PRIVREDA
EU otvara granice prema Srbiji, ne i prema BiH: U Bruxellesu 6 sati raspravljali o popisu država
Državljani Crne Gore i Srbije će od 1. jula moći ulaziti na teritorij EU čak i ako nemaju neodgodivu potrebu putovanja, ali to ne važi i za one iz Bosne i Hercegovine, Albanije, Sjeverne Makedonije i Kosova.
Na popisu 15 država za koje će EU preporučiti ukidanje ograničenja za ulazak na teritorij Unije iz regije Zapadnog Balkana su samo Crna Gora i Srbija. Ta je lista sastavljena nakon šest sati rasprave stalnih predstavnika država članica EU u Bruxellesu pod vodstvom Hrvatske. Dogovoreni su kriteriji koji će se uzimati u obzir pri postupnom otvaranju vanjskih granica EU, a glavni je da broj novozaraženih u posljednja dva tjedna bude manji od 16 na 100 tisuća stanovnika.
Evropska komisija je prije tri sedmice preporučila da se za sve države Zapadnog Balkana ukinu ograničenja na vanjskim granicama Evropske unije. Ta preporuka je bila zasnovana na tada „sličnoj ili boljoj epidemiološkoj situaciji nego u EU“. Otad se situacija u državama Zapadnog Balkana znatno pogoršala, odnosno broj novozaraženih se ubrzano povećao, i to na mali broj testiranih. Situacija se značajno pogoršala u Sjevernoj Makedoniji, BiH i Kosovu, ali i u Srbiji. Međutim, čini se da su podaci za Srbiju bili na rubu dopuštenog prema kriterijima pa je za tu državu preporučeno ukidanje ograničenja za ulazak na teritorij Evropske unije.
Iako je Evropska unija namjeravala vanjske granice otvoriti za barem pedesetak država, na popisu je samo njih 15. Najveća je neugodnost to što će EU otvoriti granice za Kineze, ali ne i za državljane Sjedinjenih Američkih Država. Kina je na popisu država za koje EU preporučuje ukidanje ograničenja, ali uz uvjet reciprociteta. Zbog velikog broja zaraženih SAD nije na tom popisu. Ograničenja će se ukinuti za Australiju, Novi Zeland, Alžir, Maroko, Urugvaj i neke druge države. Lista bi se trebala mijenjati svakih 14 dana, uzimajući u obzir podatke o kretanju epidemije.
Jedan od problema oko kojih su raspravljali predstavnici Evropske unije jest vjerodostojnost prikupljenih podataka. Jer, neki sumnjaju da neke države namjerno testiraju manji broj ljudi kako bi epidemiološku sliku prikazale boljom nego što je ona u stvarnosti.
Kad je riječ o državama za koje EU neće ukinuti ograničenje za putovanje njihovih državljana u članice EU i druge države Schengena, bit će izuzetaka za neke kategorije građana, poput diplomata, studenata, sezonskih radnika, liječnika i vozača kamiona.
Diplomatski izvori u EU navode da su pri odluci imali na umu ponajviše interes zaštite zdravlja građana, a ne političke kriterije.
Nakon dogovora stalnih predstavnika u Bruxellesu sada se čeka potvrda glavnih gradova. Ako ne bude protiv takozvana blokirajuća manjina država članica, onda će se prijedlog hrvatskog predsjedanja smatrati prihvaćenim. No, riječ je samo o preporuci Vijeća jer su ovlasti za ukidanje ograničenja na vanjskim granicama u rukama svake države. Hrvatska, primjerice, može sama odlučiti hoće li ukinuti ograničenja nakon 1. jula ili ne. Ali, EU želi da se, bez obzira na to što je to u nadležnosti svake države, koja može odlučiti drugačije, ti postupci koordiniraju kako bi se izbjegao kaos koji je nastao na početku krize.
Izvod: Jutarnji
Prvo zaduženje u ovoj godini Vlada Republike Srpske planira već ove sedmice. Zakazana je aukcija šestomjesečnih trezorskih zapisa na Banjalučkoj berzi, putem koje se RS planira zadužiti 10 miliona KM.
Podsjetimo da je Narodna skupština RS krajem prošle godine usvojila odluke o dugoročnom i kratkoročnom zaduženju RS za 2024. godinu kojima je predviđeno da se taj entitet može zadužiti iznosom do 1,2 milijarde KM.
Najavljeno je da će 87. aukcija trezorskih zapisa RS biti održana 25. januara na Banjalučkoj berzi. Planirani iznos emisije je 10 miliona KM sa rokom dospijeća šest mjeseci. Biće to prvo ovogodišnje zaduženje RS.
Maksimalan iznos kratkoročnog duga prema odluci koja je usvojena krajem godine ne može biti veće od 337 miliona KM u ovoj godini, a dugoročno maksimalno 951 milion KM.
Sredstva pribavljena dugoročnim zaduživanjem biće upotrijebljena u skladu sa Zakonom o zaduživanju, dugu i garancijama RS za finansiranje kapitalnih investicija, refinansiranje ukupnog duga ili dijela duga RS, plaćanje uslovnih obaveza po osnovu garancija RS te za finansiranje budžetskog deficita u slučajevima kada Ministarstvo finansija procijeni da će planirani rashodi biti veći od iznosa planiranih prihoda, naveli su iz Vlade.
Ukupan javni dug RS je oko 6,2 milijarde KM što je oko 40 posto BDP-a i vlast ovog entiteta tvrdi da RS nema problema sa otplatom te da je zaduženost na istorijskom minimumu. Opozicija je stava da se i u ovoj godini nastavlja politika neosmišljenog zaduživanja kojima se krpe rupe u budžetu.
– Neosmiljeno zaduživanje kao što je neosmiljeno bez osnovnih ekonomskih parametara, recimo, podići minimalnu platu u RS. To je vjestačka priča koja služi za jednokratnu upotrebu i zadovoljenje političkih mjera koje služe samo za izbornu priču – smatra Milan Miličević, predsjednik SDS-a.
– To zaista zvuči mnogo, ovako kada razmišljate, ali to je opet u okvirima onih normalnih zaduženja BDP-a i dugoročno – kaže Anja Ljubojević, potpredsjednica NSRS.
Zbog priča o sankcijama, podsjeća nas sagovornik, nije isključeno da se Vlada kada je riječ o zaduženju na međunarodnom tržištu okrene dalekoistočnim zemljama.
– Zaduženje koje mora da obavi RS nije ozbiljan iznos ni za jednu berzu, tako da je samo pitanje koliko je politička situacija stabilna u smislu investitora koji bi pozajmili taj novac za obveznice, mada je kamata koja je određena vrlo atraktivna i vjerujem da će biti lako naći investitore – ističe ekonomski analitičar Zoran Pavlović.
Ukupan javni dug FBiH je oko 6,4 milijarde KM i veći je za oko 200 miliona KM u odnosu na RS. No, gledano u odnosu na BDP zaduženost RS je gotovo dvostruko veća u odnosu na drugi entitet.
BHRT
Konkurencijsko vijeće Bosne i Hercegovine dopustilo je koncentraciju na tržištu iznajmljivanja telekomunikacijskih tornjeva, odnosno, tržištu pružanja prostora na tornjevima za instalaciju infrastrukture elektronskih komunikacijskih mreža na području Bosne i Hercegovine.
Drugim riječima, Vijeće je odobrilo prodaju Mtelove firme Sky Towers Infrastucture međunarodnom gigantu Actis EU Menagement S à.r.l. Luksemburg, izvještava BiznisInfo.ba.
Kako smo ranije pisali, kompanija Actis, vodeći globalni investitor u održivu infrastrukturu sa sjedištem u Londonu, preuzima veliku mrežu telekomunikacionih stubova u Bosni i Hercegovini koja je pripadala firmi Mtel, odnosno Telekomu Srbija.
Odlukom Konkurencijskog vijeća otklonjena je prepreka za ovu veliku akviziciju.
Kako smo ranije pisali, Telekom Srbija Grupa osnovala je Sky Towers Infrastructure u Srbiji, Crnoj Gori i BiH na koje je prenijela vlasništvo nad antenskim stubovima, kao i nad poslovima njihove izgradnje i održavanja. Sky Towers Infrastructure tako je postao vlasnik antenskih stubova i ostale pasivne telekomunikacione infrastrukture.
Prošlog mjeseca smo objavili da Telekom Srbija sprema prodaju ove infrastrukture, i to ukupno 1.827 ovih stubova, od kojih se 995 nalazi u Srbiji, 725 u Bosni i Hercegovini i 107 u u Crnoj Gori.
Telekom Srbije posljednjih godina se agresivno širio u cijelom regionu, uključujući BiH, ali je ujedno drastično uvećao dugove. Iz kompanije su kasnije rekli da se prodaju stubovi, ali ne i oprema za telekomunikacije povezana sa njima, kao što su bazne stanice.
Telekom će i dalje ostati korisnik tih stubova u svojstvu zakupca, a njihovom prodajom će prikupiti značajna sredstva.
Prevent grupacija odlučila je da ugasi proizvodnju u kompaniji Prevent FAD Jelah i otpusti radnike.
Kako je kazao predsjednik sindikata Prevent FAD-a Enes Roša, firma gasi proizvodnju nakon 44 godine rada, a 59 radnika ostaće bez posla.
Otkaze je već dobilo 35 radnika, a preostala 24 su iz zaštićenih kategorija kojima uprava takođe namjerava dati otkaz.
Prema navodima Roše, iz kompanije su kao razlog za gašenje naveli da proizvodni program nije profitabilan, mada je kompanija ostvarila prošle godine dobit od 2,6 mil KM. Navodno, kompanija planira mašine iz Jelaha izmjestiti u Željezaru Ilijaš.
Povodom odluke o gašenju proizvodnje i otkazima, radnici su protestvovali pred Upravom Preventa u Sarajevu tražeći da im minimalne zakonske otpremnine koje je ponudila Uprava budu uvećane.
Iz Prevent grupacije nisu se oglašavali ovim povodom.
Prevent FAD bio je poznat kao proizvođač kočionih diskova koje je izvozio na tržište EU za direktnu ugradnju u vozila VW grupacije.
Prevent je nedavno zatvorio fabriku u Bužimu u kojoj je bez posla ostalo 70 radnika.
Svakog dana u Sloveniju i Njemačku ode više od 35 radnika iz BiH
Počela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
Nijemci će graditi najveću zgradu u Republici Srpskoj
-
NEKRETNINE1 mesec prijePočela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE7 meseci prijeNovi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
PRIVREDA1 godina prijeSve je više solarnih naponskih elektrana u BiH – investitori se snalaze
-
BIZNIS1 godina prijeRodoljub Drašković odustaje od investicija u Trebinju
-
TEHNOLOGIJA1 godina prijeIzvoz IT sektora BiH premašio pola milijarde KM
-
NOVOSTI7 meseci prijePrag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
INVESTICIJE6 meseci prijeCastellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
FINANSIJE5 meseci prijeMtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca