500 će se odnositi na produžene, a 1.500 za novo zapošljavanje stranih državljana i lica bez državljanstva“, objasnili su za „Nezavisne novine“ u Zavodu za zapošljavanje Srpske.
Kada je riječ o kvotama za prvu polovinu naredne godine, Aćić ističe da će, s obzirom na trendove iz okruženja, vrlo vjerovatno doći i do korekcija te odluke.
BIZNIS
Đorđe Đoković širi biznis u Srpskoj
Banjalučka agencija „Legacy international“ u vlasništvu Đorđa Đokovića, mlađeg brata Novaka Đokovića, dobila je posao promocije Olimpijskog centra (OC) „Jahorina“ vrijedan oko 84.000 KM.
Kako se navodi u odluci o izboru najpovoljnije ponude, bila je ovo jedina ponuda koja je stigla na tender, javlja Akta.ba.
Procijenjena vrijednost ponude bez PDV-a je bila 72.200 KM, a Đoković je ponudio promociju za 72.180 KM bez PDV-a.
Agencija „Legacy international“ osnovana je u novembru prošle godine. Do sada nije imala dobijenih tendera, ali je bila zadužena za poslove oko organizacije teniskog ATP turnira „Srpska open“.
U banjalučku podružnicu registrovanu uplatio je kapital od 9.779,15 KM, a osnovna i pretežna djelatnost je rad sportskih objekata. Đoković je direktor i vlasnik beogradske firme istog imena, koja se bavi organizovanjem teniskih turnira u Srbiji.
Đorđe Đoković je najmlađi je od trojice braće Đokovića koji se nakon profesionalnog tenisa posvetio biznisu, a do sada je realizovao nekoliko sportskih projekata.
Osnovna i pretežna djelatnost je rad sportskih objekata.
Inače, Đokoviću su česti gosti na Jahorini koja ima staze nazvane po Novaku Đokoviću.
Nakon mnogobrojnih posjeta porodice najboljeg tenisera, Novaka Đokovića, olimpijskoj planini prošle godine je postignut dogovor i o investicijama koje će ova porodica realizovati na Jahorini.
„Imamo tu čast da su naši česti gosti članovi porodice Đoković koji su sami po sebi svjetski poznat brend. Nakon privilegije koju smo dobili imenovanjem jahorinskih ski staza po imenu najpoznatijeg srpskog tenisera Novaka Đokovića sada Jahorina dobija i hotel u neposrednoj blizini upravo ovih staza. Naša vizija je da privučemo što više ovakvih investitora te da Jahorina u budućnosti ide rame uz rame sa najuspješnijima jer joj svim prethodno realizovanim taj status i pripada. Prije par dana na jednom kongresu sam saznao da je moj tim na koji sam beskrajno ponosan tim koji je sagradio najviše žičara na svijetu“, izjavio je tada Ljevnaić.
Dodao je da veliku zahvalnost duguje prije svega Srđanu Đokoviću sa kojim je kako kaže zadovoljstvo sarađivati i realizovati vizije koje su prije svega usmjerene na budućnost i naslijeđe za naredne generacije.
Sa ovom dogovorenom promocijom, čini se da se poslovna saradnja širi.
Akta.ba
-
NEKRETNINE8 meseci prije
Počela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE1 godina prije
Novi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
NOVOSTI3 meseca prije
Učesnici Visa olimpijskog triatlona prikupili 26.500 KM za Specijalnu Olimpijadu u Bosni i Hercegovini
-
FINANSIJE11 meseci prije
Vlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
INVESTICIJE1 godina prije
Castellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
NOVOSTI1 godina prije
Prag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
POLJOPRIVREDA1 godina prije
Proizvođači digli ruke, mnogi zbog malina i na sudu
-
FINANSIJE12 meseci prije
Mtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca