PRIVREDA
Hrvatska: Kampovi i hoteli otvaraju se u maju i junu
Plan otvaranja turističkih objekta u Hrvatskoj predviđa da će se do kraja maja otvoriti kampovi u Istri, Kvarneru i Dalmaciji te neki hoteli, a tokom juna očekuje se potpuno otvaranje većine hotela i svih ostalih turističkih usluga, izvijestila je u subotu Hrvatska udruga turizma (HUT).
U saopćenju ističu da je hrvatski turistički sektor putem HUT-a iznio plan otvaranja turističkih objekta i preporuke za putovanja turista u Hrvatsku, a nakon što je ministar turizma Gari Cappelli iznio plan otvaranja ljetne turističke sezone, koji predviđa da će do kraja maja putovanja biti olakšana za Sloveniju, Austriju, Mađarsku, Češku i Slovačku, tokom juna za Njemačku, Poljsku te iza toga i za ostale zemlje koje imaju slično sigurnu epidemiološku situaciju.
“Hrvatske granice otvorene su za dolazak turista. Prilikom ulaska turisti moraju imati potvrdu rezervacije smještaja, te na granici dobivaju upute za siguran boravak u zemlji”, ističu iz HUT-a, uz napomenu da su prvi gosti u Hrvatsku već stigli.
U izradi je i turistička aplikacija, kojom će gosti unaprijed moći najaviti svoj dolazak i koja će omogućiti da prelazak granice bude brži. Aplikacija će omogućiti da do kraja mjeseca bude uveden i ‘fast line’ režim ulaska za turiste u Hrvatsku, naglašava se u saopćenju.
Poručuju da hrvatski hotelijeri i turistički djelatnici spremni dočekuju otvaranje sezone. Svi standardi sigurnosti boravka gostiju implementirani su u smještajne objekte, restorane i ostale turističke sadržaje prema preporukama hrvatskih epidemiologa, Svjetske zdravstvene organizacije i s obzirom na preporuke s ključnih emitivnih tržišta.
Direktor HUT-a Veljko Ostojić zadovoljan je pripremama za otvaranje ljetne sezone.
“Hrvatska ima sjajnu epidemiološku situaciju, a za većinu je gostiju s ključnih emitivnih tržišta dostupna kao autodestinacija. Hrvatski turistički sektor standarde sigurnosti je prilagodio nacionalnim i međunarodnim preporukama te goste dočekujemo spremni”, ističe Ostojić.
Tokom juna očekuje se i da će države iz glavnih hrvatskih emitivnih tržišta omogućiti svojim građanima da nesmetano putuju u Hrvatsku i nazad, s obzirom na preporuke koje je izdala Evropska komisija i činjenicu da je Hrvatska jedna od država s najmanjim brojem zaraženih osoba u Evropi, navode iz HUT-a.
Podsjećaju kako se novi slučajevi zaraze u Hrvatskoj trenutno pojavljuju samo sporadično te Hrvatska ima jednu od najboljih epidemioloških situacija na Mediteranu.
Iznoseći osnovne informacije o ovogodišnjoj ljetnoj sezoni uz ostalo podsjećaju da strani turiste koji su državljani zemalja EU prilikom ulaska u Hrvatsku trebaju predočiti jedan od dokumenata kojim se potvrđuje rezervacija smještaja – rezervaciju smještaja u hotelu, kampu ili drugoj vrsti smještajnog objekta; ugovor o zakupu u kampu; ugovor o stalnom vezu u luci nautičkog turizma; potvrdu o rezervaciji za vez u luci nautičkog turizma ili vaučer putničke agencije.
Dokument kojim se potvrđuje rezervacija smještaja u Hrvatskoj mora sadržavati – mjesto/adresu smještajnog objekta na kojoj će gost boraviti, kontakt broj telefona i duljinu boravka tj. datum kada gost planira izlazak iz Hrvatske.
Osim potvrde rezervacije razlozi za ulazak u Hrvatsku mogu biti neodgodivi osobni razlozi, ili poslovni razlozi / gospodarski interes (poziv gospodarskog subjekta, interes gospodarskog subjekta za dolazak pojedinca, poziv na poslovni sastanak, vlasništvo nad nekretninom ili plovilom (ili nositelj leasinga za plovilo), vlasništvo nad trgovačkim društvom ili članstvo u upravi trgovačkog društva).
Turisti na granici dobivaju letak s općim i posebnim preporukama i uputama Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, a iz HUT-a podsjećaju uz ostalo podsjećaju da za državljane EU ne postoji obveza samoizolacije.
Podsjećaju i da građani iz EU ali i zemalja izvan EU sve informacije o mogućnostima ulaska u Hrvatsku mogu dobiti upitom na mail adresu – [email protected].
Hina
Prvo zaduženje u ovoj godini Vlada Republike Srpske planira već ove sedmice. Zakazana je aukcija šestomjesečnih trezorskih zapisa na Banjalučkoj berzi, putem koje se RS planira zadužiti 10 miliona KM.
Podsjetimo da je Narodna skupština RS krajem prošle godine usvojila odluke o dugoročnom i kratkoročnom zaduženju RS za 2024. godinu kojima je predviđeno da se taj entitet može zadužiti iznosom do 1,2 milijarde KM.
Najavljeno je da će 87. aukcija trezorskih zapisa RS biti održana 25. januara na Banjalučkoj berzi. Planirani iznos emisije je 10 miliona KM sa rokom dospijeća šest mjeseci. Biće to prvo ovogodišnje zaduženje RS.
Maksimalan iznos kratkoročnog duga prema odluci koja je usvojena krajem godine ne može biti veće od 337 miliona KM u ovoj godini, a dugoročno maksimalno 951 milion KM.
Sredstva pribavljena dugoročnim zaduživanjem biće upotrijebljena u skladu sa Zakonom o zaduživanju, dugu i garancijama RS za finansiranje kapitalnih investicija, refinansiranje ukupnog duga ili dijela duga RS, plaćanje uslovnih obaveza po osnovu garancija RS te za finansiranje budžetskog deficita u slučajevima kada Ministarstvo finansija procijeni da će planirani rashodi biti veći od iznosa planiranih prihoda, naveli su iz Vlade.
Ukupan javni dug RS je oko 6,2 milijarde KM što je oko 40 posto BDP-a i vlast ovog entiteta tvrdi da RS nema problema sa otplatom te da je zaduženost na istorijskom minimumu. Opozicija je stava da se i u ovoj godini nastavlja politika neosmišljenog zaduživanja kojima se krpe rupe u budžetu.
– Neosmiljeno zaduživanje kao što je neosmiljeno bez osnovnih ekonomskih parametara, recimo, podići minimalnu platu u RS. To je vjestačka priča koja služi za jednokratnu upotrebu i zadovoljenje političkih mjera koje služe samo za izbornu priču – smatra Milan Miličević, predsjednik SDS-a.
– To zaista zvuči mnogo, ovako kada razmišljate, ali to je opet u okvirima onih normalnih zaduženja BDP-a i dugoročno – kaže Anja Ljubojević, potpredsjednica NSRS.
Zbog priča o sankcijama, podsjeća nas sagovornik, nije isključeno da se Vlada kada je riječ o zaduženju na međunarodnom tržištu okrene dalekoistočnim zemljama.
– Zaduženje koje mora da obavi RS nije ozbiljan iznos ni za jednu berzu, tako da je samo pitanje koliko je politička situacija stabilna u smislu investitora koji bi pozajmili taj novac za obveznice, mada je kamata koja je određena vrlo atraktivna i vjerujem da će biti lako naći investitore – ističe ekonomski analitičar Zoran Pavlović.
Ukupan javni dug FBiH je oko 6,4 milijarde KM i veći je za oko 200 miliona KM u odnosu na RS. No, gledano u odnosu na BDP zaduženost RS je gotovo dvostruko veća u odnosu na drugi entitet.
BHRT
Konkurencijsko vijeće Bosne i Hercegovine dopustilo je koncentraciju na tržištu iznajmljivanja telekomunikacijskih tornjeva, odnosno, tržištu pružanja prostora na tornjevima za instalaciju infrastrukture elektronskih komunikacijskih mreža na području Bosne i Hercegovine.
Drugim riječima, Vijeće je odobrilo prodaju Mtelove firme Sky Towers Infrastucture međunarodnom gigantu Actis EU Menagement S à.r.l. Luksemburg, izvještava BiznisInfo.ba.
Kako smo ranije pisali, kompanija Actis, vodeći globalni investitor u održivu infrastrukturu sa sjedištem u Londonu, preuzima veliku mrežu telekomunikacionih stubova u Bosni i Hercegovini koja je pripadala firmi Mtel, odnosno Telekomu Srbija.
Odlukom Konkurencijskog vijeća otklonjena je prepreka za ovu veliku akviziciju.
Kako smo ranije pisali, Telekom Srbija Grupa osnovala je Sky Towers Infrastructure u Srbiji, Crnoj Gori i BiH na koje je prenijela vlasništvo nad antenskim stubovima, kao i nad poslovima njihove izgradnje i održavanja. Sky Towers Infrastructure tako je postao vlasnik antenskih stubova i ostale pasivne telekomunikacione infrastrukture.
Prošlog mjeseca smo objavili da Telekom Srbija sprema prodaju ove infrastrukture, i to ukupno 1.827 ovih stubova, od kojih se 995 nalazi u Srbiji, 725 u Bosni i Hercegovini i 107 u u Crnoj Gori.
Telekom Srbije posljednjih godina se agresivno širio u cijelom regionu, uključujući BiH, ali je ujedno drastično uvećao dugove. Iz kompanije su kasnije rekli da se prodaju stubovi, ali ne i oprema za telekomunikacije povezana sa njima, kao što su bazne stanice.
Telekom će i dalje ostati korisnik tih stubova u svojstvu zakupca, a njihovom prodajom će prikupiti značajna sredstva.
Prevent grupacija odlučila je da ugasi proizvodnju u kompaniji Prevent FAD Jelah i otpusti radnike.
Kako je kazao predsjednik sindikata Prevent FAD-a Enes Roša, firma gasi proizvodnju nakon 44 godine rada, a 59 radnika ostaće bez posla.
Otkaze je već dobilo 35 radnika, a preostala 24 su iz zaštićenih kategorija kojima uprava takođe namjerava dati otkaz.
Prema navodima Roše, iz kompanije su kao razlog za gašenje naveli da proizvodni program nije profitabilan, mada je kompanija ostvarila prošle godine dobit od 2,6 mil KM. Navodno, kompanija planira mašine iz Jelaha izmjestiti u Željezaru Ilijaš.
Povodom odluke o gašenju proizvodnje i otkazima, radnici su protestvovali pred Upravom Preventa u Sarajevu tražeći da im minimalne zakonske otpremnine koje je ponudila Uprava budu uvećane.
Iz Prevent grupacije nisu se oglašavali ovim povodom.
Prevent FAD bio je poznat kao proizvođač kočionih diskova koje je izvozio na tržište EU za direktnu ugradnju u vozila VW grupacije.
Prevent je nedavno zatvorio fabriku u Bužimu u kojoj je bez posla ostalo 70 radnika.
Svakog dana u Sloveniju i Njemačku ode više od 35 radnika iz BiH
Počela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
Nijemci će graditi najveću zgradu u Republici Srpskoj
-
NEKRETNINE2 meseca prijePočela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE8 meseci prijeNovi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
BIZNIS1 godina prijeRodoljub Drašković odustaje od investicija u Trebinju
-
TEHNOLOGIJA1 godina prijeIzvoz IT sektora BiH premašio pola milijarde KM
-
NOVOSTI8 meseci prijePrag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
INVESTICIJE7 meseci prijeCastellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
FINANSIJE5 meseci prijeVlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
FINANSIJE5 meseci prijeMtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca