PRIVREDA
Zbog velike potražnje: Bosnalijek utrostručio proizvodnju dezinfekcijskih sredstava
U kompaniji Bosnalijek su itekako svjesni uloge i značaja kojeg trenutno imaju za cijelu BiH kada je u pitanju pandemija koronavirusa, te stoga, naglašavaju da nastavljaju raditi kako bi odgovorili tim očekivanjima.
Generalni direktor Bosnalijeka Nedim Uzunović rekao je u razgovoru za Anadoliju da je ta kompanija od početka krize uzrokovane pandemijom COVID-19 organizirao svoj rad u skladu sa dva temeljna cilja.
– Prvi je osiguravanje maksimalne zaštite naših radnika, a drugi je nesmetano snabdijevanje tržišta Bosne i Hercegovine svim našim proizvodima. Za sada uspješno ispunjavamo oba postavljena cilja. To je zasluga prije svega naših radnika koji rade u otežanim uvjetima, s obzirom na nivo stresa kojem smo svi izloženi, te nizu restriktivnih mjera koje smo poduzeli kako bi sačuvali njihovo zdravlje – rekao je Uzunović.
On se zahvalio radnicima Bosnalijeka na predanom i odgovornom radu.
– Mi smo svi u Bosnalijeku itekako svjesni uloge i značaja kojeg trenutno imamo za cijelu Bosnu i Hercegovinu i nastavit ćemo raditi kao i do sada kako bi odgovorili tim očekivanjima – kazao je Uzunović.
Generalni direktor Bosnalijeka je potvrdio kako su uspjeli osigurati da njihova proizvodnja u ovim vanrednim uslovima osiguraju sve ono što proizvode tako da na tržište BiH isporučuju sve što i inače imaju u svom proizvodnom programu.
– Među tim proizvodima je svakako i niz esencijalnih lijekova koji su potrebni u ovoj situaciji. Siguran sam da u tom dijelu možemo osigurati dovoljne količine, prije svega za naše zdravstvene ustanove, ali i za građane – istakao je Uzunović.
Ističući kako je u ovom periodu krize najveća potražnja prije svega za dezinfekcijskim sredstvima, Uzunović je kazao da su u prva tri mjeseca utrostručili proizvodnju dezinfekcijskih sredstava u odnosu na isti period prošle godine i da nastavljaju istim tempom.
– Također znatno je porasla potražnja za našim lijekovima: Lysobact, Paracetamol bosnalijek, Azomex, Lynase… ali i kompletnog programa za jačanje imuniteta, prvenstveno proizvoda iz linije Royal Jelly. Za sada ulažemo maksimalne napore da odgovorimo na sve zahtjeve tržišta i učinit ćemo sve što je u našoj moći da to tako i ostane – istakao je Uzunović.
Upućujući je apel građanima da racionalno nabavljaju ova sredstva, kako bi što veći broj građana mogao nabaviti navedene proizvode, Uzunović je dodao da često imaju upite građana za kupovinu dezinfekcijskih sredstava, te da oni kao Bosnalijek nemaju mogućnost da ih prodaju direktno građanima.
– Prioritet u našoj distribuciji imaju zdravstvene ustanove širom Bosne i Hercegovine, kao i krizni štabovi. Redovno vršimo isporuke i prema veledrogerijama, koje dalje distribuiraju proizvode prema maloprodajnim objektima – rekao je Uzunović.
Uzunović je potvrdio kako je i Bosnalijek pogođen poremećajima u lancima snabdijevanja, te je dodao da blokade nisu dovele samo do nemogućnosti i otežane nabavke određenih sirovina, već i do enormnog rasta cijena.
– Ulažemo velike napore da osiguramo potrebne sirovine, pri čemu smo naročito pogođeni činjenicom da dosta neophodnih repromaterijala ne možemo nabaviti u BiH, jer se u BiH ne proizvode, pa čak ni u zemljama regije. Uspijevamo, za sada, uz zaista velike teškoće i velike dodatne troškove osigurati sve što nam je potrebno – istakao je Uzunović.
On je pozvao sve nadležne institucije da ni u jednom trenutku iz vida ne izgube značaj održavanja otvorenih koridora snabdijevanja, te da kontinuirano rade sa susjednim državama na osiguravanju nesmetanog transporta roba, jer kako kaže, to je od ključnog značaja za nastavak proizvodnje.
Uzunović je rekao da nadležne institucije što prije trebaju poduzeti mjere kojim će konkretno pomoći privredi.
– Ova situacija najbolje je pokazala značaj domaće proizvodnje i zaista je krajnje vrijeme da se svi zajedno maksimalno okrenemo prema podršci domaćoj proizvodnji, jer vjerujem da smo sad naučili lekciju da su domaći proizvođači jedini u koje se bezuslovno možemo pouzdati – dodao je Uzunović.
Bosnalijek ima višedecenijsko iskustvo u proizvodnji visokokvalitetnih dezinfekcijskih sredstava poput Aseptana, Bakticida, Alkosola…
– Sve proizvedene količine dezinficijskih sredstava plasiramo isključivo na domaće tržište, odnosno naša dezinfekcijska sredstva se ne izvoze na inostrana tržišta – zaključio je Uzunović.
Izvor: Anadolija
Čapljina, kao i mnogi manji gradovi, još uvijek nema coworking prostor koji bi privukao digitalne nomade, samostalne profesionalce i sve one kojima je potreban radni prostor s kvalitetnim uvjetima.
Inicijative poput coworking prostora, iako prisutne u većim gradovima, i dalje su rijetke u manjim sredinama poput Čapljine, koja ima potencijal za privlačenje nove generacije radnika, ali nedostaju potrebna ulaganja i podrška.
Jedan od rijetkih primjera coworking prostora u Hercegovini jest CodeHub Mostar, koji je pokrenuo Intera Tehnološki Park s ciljem stvaranja profesionalnog okruženja za rad, povezivanje i usavršavanje.
Ovaj coworking prostor pokazao se uspješnim i privlačnim za freelance stručnjake, poduzetnike te digitalne nomade, a ponudio je sve što jedan moderan radni prostor mora imati – brz internet, kvalitetne radne stolove, ugodnu radnu atmosferu i priliku za umrežavanje, piše Čapljinski portal.
Benefiti coworking prostora
Coworking prostori poput CodeHuba nude brojne prednosti koje bi mogle unaprijediti poslovnu klimu u manjim gradovima kao što je Čapljina.
Prvo, oni pružaju brz internet i tehnološki opremljen prostor, što je ključan preduvjet za suvremeni način rada.
U coworking prostoru, radnici su okruženi sličnim profesionalcima, što potiče produktivnost i radnu atmosferu koju je teško postići u kućnom okruženju.
Dodatna prednost coworkinga je umrežavanje i stvaranje novih poslovnih veza. Rad u zajedničkom prostoru omogućava razmjenu ideja, kontakata i suradnji, čime coworking prostor postaje inkubator novih poslovnih inicijativa.
Također, prisutnost digitalnih nomada u coworking prostorima doprinosi raznolikosti i širenju znanja, što obogaćuje lokalnu zajednicu i otvara vrata novim projektima.
Potencijal za Čapljinu
Unatoč rastućoj popularnosti coworking prostora, manji gradovi poput Čapljine ostaju zapostavljeni, iako bi upravo takvi prostori mogli privući novu generaciju radnika koji ne ovise o stalnom mjestu boravka.
Coworking prostor u Čapljini ne samo da bi obogatio lokalnu poslovnu scenu, već bi stvorio preduvjete za rast zajednice digitalnih nomada, poduzetnika i kreativaca.
Primjer mostarskog CodeHuba pokazuje da coworking prostori mogu uspješno djelovati i u regijama koje nisu urbani centri, ali zahtijeva podršku i ulaganja koja će omogućiti dugoročnu održivost ovakvih inicijativa.
Ulaganje u coworking prostor u Čapljini moglo bi postati ključan korak prema stvaranju napredne poslovne klime, privlačenju novih profesionalaca te razvoja poslovnih veza koje bi mogle potaknuti nove projekte i lokalnu ekonomiju.
Tvornica keksa i vafla “Lasta“ Čapljina pokrenula je ponovno proizvodnju nakon što ju je preuzeo privrednik Petar Čorluka, vlasnik Violete.
Tvornica radi “punom parom“ i proizvodi kekse koji su zauzeli police trgovina širom regije.
Lasta je zaposlila i veliki broj radnika, što je veliki plus za lokalnu privredu.
Kako se proizvode keksi i kako izgleda jedan dan u Lasti, pogledajte u video prilogu.
Kompanija „Invictus Technology Group” iz Banjaluke, osnovana nakon što je “Infinity International Group” dospjela na “crnu listu” Sjedinjenih Američkih Država najavila je drastične poteze i otpuštanje “značajnog broja radnika”.
Oni tvrde da je odluka donesena nakon što su se “suočili sa brojnim nezakonitim postupcima onih koji bi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini trebali da osiguraju prava zagarantovana zakonima”.
Kažu da su ambiciozno zaposlili 170 ljudi nakon što su ugasili “Infinity” koji bi nastavili poslovanje koje su do tada vodili u okviru nekoliko kompanija koje su se 18. juna i ranije našle pod sankcijama.
Tvrde da su prvobitno mislili da im banke neće praviti probleme i da će im otvoriti račune, ali da je podrška izostala.
“Bez obzira što se prvobitno činilo da ćemo kod banaka bez većih problema otvoriti račune, te završiti i sve druge neophodne aktivnosti kod drugih relevantnih institucija, ipak smo naišli na ozbiljne prepreke koje nas sprečavaju da ostvarimo započeti plan. Podrška je izostala, prije svega, od banaka koje nisu bile spremne da postupe po zakonu. Nakon ogromnog pritiska Ambasade SAD u Sarajevu, a u strahu od narednih poteza američke administracije i novih sankcija, banke su ignorisale naša nastojanja da kao nova kompanija dobijemo polazne elemente neophodne za normalno poslovanje. Zbog ovakvog nerazumijevanja teško možemo da održimo finansijsku stabilnost što iz dana u dan dodatno usložnjava čitavu situaciju”, saopštili su iz “Invictusa”.
Objašnjavaju da su početkom ovog mjeseca kao novi poslovni subjekt optimistično počeli sa radom i potpisali ugovore sa više od 170 zaposlenih. Sud je uredno izvršio registraciju nove kompanije, ali su sada došli u situaciju da moraju preduzeti neželjene poteze. Za sve krive Ambasadu SAD-a u BiH, iako im je sankcije prethodno uvelo američko Ministarstvo finansija.
“Garantujemo da će svi zaposleni dobiti svoja zarađena primanja uz poštovanje ugovorom o radu i zakonom predviđenih mehanizama za djelovanje u ovakvim i sličnim situacijama. Želimo da naglasimo da se zbog postupaka Ambasade SAD na najbrutalniji način radnicima uskraćuje pravo na rad i osiguranje gole egzistencije iako za to nema bilo kakvog pravnog osnova. Baš zbog toga pozivamo sve nadležne institucije da što prije pronađu adekvatno rješenje kako ni jedna druga domaća kompanija u budućnosti ne bi bila izložena nezabilježenoj diskriminaciji”, saopšteno je iz “Invictusa”.
Kažu i da su sada izloženi potezima koji nemaju bilo kakve veze sa normalnim poslovanjem i poštovanjem zakonskih normi, a da ih relevantne institucije kao savjesnog poslovnog subjekta nisu u stanju zaštiti, zbog čega moraju priznati da je teško pronaći adekvatniji odgovor koji ne bi uključivao ozbiljnije rezove u samoj kompaniji.
Podsjetimo, 18. juna ove godine američka Kancelarija za kontrolu imovine stranaca OFAC uvela je sankcije nizu kompanija koje “čine mrežu podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”, a “Infinity International” se našao među njima, skupa sa firmama “Infinity Media”, “Prointer ITSS”, “Sirius 2010”, “Kaldera”, “K-2 Audio” u čijem je vlasništvu Alternativna televizija, “Una World” u čijem je vlasništvu bila “Una TV”.
Iz “Infinity-ja” su tada saopštili da će bez posla ostati oko 800 ljudi, a spas su potražili u registrovanju novih kompanija i promjenama vlasničke strukture, pretvarajućći dotatašnje rukovodioce u vlasnike.
„Invictus“ su prije mjesec dana osnovali menadžeri „Prointera“ i „Siriusa”.
Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar
Grad Mostar od prodaje vinjeta zaradio 1.5 milijuna KM
Bitcoin skočio na 90.000 dolara po prvi put u povijesti
-
NEKRETNINE8 meseci prijePočela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE1 godina prijeNovi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
NOVOSTI3 meseca prijeUčesnici Visa olimpijskog triatlona prikupili 26.500 KM za Specijalnu Olimpijadu u Bosni i Hercegovini
-
FINANSIJE11 meseci prijeVlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
INVESTICIJE1 godina prijeCastellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
NOVOSTI1 godina prijePrag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
POLJOPRIVREDA1 godina prijeProizvođači digli ruke, mnogi zbog malina i na sudu
-
FINANSIJE11 meseci prijeMtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca