PRIVREDA
Više od 88 odsto medija pretrpjelo finansijsku štetu
Više od 88 odsto javnih i privatnih medija u BiH je tokom epidemije virusa korona pretrpjelo finansijsku štetu kada je riječ o prihodu od marketinga i drugih komercijalnih aktivnosti, pokazala je anketa Udruženja BH novinari.
Cilj ankete bio je napraviti ocjenu o potrebama medija za saniranje ekonomskih posljedica izazvanih epidemijom, a u istraživanju su učestvovali urednici i vlasnici 51 javnog i privatnog medija iz BiH, saopšteno je iz Udruženja.
Komercijalni mediji u BiH, posebno radio i TV stanice, te štampani mediji i onlajn portali, najviše su pogođeni ekonomskom krizom izazvanom epidemijom virusa korona, smatraju ispitanici.
Osim finansijskih posljedica koje u manjem ili većem obimu trpe praktično svi mediji u BiH, aktuelna kriza u velikom broju medija dovela je do redukovane produkcije medijskih sadržaja, a jedan, za sada manji broj medija, morao je otpustiti dio svojih zaposlenih novinara i administrativnog osoblja.
Čak 38 anketiranih vlasnika medija izjavili su da im je tokom krize broj oglašivača smanjen za najmanje 20 odsto.
Više od polovine ispitanika navode kako su, uprkos krizi, uspjeli da plate doprinose za radnike i poreze državi, a manji dio medija, odnosno njih 13, nisu uspjeli da u potpunosti izmire te obaveze.
Fakture dobavljačima i druge troškove proizvodnje programa nije platilo 14 medija, njih 30 ispunili su tu obavezu, a sedam medija je djelimično platilo troškove.
„Kakve su zapravo stvarne posljedice krize tek će se vidjeti, s obzirom na činjenicu da najveći broj medija, 54,9 odsto, još nisu napravili procjenu ekonomske štete nastale za vrijeme pandemije. To je za sada uradilo 41,2 odsto anketiranih“, navedeno je u saopštenju.
Prema njihovim navodima, najveća šteta pretrpljena je kada je riječ o prihodu od marketinga i drugih komercijalnih aktivnosti 88,2 odsto, slijedi pad prihoda od sponzorstva 7,8 odsto, te grantova iz budžeta dva odsto.
Prema grubim procjenama anketiranih vlasnika medija, u zavisnosti od veličine i oblika vlasništva nad pojedinim medijima, ekonomska šteta iznosi od više desetina hiljada, pa do više od pola miliona KM.
Ispitanici smatraju da, ukoliko se ne preduzmu mjere oporavka od krize i ne obezbijedi ekonomska pomoć, veliki broj medija, a posebno lokalnih, biće ugašen.
Oni navode da institucije BiH, od lokalnog do vlasti na nivou BiH, treba da obezbijede posebnu budžetsku liniju za pomoć i oporavak medija, a u tome bi im bila značajna i pomoć međunarodne zajednice.
Više od 84 odsto anketiranih vlasnika medija smatraju da BiH treba formirati poseban fond za pomoć medijima u saniranju ekonomskih posljedica izazvanih pandemijom, kao i sa ciljem jačanja kvaliteta medijskih sadržaja.
Prema mišljenju većine ispitanika, 58,1 odsto, takav fond trebao bi biti formiran kao potpuno nezavisna institucija, a sredstva bi trebalo dijeliti transparentno i u skladu sa značajem medija, padom prihoda i prikazanim gubicima, te brojem zaposlenih radnika.
Preuzeto: Nezavisne novine
Prvo zaduženje u ovoj godini Vlada Republike Srpske planira već ove sedmice. Zakazana je aukcija šestomjesečnih trezorskih zapisa na Banjalučkoj berzi, putem koje se RS planira zadužiti 10 miliona KM.
Podsjetimo da je Narodna skupština RS krajem prošle godine usvojila odluke o dugoročnom i kratkoročnom zaduženju RS za 2024. godinu kojima je predviđeno da se taj entitet može zadužiti iznosom do 1,2 milijarde KM.
Najavljeno je da će 87. aukcija trezorskih zapisa RS biti održana 25. januara na Banjalučkoj berzi. Planirani iznos emisije je 10 miliona KM sa rokom dospijeća šest mjeseci. Biće to prvo ovogodišnje zaduženje RS.
Maksimalan iznos kratkoročnog duga prema odluci koja je usvojena krajem godine ne može biti veće od 337 miliona KM u ovoj godini, a dugoročno maksimalno 951 milion KM.
Sredstva pribavljena dugoročnim zaduživanjem biće upotrijebljena u skladu sa Zakonom o zaduživanju, dugu i garancijama RS za finansiranje kapitalnih investicija, refinansiranje ukupnog duga ili dijela duga RS, plaćanje uslovnih obaveza po osnovu garancija RS te za finansiranje budžetskog deficita u slučajevima kada Ministarstvo finansija procijeni da će planirani rashodi biti veći od iznosa planiranih prihoda, naveli su iz Vlade.
Ukupan javni dug RS je oko 6,2 milijarde KM što je oko 40 posto BDP-a i vlast ovog entiteta tvrdi da RS nema problema sa otplatom te da je zaduženost na istorijskom minimumu. Opozicija je stava da se i u ovoj godini nastavlja politika neosmišljenog zaduživanja kojima se krpe rupe u budžetu.
– Neosmiljeno zaduživanje kao što je neosmiljeno bez osnovnih ekonomskih parametara, recimo, podići minimalnu platu u RS. To je vjestačka priča koja služi za jednokratnu upotrebu i zadovoljenje političkih mjera koje služe samo za izbornu priču – smatra Milan Miličević, predsjednik SDS-a.
– To zaista zvuči mnogo, ovako kada razmišljate, ali to je opet u okvirima onih normalnih zaduženja BDP-a i dugoročno – kaže Anja Ljubojević, potpredsjednica NSRS.
Zbog priča o sankcijama, podsjeća nas sagovornik, nije isključeno da se Vlada kada je riječ o zaduženju na međunarodnom tržištu okrene dalekoistočnim zemljama.
– Zaduženje koje mora da obavi RS nije ozbiljan iznos ni za jednu berzu, tako da je samo pitanje koliko je politička situacija stabilna u smislu investitora koji bi pozajmili taj novac za obveznice, mada je kamata koja je određena vrlo atraktivna i vjerujem da će biti lako naći investitore – ističe ekonomski analitičar Zoran Pavlović.
Ukupan javni dug FBiH je oko 6,4 milijarde KM i veći je za oko 200 miliona KM u odnosu na RS. No, gledano u odnosu na BDP zaduženost RS je gotovo dvostruko veća u odnosu na drugi entitet.
BHRT
Konkurencijsko vijeće Bosne i Hercegovine dopustilo je koncentraciju na tržištu iznajmljivanja telekomunikacijskih tornjeva, odnosno, tržištu pružanja prostora na tornjevima za instalaciju infrastrukture elektronskih komunikacijskih mreža na području Bosne i Hercegovine.
Drugim riječima, Vijeće je odobrilo prodaju Mtelove firme Sky Towers Infrastucture međunarodnom gigantu Actis EU Menagement S à.r.l. Luksemburg, izvještava BiznisInfo.ba.
Kako smo ranije pisali, kompanija Actis, vodeći globalni investitor u održivu infrastrukturu sa sjedištem u Londonu, preuzima veliku mrežu telekomunikacionih stubova u Bosni i Hercegovini koja je pripadala firmi Mtel, odnosno Telekomu Srbija.
Odlukom Konkurencijskog vijeća otklonjena je prepreka za ovu veliku akviziciju.
Kako smo ranije pisali, Telekom Srbija Grupa osnovala je Sky Towers Infrastructure u Srbiji, Crnoj Gori i BiH na koje je prenijela vlasništvo nad antenskim stubovima, kao i nad poslovima njihove izgradnje i održavanja. Sky Towers Infrastructure tako je postao vlasnik antenskih stubova i ostale pasivne telekomunikacione infrastrukture.
Prošlog mjeseca smo objavili da Telekom Srbija sprema prodaju ove infrastrukture, i to ukupno 1.827 ovih stubova, od kojih se 995 nalazi u Srbiji, 725 u Bosni i Hercegovini i 107 u u Crnoj Gori.
Telekom Srbije posljednjih godina se agresivno širio u cijelom regionu, uključujući BiH, ali je ujedno drastično uvećao dugove. Iz kompanije su kasnije rekli da se prodaju stubovi, ali ne i oprema za telekomunikacije povezana sa njima, kao što su bazne stanice.
Telekom će i dalje ostati korisnik tih stubova u svojstvu zakupca, a njihovom prodajom će prikupiti značajna sredstva.
Prevent grupacija odlučila je da ugasi proizvodnju u kompaniji Prevent FAD Jelah i otpusti radnike.
Kako je kazao predsjednik sindikata Prevent FAD-a Enes Roša, firma gasi proizvodnju nakon 44 godine rada, a 59 radnika ostaće bez posla.
Otkaze je već dobilo 35 radnika, a preostala 24 su iz zaštićenih kategorija kojima uprava takođe namjerava dati otkaz.
Prema navodima Roše, iz kompanije su kao razlog za gašenje naveli da proizvodni program nije profitabilan, mada je kompanija ostvarila prošle godine dobit od 2,6 mil KM. Navodno, kompanija planira mašine iz Jelaha izmjestiti u Željezaru Ilijaš.
Povodom odluke o gašenju proizvodnje i otkazima, radnici su protestvovali pred Upravom Preventa u Sarajevu tražeći da im minimalne zakonske otpremnine koje je ponudila Uprava budu uvećane.
Iz Prevent grupacije nisu se oglašavali ovim povodom.
Prevent FAD bio je poznat kao proizvođač kočionih diskova koje je izvozio na tržište EU za direktnu ugradnju u vozila VW grupacije.
Prevent je nedavno zatvorio fabriku u Bužimu u kojoj je bez posla ostalo 70 radnika.
Svakog dana u Sloveniju i Njemačku ode više od 35 radnika iz BiH
Počela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
Nijemci će graditi najveću zgradu u Republici Srpskoj
-
NEKRETNINE2 meseca prijePočela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE7 meseci prijeNovi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
PRIVREDA1 godina prijeSve je više solarnih naponskih elektrana u BiH – investitori se snalaze
-
BIZNIS1 godina prijeRodoljub Drašković odustaje od investicija u Trebinju
-
TEHNOLOGIJA1 godina prijeIzvoz IT sektora BiH premašio pola milijarde KM
-
NOVOSTI7 meseci prijePrag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
INVESTICIJE6 meseci prijeCastellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
FINANSIJE5 meseci prijeMtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca