PRIVREDA
Koronavirus pogodio i bh. građevinarstvo, gradi se samo ono što je ranije ugovoreno
Ekonomski analitičar u oblasti građevinarstva Dženana Hodžić smatra da bi, nakon stabilizacije zdravstvenih prilika i životnih okolnosti, prve mjere za oporavak bh. ekonomije trebale biti otvaranje javnih radova i namjenski priliv sredstava u privredu kako bi se osiguralo povećanje zaposlenosti, rast potrošnje i stabilizacija penzionih i zdravstvenih fondova.
Trenutna građevinska aktivnost u Bosni i Hercegovini, ali i drugim zemljama, po njenim riječima, rezultat je već započetih ugovorenih poslova jer u građevinarstvu ugovoreni radovi idu, uglavnom, godinu dana unaprijed.
Najnoviji podaci Agencije za statistiku BiH ukazuju da pandemija koronavirusa utiče i na poslovne aktivnosti građevinskog sektora, koji uglavnom nije prekidao rad, ali se bilježi manje izdatih dozvola za građenje.
Tako je brој izdаtih оdоbrеnjа zа grаđеnjе u martu ove gоdinе u оdnоsu nа prоsјеčаn brој dozvola u 2019. gоdini manji zа 23 posto, а u оdnоsu nа mart 2019. gоdinе manji zа 17,3 posto. I u februaru, mjesecu koji je prethodio ekonomskim teškoćama uzrokovanim posljedicama koronavirusa, bio je evidentan pad broja izdatih dozvola za građenje za 11,9 posto u odnosu na prosjek u 2019. godini, te 15 posto u оdnоsu nа februar 2019.
„Na evropskom tržistu gotovo svi veliki projekti su trenutno blokirani, dakle, postoji veliki oprez zbog neizvjesnosti u vezi daljnjih dešavanja kada je riječ o pandemiji. Aktivna su samo gradilišta gdje je novac već aktiviran. Trenutno je u Federaciji BiH oko 25.000 ljudi ostalo bez posla, što će imati direktan utjecaj na tražnju za građevinskim proizvodima, a samim time i proizvodnju i nove investicije“, kazala je Hodžić za Fenu.
Analizirajući ukupnu ekonomsku situaciju, Hodžić je dodala da se može očekivati rast cijena novca, porast kamatnih stopa na kredite i pooštravanje kriterija za odobravanje kredita, što će se, također, odraziti na potražnju, potrošnju i proizvodnju građevinskih proizvoda.
Sve ovo su indikatori, navela je Hodzić, koje treba uzeti u obzir pri izradi programa mjera za oporavak bh ekonomije.
Ekonomija je zbog Covida-19 u cijelom svijetu, pa i u BiH u padu. Hodžić, koja je i zastupnica u Federalnom parlamentu, smatra da su bilo kakve prognoze neizvjesne s obzirom na to da niko u ovom momentu ne može potvrditi kada će pandemija stati, kada će se normalizirati uslovi života i rada, te kada možemo očekivati stabilizaciju i oporavak ekonomije.
„U najboljem slučaju, da virus jednostavno nestane u skorije vrijeme, što je mala vjerovatnoća, trebat ce duži vremenski period za stabilizaciju bh. privrede. Ukoliko uzmemo u obzir da SR Njemačka predviđa potrebnih osam godina za oporavak ekonomije, onda su prognoze za BiH značajno lošije“, navela je Hodžić.
Dodala je da će sigurno različite zemlje imati različite pristupe za oporavak ekonomije.
„Moguće evropske mjere će biti ‘okrenutost ka unutra’, što bi značilo proces suprotan dosadašnjim mjerama liberalizacije i globalizacije tržišta, zatim, štampanje velikih količina novca koje bi mogle biti usmjerene na otvaranje javnih radova, gradilišta, što bi otvorilo i aktivnost drugih privrednih i vanprivrednih djelatnosti. U tom smislu, zbog deficita strukovnih profila iz građevinske djelatnosti, mogući bi bili angažmani bh. građevinskih radnika. Međutim, važno bi bilo osigurati uslove za angažman građevinskih privrednih društava iz naše zemlje na inozemnom tržištu, gdje je neophodna podrška nadležnih državnih institucija“, rekla je Hodžić.
FENA
PRIVREDA
Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar
Čapljina, kao i mnogi manji gradovi, još uvijek nema coworking prostor koji bi privukao digitalne nomade, samostalne profesionalce i sve one kojima je potreban radni prostor s kvalitetnim uvjetima.
Inicijative poput coworking prostora, iako prisutne u većim gradovima, i dalje su rijetke u manjim sredinama poput Čapljine, koja ima potencijal za privlačenje nove generacije radnika, ali nedostaju potrebna ulaganja i podrška.
Jedan od rijetkih primjera coworking prostora u Hercegovini jest CodeHub Mostar, koji je pokrenuo Intera Tehnološki Park s ciljem stvaranja profesionalnog okruženja za rad, povezivanje i usavršavanje.
Ovaj coworking prostor pokazao se uspješnim i privlačnim za freelance stručnjake, poduzetnike te digitalne nomade, a ponudio je sve što jedan moderan radni prostor mora imati – brz internet, kvalitetne radne stolove, ugodnu radnu atmosferu i priliku za umrežavanje, piše Čapljinski portal.
Benefiti coworking prostora
Coworking prostori poput CodeHuba nude brojne prednosti koje bi mogle unaprijediti poslovnu klimu u manjim gradovima kao što je Čapljina.
Prvo, oni pružaju brz internet i tehnološki opremljen prostor, što je ključan preduvjet za suvremeni način rada.
U coworking prostoru, radnici su okruženi sličnim profesionalcima, što potiče produktivnost i radnu atmosferu koju je teško postići u kućnom okruženju.
Dodatna prednost coworkinga je umrežavanje i stvaranje novih poslovnih veza. Rad u zajedničkom prostoru omogućava razmjenu ideja, kontakata i suradnji, čime coworking prostor postaje inkubator novih poslovnih inicijativa.
Također, prisutnost digitalnih nomada u coworking prostorima doprinosi raznolikosti i širenju znanja, što obogaćuje lokalnu zajednicu i otvara vrata novim projektima.
Potencijal za Čapljinu
Unatoč rastućoj popularnosti coworking prostora, manji gradovi poput Čapljine ostaju zapostavljeni, iako bi upravo takvi prostori mogli privući novu generaciju radnika koji ne ovise o stalnom mjestu boravka.
Coworking prostor u Čapljini ne samo da bi obogatio lokalnu poslovnu scenu, već bi stvorio preduvjete za rast zajednice digitalnih nomada, poduzetnika i kreativaca.
Primjer mostarskog CodeHuba pokazuje da coworking prostori mogu uspješno djelovati i u regijama koje nisu urbani centri, ali zahtijeva podršku i ulaganja koja će omogućiti dugoročnu održivost ovakvih inicijativa.
Ulaganje u coworking prostor u Čapljini moglo bi postati ključan korak prema stvaranju napredne poslovne klime, privlačenju novih profesionalaca te razvoja poslovnih veza koje bi mogle potaknuti nove projekte i lokalnu ekonomiju.
PRIVREDA
VIDEO / Jedan dan u Lasti – kako se proizvode najukusniji keksi?
Tvornica keksa i vafla “Lasta“ Čapljina pokrenula je ponovno proizvodnju nakon što ju je preuzeo privrednik Petar Čorluka, vlasnik Violete.
Tvornica radi “punom parom“ i proizvodi kekse koji su zauzeli police trgovina širom regije.
Lasta je zaposlila i veliki broj radnika, što je veliki plus za lokalnu privredu.
Kako se proizvode keksi i kako izgleda jedan dan u Lasti, pogledajte u video prilogu.
PRIVREDA
„Invictus“ otpušta radnike
Kompanija „Invictus Technology Group” iz Banjaluke, osnovana nakon što je “Infinity International Group” dospjela na “crnu listu” Sjedinjenih Američkih Država najavila je drastične poteze i otpuštanje “značajnog broja radnika”.
Oni tvrde da je odluka donesena nakon što su se “suočili sa brojnim nezakonitim postupcima onih koji bi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini trebali da osiguraju prava zagarantovana zakonima”.
Kažu da su ambiciozno zaposlili 170 ljudi nakon što su ugasili “Infinity” koji bi nastavili poslovanje koje su do tada vodili u okviru nekoliko kompanija koje su se 18. juna i ranije našle pod sankcijama.
Tvrde da su prvobitno mislili da im banke neće praviti probleme i da će im otvoriti račune, ali da je podrška izostala.
“Bez obzira što se prvobitno činilo da ćemo kod banaka bez većih problema otvoriti račune, te završiti i sve druge neophodne aktivnosti kod drugih relevantnih institucija, ipak smo naišli na ozbiljne prepreke koje nas sprečavaju da ostvarimo započeti plan. Podrška je izostala, prije svega, od banaka koje nisu bile spremne da postupe po zakonu. Nakon ogromnog pritiska Ambasade SAD u Sarajevu, a u strahu od narednih poteza američke administracije i novih sankcija, banke su ignorisale naša nastojanja da kao nova kompanija dobijemo polazne elemente neophodne za normalno poslovanje. Zbog ovakvog nerazumijevanja teško možemo da održimo finansijsku stabilnost što iz dana u dan dodatno usložnjava čitavu situaciju”, saopštili su iz “Invictusa”.
Objašnjavaju da su početkom ovog mjeseca kao novi poslovni subjekt optimistično počeli sa radom i potpisali ugovore sa više od 170 zaposlenih. Sud je uredno izvršio registraciju nove kompanije, ali su sada došli u situaciju da moraju preduzeti neželjene poteze. Za sve krive Ambasadu SAD-a u BiH, iako im je sankcije prethodno uvelo američko Ministarstvo finansija.
“Garantujemo da će svi zaposleni dobiti svoja zarađena primanja uz poštovanje ugovorom o radu i zakonom predviđenih mehanizama za djelovanje u ovakvim i sličnim situacijama. Želimo da naglasimo da se zbog postupaka Ambasade SAD na najbrutalniji način radnicima uskraćuje pravo na rad i osiguranje gole egzistencije iako za to nema bilo kakvog pravnog osnova. Baš zbog toga pozivamo sve nadležne institucije da što prije pronađu adekvatno rješenje kako ni jedna druga domaća kompanija u budućnosti ne bi bila izložena nezabilježenoj diskriminaciji”, saopšteno je iz “Invictusa”.
Kažu i da su sada izloženi potezima koji nemaju bilo kakve veze sa normalnim poslovanjem i poštovanjem zakonskih normi, a da ih relevantne institucije kao savjesnog poslovnog subjekta nisu u stanju zaštiti, zbog čega moraju priznati da je teško pronaći adekvatniji odgovor koji ne bi uključivao ozbiljnije rezove u samoj kompaniji.
Podsjetimo, 18. juna ove godine američka Kancelarija za kontrolu imovine stranaca OFAC uvela je sankcije nizu kompanija koje “čine mrežu podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”, a “Infinity International” se našao među njima, skupa sa firmama “Infinity Media”, “Prointer ITSS”, “Sirius 2010”, “Kaldera”, “K-2 Audio” u čijem je vlasništvu Alternativna televizija, “Una World” u čijem je vlasništvu bila “Una TV”.
Iz “Infinity-ja” su tada saopštili da će bez posla ostati oko 800 ljudi, a spas su potražili u registrovanju novih kompanija i promjenama vlasničke strukture, pretvarajućći dotatašnje rukovodioce u vlasnike.
„Invictus“ su prije mjesec dana osnovali menadžeri „Prointera“ i „Siriusa”.
-
NEKRETNINE8 meseci prije
Počela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE1 godina prije
Novi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
NOVOSTI3 meseca prije
Učesnici Visa olimpijskog triatlona prikupili 26.500 KM za Specijalnu Olimpijadu u Bosni i Hercegovini
-
FINANSIJE11 meseci prije
Vlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
INVESTICIJE1 godina prije
Castellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
NOVOSTI1 godina prije
Prag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
POLJOPRIVREDA1 godina prije
Proizvođači digli ruke, mnogi zbog malina i na sudu
-
FINANSIJE11 meseci prije
Mtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca