PRIVREDA
Petrović: Isplata otpremnina radnicima u narednih 30 dana
Generalni direktor „Elektroprivrede Republike Srpske“ (ERS) Luka Petrović rekao je da će proces isplate otpremnina radnicima koji odlaze iz ovog preduzeća biti realizovan u narednih 30 dana.
„Riječ je o 550 ljudi, prosječna otpremnina će biti oko 40.000 KM plus obaveze koje se moraju platiti državi i to će biti realizovano u sljedećih 30 dana“, rekao je Petrović, dodavši da je ovaj proces bio zamrznut u vrijeme pandemije virusa korona, te da se za odlazak iz preduzeća uz otpremnine javilo 950 ljudi.
Petrović je naveo da je prije nekoliko dana dogovoreno da svi potpišu sporazume 25. juna i dobiju novac u rokovima – po potpisu sporazuma šest prosječnih plata, a ostatak u roku od 60 dana od potpisivanja, dodavši da je novac za te namjene rezervisan.
On je za „ATV“ rekao da ERS i dalje ima višak zaposlenih i da se mora reorganizovati sistem koji treba da živi od onih prihoda koje mu je Regulatorna komisija za energetiku propisala.
Petrović je naveo da to trenutno nije moguće i da su zato tome pristupili.
On je rekao da ERS godišnje prometuje više od 600 miliona KM, te da je najveći uplatilac prihoda u budžet Srpske sa više od 9.500 direktno zaposlenih radnika u Srpskoj.
Govoreći o cijeni struje tokom pandemije virusa korona, Petrović je naglasio da je ona jeftinija zato što je evropska privreda stala, te je prestala potražnja za električnom energijom.
„Ispostavilo se da su april i maj imali najniže cijene u proteklih 15 godina, koliko pratimo analizu berzi. Cijene su primjera radi od 18 do 24 evra, a u ovim periodima godine inače je najjeftinija električna energija i tokom aprila i maja bude od 35 do 45 ili 50 evra. Znači, nama je cijena električne energije otišla duplo niže“, pojasnio je Petrović.
On je rekao da je ERS jedina na Balkanu koja je izvozno orijentisana, što znači da su smanjeni prihodi od izvoza.
„Ako je izvozna cijena bila daleko ispod našeg proizvodnog miksa, a on znači koliko košta megavatčas ‘Elekroprivredu’ kada to kupuje od pet proizvodnih preduzeća – a košta 35 evra. Mi prodajemo tu energiju po 22 evra, znači da nemamo prihod. Ne mogu reći da mi gubimo, međutim bili smo svjesni, ako su nam manji prihodi da ne idemo u minus i bilo je neophodno da pravimo uštede i racionalizaciju svih troškova u preduzećima“, naveo je Petrović.
On je dodao da je u ERS-u na početku pandemije virusa korona formiran krizni štab koji je predočio šta je to realno što se može smanjiti od troškova, ne samo ova dva-tri mjeseca već do kraja godine.
„To radimo da bi nam bilans stanja i uspjeha bio pozitivan na kraju godine, da bismo ispoštovali plan poslovanja, da budemo u plusu 100.000 KM, iako smo imali mnogo manje prihoda“, pojasnio je Petrović.
Direktor ERS-a je rekao da je tačno da je u vrijeme pandemije virusa korona u Srpskoj bila smanjena industrijska proizvodnja, ali je dodao da je bilo povećanje potrošnje struje u domaćinstvima.
„Nama se desio disbalans, potrošnja u domaćinstvima je povećana za 20 odsto, a smanjena je u privredi za 30 do 40 odsto, pa smo u tom miksu potrošili skoro istu količinu energije s tim što nam je energija koju prodajemo domaćinstvima najjeftinija na Balkanu – 22,5 evra. S druge strane, u Srbiji je ‘zelena zona’ 25 evra, a do 60 evra ‘crvena zona’. Kod nas je svima cijena 22,5 evra, koliko god potrošili“, naveo je Petrović.
On smatra da je, bez obzira na sve napade, Vlada Srpske tokom virusa korona svojim mjerama sačuvala mir i zdravlje ljudi.
„Mislim da su 16. marta svi željeli da ostanu zdravi, a 16. juna će željeti da imaju onu platu od 16. marta. Budimo realni, 16. marta je bila jedna priča i jedno okruženje, bezizlaznost, da ne možete nabaviti respiratore, da nemate dovoljno kapaciteta u bolnicama ako nam se desi scenario kao u Italiji i Španiji i svako je pitao hoćemo li se izvući. I onda je neko našao smjelosti i obraza da traži da se preispita da li su te mjere bile po Ustavu“, rekao je Petrović.
On je dodao da su „to ljudi koji nisu živjeli ovu koronu, nisu svjesni da je ovakva Srpska kroz institucije sačuvala građane“.
Petrović je rekao da je Vlada Srpske isplatom plata i doprinosa onima koji u vrijeme virusa korona nisu radili željela da sačuva radna mjesta.
On smatra da nije pametno zaustavljati investicioni ciklus jer time domaća privreda neće moći da obavlja svoj promet i onda će biti ugrožen realni sektor koji ima ogroman broj radnih mjesta, više od 60 odsto.
„Zbog toga je pametno što će ‘Putevi Srpske’, ‘Elektroprivreda Srpske’ ići u kreditne aranžmane za hitnu realizaciju projekata, čime će probuditi realni sektor“, naveo je Petrović.
On je rekao da ne treba ukidati ni socijalni sektor, te je naveo primjer Ministarstva rada i boračko-invalidske zaštite za koje se svake godine iz republičkog budžeta izdvoji 352 miliona KM za razna davanja.
„Ovdje neko želi da se odustane i od socijalnih programa i investicija. Vidjeli ste primjer Univerzitetskog kliničkog centra Srpske, kao da je cijelo bogatstvo Srpske u parkingu ili hotelu. Čim otvorite jednu investiciju počnu napadi da se to zaustavi. Logično je da opozicija želi da stane aktivizam u investicijama, da se smanje izdaci na davanja iz budžeta, kako ne bismo imali aktivnosti. Međutim, izbor vlasti je jednostavan – mora se ići naprijed“, naglasio je Petrović.
Prvo zaduženje u ovoj godini Vlada Republike Srpske planira već ove sedmice. Zakazana je aukcija šestomjesečnih trezorskih zapisa na Banjalučkoj berzi, putem koje se RS planira zadužiti 10 miliona KM.
Podsjetimo da je Narodna skupština RS krajem prošle godine usvojila odluke o dugoročnom i kratkoročnom zaduženju RS za 2024. godinu kojima je predviđeno da se taj entitet može zadužiti iznosom do 1,2 milijarde KM.
Najavljeno je da će 87. aukcija trezorskih zapisa RS biti održana 25. januara na Banjalučkoj berzi. Planirani iznos emisije je 10 miliona KM sa rokom dospijeća šest mjeseci. Biće to prvo ovogodišnje zaduženje RS.
Maksimalan iznos kratkoročnog duga prema odluci koja je usvojena krajem godine ne može biti veće od 337 miliona KM u ovoj godini, a dugoročno maksimalno 951 milion KM.
Sredstva pribavljena dugoročnim zaduživanjem biće upotrijebljena u skladu sa Zakonom o zaduživanju, dugu i garancijama RS za finansiranje kapitalnih investicija, refinansiranje ukupnog duga ili dijela duga RS, plaćanje uslovnih obaveza po osnovu garancija RS te za finansiranje budžetskog deficita u slučajevima kada Ministarstvo finansija procijeni da će planirani rashodi biti veći od iznosa planiranih prihoda, naveli su iz Vlade.
Ukupan javni dug RS je oko 6,2 milijarde KM što je oko 40 posto BDP-a i vlast ovog entiteta tvrdi da RS nema problema sa otplatom te da je zaduženost na istorijskom minimumu. Opozicija je stava da se i u ovoj godini nastavlja politika neosmišljenog zaduživanja kojima se krpe rupe u budžetu.
– Neosmiljeno zaduživanje kao što je neosmiljeno bez osnovnih ekonomskih parametara, recimo, podići minimalnu platu u RS. To je vjestačka priča koja služi za jednokratnu upotrebu i zadovoljenje političkih mjera koje služe samo za izbornu priču – smatra Milan Miličević, predsjednik SDS-a.
– To zaista zvuči mnogo, ovako kada razmišljate, ali to je opet u okvirima onih normalnih zaduženja BDP-a i dugoročno – kaže Anja Ljubojević, potpredsjednica NSRS.
Zbog priča o sankcijama, podsjeća nas sagovornik, nije isključeno da se Vlada kada je riječ o zaduženju na međunarodnom tržištu okrene dalekoistočnim zemljama.
– Zaduženje koje mora da obavi RS nije ozbiljan iznos ni za jednu berzu, tako da je samo pitanje koliko je politička situacija stabilna u smislu investitora koji bi pozajmili taj novac za obveznice, mada je kamata koja je određena vrlo atraktivna i vjerujem da će biti lako naći investitore – ističe ekonomski analitičar Zoran Pavlović.
Ukupan javni dug FBiH je oko 6,4 milijarde KM i veći je za oko 200 miliona KM u odnosu na RS. No, gledano u odnosu na BDP zaduženost RS je gotovo dvostruko veća u odnosu na drugi entitet.
BHRT
Konkurencijsko vijeće Bosne i Hercegovine dopustilo je koncentraciju na tržištu iznajmljivanja telekomunikacijskih tornjeva, odnosno, tržištu pružanja prostora na tornjevima za instalaciju infrastrukture elektronskih komunikacijskih mreža na području Bosne i Hercegovine.
Drugim riječima, Vijeće je odobrilo prodaju Mtelove firme Sky Towers Infrastucture međunarodnom gigantu Actis EU Menagement S à.r.l. Luksemburg, izvještava BiznisInfo.ba.
Kako smo ranije pisali, kompanija Actis, vodeći globalni investitor u održivu infrastrukturu sa sjedištem u Londonu, preuzima veliku mrežu telekomunikacionih stubova u Bosni i Hercegovini koja je pripadala firmi Mtel, odnosno Telekomu Srbija.
Odlukom Konkurencijskog vijeća otklonjena je prepreka za ovu veliku akviziciju.
Kako smo ranije pisali, Telekom Srbija Grupa osnovala je Sky Towers Infrastructure u Srbiji, Crnoj Gori i BiH na koje je prenijela vlasništvo nad antenskim stubovima, kao i nad poslovima njihove izgradnje i održavanja. Sky Towers Infrastructure tako je postao vlasnik antenskih stubova i ostale pasivne telekomunikacione infrastrukture.
Prošlog mjeseca smo objavili da Telekom Srbija sprema prodaju ove infrastrukture, i to ukupno 1.827 ovih stubova, od kojih se 995 nalazi u Srbiji, 725 u Bosni i Hercegovini i 107 u u Crnoj Gori.
Telekom Srbije posljednjih godina se agresivno širio u cijelom regionu, uključujući BiH, ali je ujedno drastično uvećao dugove. Iz kompanije su kasnije rekli da se prodaju stubovi, ali ne i oprema za telekomunikacije povezana sa njima, kao što su bazne stanice.
Telekom će i dalje ostati korisnik tih stubova u svojstvu zakupca, a njihovom prodajom će prikupiti značajna sredstva.
Prevent grupacija odlučila je da ugasi proizvodnju u kompaniji Prevent FAD Jelah i otpusti radnike.
Kako je kazao predsjednik sindikata Prevent FAD-a Enes Roša, firma gasi proizvodnju nakon 44 godine rada, a 59 radnika ostaće bez posla.
Otkaze je već dobilo 35 radnika, a preostala 24 su iz zaštićenih kategorija kojima uprava takođe namjerava dati otkaz.
Prema navodima Roše, iz kompanije su kao razlog za gašenje naveli da proizvodni program nije profitabilan, mada je kompanija ostvarila prošle godine dobit od 2,6 mil KM. Navodno, kompanija planira mašine iz Jelaha izmjestiti u Željezaru Ilijaš.
Povodom odluke o gašenju proizvodnje i otkazima, radnici su protestvovali pred Upravom Preventa u Sarajevu tražeći da im minimalne zakonske otpremnine koje je ponudila Uprava budu uvećane.
Iz Prevent grupacije nisu se oglašavali ovim povodom.
Prevent FAD bio je poznat kao proizvođač kočionih diskova koje je izvozio na tržište EU za direktnu ugradnju u vozila VW grupacije.
Prevent je nedavno zatvorio fabriku u Bužimu u kojoj je bez posla ostalo 70 radnika.
Svakog dana u Sloveniju i Njemačku ode više od 35 radnika iz BiH
Počela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
Nijemci će graditi najveću zgradu u Republici Srpskoj
-
NEKRETNINE2 meseca prijePočela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE8 meseci prijeNovi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
BIZNIS1 godina prijeRodoljub Drašković odustaje od investicija u Trebinju
-
TEHNOLOGIJA1 godina prijeIzvoz IT sektora BiH premašio pola milijarde KM
-
NOVOSTI8 meseci prijePrag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
INVESTICIJE7 meseci prijeCastellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
FINANSIJE5 meseci prijeVlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
FINANSIJE5 meseci prijeMtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca