PRIVREDA
Aerodrom kod Trebinja strateški značajan
Isplativost aerodroma kod Trebinja teško je dokazati, ali njegova izgradnja, na duži rok, potpuno je opravdana, jer Srbija u taj projekat ne bi ulazila da nije tako i da nemaju informacije da takav objekat na toj lokaciji ima budućnost, kažu stručnjaci.
„I sa ove vremenske distance od deset godina, tvrdim da aerodrom kod Trebinja ima potpunu opravdanost. Potrebna su mala ulaganja da se on izgradi, pista je skoro pa prirodno pripremljena, vjetrovi su odlični, ekološki i sa stanovišta buke lokacija je idealna, a ima i ogroman prostor da se širi i razvija, što je boljka svih velikih aerodroma“, rekao je za „Nezavisne“ Dejan Todorović, bivši direktor Direkcije za civilnu vazdušnu plovidbu Republike Srpske, koji je radio na projektu izgradnje aerodroma kod Trebinja.
Inače, Aleksandar Vučić, predsjednik Srbije, rekao je u četvrtak prilikom posjete Banjaluci da će Srbija negdje na lokaciji između Trebinja, Bileće i Gacka izgraditi aerodrom i putem koncesije njime upravljati 30 ili 35 godina. Takođe, naglasio je da njegova izgradnja nije isplativa, ali da će zaposliti veliki broj ljudi na tom području.
Protivnici ideje izgradnje aerodroma kod Trebinja tvrde da ne postoji nijedan opravdan razlog da se on gradi, jer u toj regiji živi oko 70.000 ljudi, što po nekim pravilima generiše promet od oko 5.000 putnika godišnje, a što nije ni približno dovoljno za ekonomsku isplativost. Takođe, naglašavaju da u blizini Trebinja postoje već četiri aerodroma i to u Mostaru, Podgorici, Tivtu i Dubrovniku, a koji već imaju svoje putnike i posluju dobro, posebno u vrijeme ljetne turističke sezone.
„Da ne postoji potreba, ne bi bila ta četiri aerodroma. Izgradnju aerodroma kod Trebinja ne može biti alternativa aerodromu Čilipi kod Dubrovnika i to ne treba posmatrati na taj način. Treba ponuditi partnerstvo Dubrovniku, Herceg Novom i Igalu i to tim redoslijedom, jer ne vidim razlog da ne prihvate tu saradnju. Strateški, radi se o dobroj poziciji da se pravi regionalna priča i to je Srbija prepoznala“, rekao je Todorović dodajući da je jedina moguća lokacija za izgradnju aerodroma ona na Zupcima, da je veliki dio posla tu završen te da potencijalni investitor ne bi imao problema sa eksproprijacijom zemljišta, pojedinim dozvolama itd.
Naglašava da aerodrom kod Trebinja može da ima strateški značaj kao privredni te da je siguran da država Srbija u tu priču ne bi ulazila da nije dobro izračunala da će joj se to u budućnosti isplatiti i da se na tim stvarima može bazirati razvoj u decenijama ispred nas.
Podsjećanja radi, priča o izgradnji aerodroma u Trebinju počela je još 2006. godine, a sredinom naredne godine predstavljena je i studija opravdanosti koju je izradila jedna bečka agencija. Ta studija pokazala je da projekat izgradnje aerodroma ima svoju opravdanost, a već tada su se pojavile informacije da bi pista na tom aerodromu trebalo da bude duga tri kilometra, što je dovoljno za sve vrste letova. Prema tadašnjim preliminarnim proračunima, u gradnju aerodroma trebalo bi uložiti oko 160 miliona evra u prvih deset godina, a te 2007. godine planirano je da prvi letovi sa Zubaca, kod Trebinja, budu u 2011. godini. Vlada RS u svrhu realizacije tog projekta osnovala je i Javno preduzeće „Aerodromi Trebinje“, međutim kasnije izgradnja tog aerodroma postala je prvorazredna politička tema s obzirom na to da je i sama opozicija govorila da je to sulud projekat u koji ne treba ulaziti.
Krajem 2013. godine Vlada RS donijela je uredbu kojom od 1. januara 2014. godine prestaje s radom pomenuto javno preduzeće, a Privredni sud u Banjaluci donio je odluku o brisanju trebinjskog aerodroma iz registra privrednih subjekata.
U petak smo i u Ministarstvu saobraćaja i veza Republike Srpske pokušali dobiti neke odgovore na temu izgradnje aerodroma u Trebinju, ali do zaključenja ovog broja „Nezavisnih“ to nismo uspjeli.
Mihajlović: Iduće sedmice o lokaciji
Zorana Mihajlović, ministarka građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Srbije, rekla je da je tokom posjete Banjaluci bilo riječi o infrastrukturnim projektima, među kojima je i izgradnja manjeg aerodroma za koji će se već od sljedeće sedmice tražiti pogodna lokacija.
„Već u ponedeljak će se delegacije Srbije i Republike Srpske sastati i razgovarati o tome i tražićemo najbolju lokaciju za aerodrom, a sve s ciljem da se što bolje povezujemo u regionu“, rekla je Mihajlovićeva. Navela je da je na sastanku predsjednika Srbije Aleksandra Vučića sa srpskim članom Predsjedništva BiH Miloradom Dodikom i predsjednikom RS Željkom Cvijanović razgovarano i o auto-putu i dionici Sremska Rača – Kuzmin.
Mihajlovićeva je istakla da povezivanje nije samo u interesu Srbije, već cijelog regiona, dodajući da su veze Srbije i Srpske neraskidive i da se Srbija trudi da pomogne, podrži i bude uvijek i svuda uz svoj narod, prenijeli su beogradski mediji.
Izvor: Nezavisne novine
PRIVREDA
Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar
Čapljina, kao i mnogi manji gradovi, još uvijek nema coworking prostor koji bi privukao digitalne nomade, samostalne profesionalce i sve one kojima je potreban radni prostor s kvalitetnim uvjetima.
Inicijative poput coworking prostora, iako prisutne u većim gradovima, i dalje su rijetke u manjim sredinama poput Čapljine, koja ima potencijal za privlačenje nove generacije radnika, ali nedostaju potrebna ulaganja i podrška.
Jedan od rijetkih primjera coworking prostora u Hercegovini jest CodeHub Mostar, koji je pokrenuo Intera Tehnološki Park s ciljem stvaranja profesionalnog okruženja za rad, povezivanje i usavršavanje.
Ovaj coworking prostor pokazao se uspješnim i privlačnim za freelance stručnjake, poduzetnike te digitalne nomade, a ponudio je sve što jedan moderan radni prostor mora imati – brz internet, kvalitetne radne stolove, ugodnu radnu atmosferu i priliku za umrežavanje, piše Čapljinski portal.
Benefiti coworking prostora
Coworking prostori poput CodeHuba nude brojne prednosti koje bi mogle unaprijediti poslovnu klimu u manjim gradovima kao što je Čapljina.
Prvo, oni pružaju brz internet i tehnološki opremljen prostor, što je ključan preduvjet za suvremeni način rada.
U coworking prostoru, radnici su okruženi sličnim profesionalcima, što potiče produktivnost i radnu atmosferu koju je teško postići u kućnom okruženju.
Dodatna prednost coworkinga je umrežavanje i stvaranje novih poslovnih veza. Rad u zajedničkom prostoru omogućava razmjenu ideja, kontakata i suradnji, čime coworking prostor postaje inkubator novih poslovnih inicijativa.
Također, prisutnost digitalnih nomada u coworking prostorima doprinosi raznolikosti i širenju znanja, što obogaćuje lokalnu zajednicu i otvara vrata novim projektima.
Potencijal za Čapljinu
Unatoč rastućoj popularnosti coworking prostora, manji gradovi poput Čapljine ostaju zapostavljeni, iako bi upravo takvi prostori mogli privući novu generaciju radnika koji ne ovise o stalnom mjestu boravka.
Coworking prostor u Čapljini ne samo da bi obogatio lokalnu poslovnu scenu, već bi stvorio preduvjete za rast zajednice digitalnih nomada, poduzetnika i kreativaca.
Primjer mostarskog CodeHuba pokazuje da coworking prostori mogu uspješno djelovati i u regijama koje nisu urbani centri, ali zahtijeva podršku i ulaganja koja će omogućiti dugoročnu održivost ovakvih inicijativa.
Ulaganje u coworking prostor u Čapljini moglo bi postati ključan korak prema stvaranju napredne poslovne klime, privlačenju novih profesionalaca te razvoja poslovnih veza koje bi mogle potaknuti nove projekte i lokalnu ekonomiju.
PRIVREDA
VIDEO / Jedan dan u Lasti – kako se proizvode najukusniji keksi?
Tvornica keksa i vafla “Lasta“ Čapljina pokrenula je ponovno proizvodnju nakon što ju je preuzeo privrednik Petar Čorluka, vlasnik Violete.
Tvornica radi “punom parom“ i proizvodi kekse koji su zauzeli police trgovina širom regije.
Lasta je zaposlila i veliki broj radnika, što je veliki plus za lokalnu privredu.
Kako se proizvode keksi i kako izgleda jedan dan u Lasti, pogledajte u video prilogu.
PRIVREDA
„Invictus“ otpušta radnike
Kompanija „Invictus Technology Group” iz Banjaluke, osnovana nakon što je “Infinity International Group” dospjela na “crnu listu” Sjedinjenih Američkih Država najavila je drastične poteze i otpuštanje “značajnog broja radnika”.
Oni tvrde da je odluka donesena nakon što su se “suočili sa brojnim nezakonitim postupcima onih koji bi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini trebali da osiguraju prava zagarantovana zakonima”.
Kažu da su ambiciozno zaposlili 170 ljudi nakon što su ugasili “Infinity” koji bi nastavili poslovanje koje su do tada vodili u okviru nekoliko kompanija koje su se 18. juna i ranije našle pod sankcijama.
Tvrde da su prvobitno mislili da im banke neće praviti probleme i da će im otvoriti račune, ali da je podrška izostala.
“Bez obzira što se prvobitno činilo da ćemo kod banaka bez većih problema otvoriti račune, te završiti i sve druge neophodne aktivnosti kod drugih relevantnih institucija, ipak smo naišli na ozbiljne prepreke koje nas sprečavaju da ostvarimo započeti plan. Podrška je izostala, prije svega, od banaka koje nisu bile spremne da postupe po zakonu. Nakon ogromnog pritiska Ambasade SAD u Sarajevu, a u strahu od narednih poteza američke administracije i novih sankcija, banke su ignorisale naša nastojanja da kao nova kompanija dobijemo polazne elemente neophodne za normalno poslovanje. Zbog ovakvog nerazumijevanja teško možemo da održimo finansijsku stabilnost što iz dana u dan dodatno usložnjava čitavu situaciju”, saopštili su iz “Invictusa”.
Objašnjavaju da su početkom ovog mjeseca kao novi poslovni subjekt optimistično počeli sa radom i potpisali ugovore sa više od 170 zaposlenih. Sud je uredno izvršio registraciju nove kompanije, ali su sada došli u situaciju da moraju preduzeti neželjene poteze. Za sve krive Ambasadu SAD-a u BiH, iako im je sankcije prethodno uvelo američko Ministarstvo finansija.
“Garantujemo da će svi zaposleni dobiti svoja zarađena primanja uz poštovanje ugovorom o radu i zakonom predviđenih mehanizama za djelovanje u ovakvim i sličnim situacijama. Želimo da naglasimo da se zbog postupaka Ambasade SAD na najbrutalniji način radnicima uskraćuje pravo na rad i osiguranje gole egzistencije iako za to nema bilo kakvog pravnog osnova. Baš zbog toga pozivamo sve nadležne institucije da što prije pronađu adekvatno rješenje kako ni jedna druga domaća kompanija u budućnosti ne bi bila izložena nezabilježenoj diskriminaciji”, saopšteno je iz “Invictusa”.
Kažu i da su sada izloženi potezima koji nemaju bilo kakve veze sa normalnim poslovanjem i poštovanjem zakonskih normi, a da ih relevantne institucije kao savjesnog poslovnog subjekta nisu u stanju zaštiti, zbog čega moraju priznati da je teško pronaći adekvatniji odgovor koji ne bi uključivao ozbiljnije rezove u samoj kompaniji.
Podsjetimo, 18. juna ove godine američka Kancelarija za kontrolu imovine stranaca OFAC uvela je sankcije nizu kompanija koje “čine mrežu podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”, a “Infinity International” se našao među njima, skupa sa firmama “Infinity Media”, “Prointer ITSS”, “Sirius 2010”, “Kaldera”, “K-2 Audio” u čijem je vlasništvu Alternativna televizija, “Una World” u čijem je vlasništvu bila “Una TV”.
Iz “Infinity-ja” su tada saopštili da će bez posla ostati oko 800 ljudi, a spas su potražili u registrovanju novih kompanija i promjenama vlasničke strukture, pretvarajućći dotatašnje rukovodioce u vlasnike.
„Invictus“ su prije mjesec dana osnovali menadžeri „Prointera“ i „Siriusa”.
-
NEKRETNINE8 meseci prije
Počela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE1 godina prije
Novi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
NOVOSTI3 meseca prije
Učesnici Visa olimpijskog triatlona prikupili 26.500 KM za Specijalnu Olimpijadu u Bosni i Hercegovini
-
FINANSIJE11 meseci prije
Vlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
INVESTICIJE1 godina prije
Castellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
NOVOSTI1 godina prije
Prag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
POLJOPRIVREDA1 godina prije
Proizvođači digli ruke, mnogi zbog malina i na sudu
-
FINANSIJE12 meseci prije
Mtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca