PRIVREDA
Petrović: Isplata otpremnina radnicima u narednih 30 dana
Generalni direktor „Elektroprivrede Republike Srpske“ (ERS) Luka Petrović rekao je da će proces isplate otpremnina radnicima koji odlaze iz ovog preduzeća biti realizovan u narednih 30 dana.
„Riječ je o 550 ljudi, prosječna otpremnina će biti oko 40.000 KM plus obaveze koje se moraju platiti državi i to će biti realizovano u sljedećih 30 dana“, rekao je Petrović, dodavši da je ovaj proces bio zamrznut u vrijeme pandemije virusa korona, te da se za odlazak iz preduzeća uz otpremnine javilo 950 ljudi.
Petrović je naveo da je prije nekoliko dana dogovoreno da svi potpišu sporazume 25. juna i dobiju novac u rokovima – po potpisu sporazuma šest prosječnih plata, a ostatak u roku od 60 dana od potpisivanja, dodavši da je novac za te namjene rezervisan.
On je za „ATV“ rekao da ERS i dalje ima višak zaposlenih i da se mora reorganizovati sistem koji treba da živi od onih prihoda koje mu je Regulatorna komisija za energetiku propisala.
Petrović je naveo da to trenutno nije moguće i da su zato tome pristupili.
On je rekao da ERS godišnje prometuje više od 600 miliona KM, te da je najveći uplatilac prihoda u budžet Srpske sa više od 9.500 direktno zaposlenih radnika u Srpskoj.
Govoreći o cijeni struje tokom pandemije virusa korona, Petrović je naglasio da je ona jeftinija zato što je evropska privreda stala, te je prestala potražnja za električnom energijom.
„Ispostavilo se da su april i maj imali najniže cijene u proteklih 15 godina, koliko pratimo analizu berzi. Cijene su primjera radi od 18 do 24 evra, a u ovim periodima godine inače je najjeftinija električna energija i tokom aprila i maja bude od 35 do 45 ili 50 evra. Znači, nama je cijena električne energije otišla duplo niže“, pojasnio je Petrović.
On je rekao da je ERS jedina na Balkanu koja je izvozno orijentisana, što znači da su smanjeni prihodi od izvoza.
„Ako je izvozna cijena bila daleko ispod našeg proizvodnog miksa, a on znači koliko košta megavatčas ‘Elekroprivredu’ kada to kupuje od pet proizvodnih preduzeća – a košta 35 evra. Mi prodajemo tu energiju po 22 evra, znači da nemamo prihod. Ne mogu reći da mi gubimo, međutim bili smo svjesni, ako su nam manji prihodi da ne idemo u minus i bilo je neophodno da pravimo uštede i racionalizaciju svih troškova u preduzećima“, naveo je Petrović.
On je dodao da je u ERS-u na početku pandemije virusa korona formiran krizni štab koji je predočio šta je to realno što se može smanjiti od troškova, ne samo ova dva-tri mjeseca već do kraja godine.
„To radimo da bi nam bilans stanja i uspjeha bio pozitivan na kraju godine, da bismo ispoštovali plan poslovanja, da budemo u plusu 100.000 KM, iako smo imali mnogo manje prihoda“, pojasnio je Petrović.
Direktor ERS-a je rekao da je tačno da je u vrijeme pandemije virusa korona u Srpskoj bila smanjena industrijska proizvodnja, ali je dodao da je bilo povećanje potrošnje struje u domaćinstvima.
„Nama se desio disbalans, potrošnja u domaćinstvima je povećana za 20 odsto, a smanjena je u privredi za 30 do 40 odsto, pa smo u tom miksu potrošili skoro istu količinu energije s tim što nam je energija koju prodajemo domaćinstvima najjeftinija na Balkanu – 22,5 evra. S druge strane, u Srbiji je ‘zelena zona’ 25 evra, a do 60 evra ‘crvena zona’. Kod nas je svima cijena 22,5 evra, koliko god potrošili“, naveo je Petrović.
On smatra da je, bez obzira na sve napade, Vlada Srpske tokom virusa korona svojim mjerama sačuvala mir i zdravlje ljudi.
„Mislim da su 16. marta svi željeli da ostanu zdravi, a 16. juna će željeti da imaju onu platu od 16. marta. Budimo realni, 16. marta je bila jedna priča i jedno okruženje, bezizlaznost, da ne možete nabaviti respiratore, da nemate dovoljno kapaciteta u bolnicama ako nam se desi scenario kao u Italiji i Španiji i svako je pitao hoćemo li se izvući. I onda je neko našao smjelosti i obraza da traži da se preispita da li su te mjere bile po Ustavu“, rekao je Petrović.
On je dodao da su „to ljudi koji nisu živjeli ovu koronu, nisu svjesni da je ovakva Srpska kroz institucije sačuvala građane“.
Petrović je rekao da je Vlada Srpske isplatom plata i doprinosa onima koji u vrijeme virusa korona nisu radili željela da sačuva radna mjesta.
On smatra da nije pametno zaustavljati investicioni ciklus jer time domaća privreda neće moći da obavlja svoj promet i onda će biti ugrožen realni sektor koji ima ogroman broj radnih mjesta, više od 60 odsto.
„Zbog toga je pametno što će ‘Putevi Srpske’, ‘Elektroprivreda Srpske’ ići u kreditne aranžmane za hitnu realizaciju projekata, čime će probuditi realni sektor“, naveo je Petrović.
On je rekao da ne treba ukidati ni socijalni sektor, te je naveo primjer Ministarstva rada i boračko-invalidske zaštite za koje se svake godine iz republičkog budžeta izdvoji 352 miliona KM za razna davanja.
„Ovdje neko želi da se odustane i od socijalnih programa i investicija. Vidjeli ste primjer Univerzitetskog kliničkog centra Srpske, kao da je cijelo bogatstvo Srpske u parkingu ili hotelu. Čim otvorite jednu investiciju počnu napadi da se to zaustavi. Logično je da opozicija želi da stane aktivizam u investicijama, da se smanje izdaci na davanja iz budžeta, kako ne bismo imali aktivnosti. Međutim, izbor vlasti je jednostavan – mora se ići naprijed“, naglasio je Petrović.
Čapljina, kao i mnogi manji gradovi, još uvijek nema coworking prostor koji bi privukao digitalne nomade, samostalne profesionalce i sve one kojima je potreban radni prostor s kvalitetnim uvjetima.
Inicijative poput coworking prostora, iako prisutne u većim gradovima, i dalje su rijetke u manjim sredinama poput Čapljine, koja ima potencijal za privlačenje nove generacije radnika, ali nedostaju potrebna ulaganja i podrška.
Jedan od rijetkih primjera coworking prostora u Hercegovini jest CodeHub Mostar, koji je pokrenuo Intera Tehnološki Park s ciljem stvaranja profesionalnog okruženja za rad, povezivanje i usavršavanje.
Ovaj coworking prostor pokazao se uspješnim i privlačnim za freelance stručnjake, poduzetnike te digitalne nomade, a ponudio je sve što jedan moderan radni prostor mora imati – brz internet, kvalitetne radne stolove, ugodnu radnu atmosferu i priliku za umrežavanje, piše Čapljinski portal.
Benefiti coworking prostora
Coworking prostori poput CodeHuba nude brojne prednosti koje bi mogle unaprijediti poslovnu klimu u manjim gradovima kao što je Čapljina.
Prvo, oni pružaju brz internet i tehnološki opremljen prostor, što je ključan preduvjet za suvremeni način rada.
U coworking prostoru, radnici su okruženi sličnim profesionalcima, što potiče produktivnost i radnu atmosferu koju je teško postići u kućnom okruženju.
Dodatna prednost coworkinga je umrežavanje i stvaranje novih poslovnih veza. Rad u zajedničkom prostoru omogućava razmjenu ideja, kontakata i suradnji, čime coworking prostor postaje inkubator novih poslovnih inicijativa.
Također, prisutnost digitalnih nomada u coworking prostorima doprinosi raznolikosti i širenju znanja, što obogaćuje lokalnu zajednicu i otvara vrata novim projektima.
Potencijal za Čapljinu
Unatoč rastućoj popularnosti coworking prostora, manji gradovi poput Čapljine ostaju zapostavljeni, iako bi upravo takvi prostori mogli privući novu generaciju radnika koji ne ovise o stalnom mjestu boravka.
Coworking prostor u Čapljini ne samo da bi obogatio lokalnu poslovnu scenu, već bi stvorio preduvjete za rast zajednice digitalnih nomada, poduzetnika i kreativaca.
Primjer mostarskog CodeHuba pokazuje da coworking prostori mogu uspješno djelovati i u regijama koje nisu urbani centri, ali zahtijeva podršku i ulaganja koja će omogućiti dugoročnu održivost ovakvih inicijativa.
Ulaganje u coworking prostor u Čapljini moglo bi postati ključan korak prema stvaranju napredne poslovne klime, privlačenju novih profesionalaca te razvoja poslovnih veza koje bi mogle potaknuti nove projekte i lokalnu ekonomiju.
Tvornica keksa i vafla “Lasta“ Čapljina pokrenula je ponovno proizvodnju nakon što ju je preuzeo privrednik Petar Čorluka, vlasnik Violete.
Tvornica radi “punom parom“ i proizvodi kekse koji su zauzeli police trgovina širom regije.
Lasta je zaposlila i veliki broj radnika, što je veliki plus za lokalnu privredu.
Kako se proizvode keksi i kako izgleda jedan dan u Lasti, pogledajte u video prilogu.
Kompanija „Invictus Technology Group” iz Banjaluke, osnovana nakon što je “Infinity International Group” dospjela na “crnu listu” Sjedinjenih Američkih Država najavila je drastične poteze i otpuštanje “značajnog broja radnika”.
Oni tvrde da je odluka donesena nakon što su se “suočili sa brojnim nezakonitim postupcima onih koji bi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini trebali da osiguraju prava zagarantovana zakonima”.
Kažu da su ambiciozno zaposlili 170 ljudi nakon što su ugasili “Infinity” koji bi nastavili poslovanje koje su do tada vodili u okviru nekoliko kompanija koje su se 18. juna i ranije našle pod sankcijama.
Tvrde da su prvobitno mislili da im banke neće praviti probleme i da će im otvoriti račune, ali da je podrška izostala.
“Bez obzira što se prvobitno činilo da ćemo kod banaka bez većih problema otvoriti račune, te završiti i sve druge neophodne aktivnosti kod drugih relevantnih institucija, ipak smo naišli na ozbiljne prepreke koje nas sprečavaju da ostvarimo započeti plan. Podrška je izostala, prije svega, od banaka koje nisu bile spremne da postupe po zakonu. Nakon ogromnog pritiska Ambasade SAD u Sarajevu, a u strahu od narednih poteza američke administracije i novih sankcija, banke su ignorisale naša nastojanja da kao nova kompanija dobijemo polazne elemente neophodne za normalno poslovanje. Zbog ovakvog nerazumijevanja teško možemo da održimo finansijsku stabilnost što iz dana u dan dodatno usložnjava čitavu situaciju”, saopštili su iz “Invictusa”.
Objašnjavaju da su početkom ovog mjeseca kao novi poslovni subjekt optimistično počeli sa radom i potpisali ugovore sa više od 170 zaposlenih. Sud je uredno izvršio registraciju nove kompanije, ali su sada došli u situaciju da moraju preduzeti neželjene poteze. Za sve krive Ambasadu SAD-a u BiH, iako im je sankcije prethodno uvelo američko Ministarstvo finansija.
“Garantujemo da će svi zaposleni dobiti svoja zarađena primanja uz poštovanje ugovorom o radu i zakonom predviđenih mehanizama za djelovanje u ovakvim i sličnim situacijama. Želimo da naglasimo da se zbog postupaka Ambasade SAD na najbrutalniji način radnicima uskraćuje pravo na rad i osiguranje gole egzistencije iako za to nema bilo kakvog pravnog osnova. Baš zbog toga pozivamo sve nadležne institucije da što prije pronađu adekvatno rješenje kako ni jedna druga domaća kompanija u budućnosti ne bi bila izložena nezabilježenoj diskriminaciji”, saopšteno je iz “Invictusa”.
Kažu i da su sada izloženi potezima koji nemaju bilo kakve veze sa normalnim poslovanjem i poštovanjem zakonskih normi, a da ih relevantne institucije kao savjesnog poslovnog subjekta nisu u stanju zaštiti, zbog čega moraju priznati da je teško pronaći adekvatniji odgovor koji ne bi uključivao ozbiljnije rezove u samoj kompaniji.
Podsjetimo, 18. juna ove godine američka Kancelarija za kontrolu imovine stranaca OFAC uvela je sankcije nizu kompanija koje “čine mrežu podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”, a “Infinity International” se našao među njima, skupa sa firmama “Infinity Media”, “Prointer ITSS”, “Sirius 2010”, “Kaldera”, “K-2 Audio” u čijem je vlasništvu Alternativna televizija, “Una World” u čijem je vlasništvu bila “Una TV”.
Iz “Infinity-ja” su tada saopštili da će bez posla ostati oko 800 ljudi, a spas su potražili u registrovanju novih kompanija i promjenama vlasničke strukture, pretvarajućći dotatašnje rukovodioce u vlasnike.
„Invictus“ su prije mjesec dana osnovali menadžeri „Prointera“ i „Siriusa”.
Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar
Grad Mostar od prodaje vinjeta zaradio 1.5 milijuna KM
Bitcoin skočio na 90.000 dolara po prvi put u povijesti
-
NEKRETNINE8 meseci prijePočela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE1 godina prijeNovi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
NOVOSTI3 meseca prijeUčesnici Visa olimpijskog triatlona prikupili 26.500 KM za Specijalnu Olimpijadu u Bosni i Hercegovini
-
FINANSIJE11 meseci prijeVlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
INVESTICIJE1 godina prijeCastellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
NOVOSTI1 godina prijePrag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
POLJOPRIVREDA1 godina prijeProizvođači digli ruke, mnogi zbog malina i na sudu
-
FINANSIJE11 meseci prijeMtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca