PRIVREDA
Malina sve skuplja, nema ko da je uzgaja
Pojedini otkupljivači malina u Republici Srpskoj uzgajivačima su ponudili cijenu malina koja se kreće oko 3,30 KM po kilogramu, što je više nego lani, a na skok cijene uticao je slabiji rod usljed loših vremenskih uslova.
Dragoja Dojčinović, predsjednik Udruženja voćara RS, kaže da je ove godine zbog nepovoljnih vremenskih uslova dosta manji rod svih voćnih vrsta, pa tako i malina, međutim, kako on tvrdi, trenutno vrijeme je uticalo da kvalitet maline bude dobar.
„Rod je podbacio, kao i kod sveg ostalog voća, ali je rod kvalitetan, što će se amortizovati dobrom cijenom i biće je lako prodati. Velika je sreća kada proizvodi odmah nađu tržište i prodaju se, to je veliki uspjeh za proizvođače“, kaže Dojčinović.
On ističe da se pojedini proizvođači bune jer smatraju da bi cijene trebalo da budu veće, ali kako kaže, cijena od tri do 3,5 KM je izuzetno dobra i nema potrebe da se bilo ko žali.
„Otkupljivači su uglavnom objavili cijene oko 3,30 KM, u Srbiji se kilogram plaća četiri KM, te proizvođači traže da se izjednače sa Srbijom, ali mislim da je i kod nas cijena izuzetno dobra“, rekao je Dojčinović.
Dobrisav Blagojević, član Udruženja malinara „Vilamet“ i član Skupštine ovog udruženja, kaže da je u Bratuncu jedna hladnjača ponudila cijenu maline od tri KM. Ističe da je rod manji nego lani, skoro pa prepolovljen, ali da je kvalitet kod većine proizvođača dobar u zavisnosti na koji način su tretirali svoje maline.
„To je uticalo i na otkupnu cijenu ove godine, ona neće biti ispod tri KM, te se već traži cijena od četiri KM. Sljedeće godine cijena malina će biti daleko veća, jer malina nema, prinosi su sve manji i hladnjače su praznije“, kaže Blagojević i dodaje da u ovom trenutku koliko god da se proizvede, sve se odmah i otkupi.
Pojasnio je da maline uzgaja 34 godine i da će malina biti sve skuplja, jer nema ko da je uzgaja.
„Mojoj djeci to ne pada na pamet da rade, omladina je otišla po svijetu, mi koji smo ostali na njivama radimo i od toga živimo, ali za 10 godina hladnjače će ovdje moći samo ‘golubove’ otkupljivati“, rekao je Blagojević.
Ističe da je cijena lani bila 2,5 KM po kilogramu, a da sada nije ispod tri KM.
„Cijena malina u Njemačkoj je za 200 grama četiri evra, ako neko ne može meni da plati te tri KM po kilogramu, to je loše. Svi nas gule, jednog dana mi seljaci nećemo više ništa uzgajati zbog svega toga i svi će biti na propasti“, rekao je Blagojević.
Dodao je da nema velikih količina maline ove godine na našem prostoru.
„Imali smo sušnu jesen, sušnu zimu i proljeće koje je bilo takvo da je uticalo da malina nema. Imam dva malinjaka, jedan je izuzetno loš, ali je drugi dobar“, rekao je Blagojević.
Mićo Stanojević iz Poljoprivredne zadruge „Argos“ iz Bratunca, koji otkupljuje maline i ima hladnjaču od 300 tona, kaže da još nisu formirali konačnu cijenu, ali se zna da ona neće biti ispod tri KM po kilogramu.
„Cijena zavisi od ponude i tražnje, te da li je malina rodila ove godine ili nije, na nju utiču vremensku uslovi. Cijena prošle godine je bila 2,5 KM, sada je za 20 odsto skuplje. Na skok cijene maline je uticalo to što ona nije rodila. Mi pokrivamo područje Bratunca, Srebrenice, Milića i Vlasenice“, pojasnio je Stanojević.
On je istakao da su neki otkupljivači već saopštili cjenu od tri KM po kilogramu, te da nije upućen da se neko žalio na tu cijenu od proizvođača.
„Cijena je bolja nego prošle godine. Ja još nisam objavio konačnu cijenu, pratim cijenu kod drugih otkupljivača i moja cijena neće odstupati od toga. Proizvođačima sam rekao da će cijena biti od tri KM do 3,30 KM“, rekao je Stanojević.
Izvor: Nezavisne novine
Prvo zaduženje u ovoj godini Vlada Republike Srpske planira već ove sedmice. Zakazana je aukcija šestomjesečnih trezorskih zapisa na Banjalučkoj berzi, putem koje se RS planira zadužiti 10 miliona KM.
Podsjetimo da je Narodna skupština RS krajem prošle godine usvojila odluke o dugoročnom i kratkoročnom zaduženju RS za 2024. godinu kojima je predviđeno da se taj entitet može zadužiti iznosom do 1,2 milijarde KM.
Najavljeno je da će 87. aukcija trezorskih zapisa RS biti održana 25. januara na Banjalučkoj berzi. Planirani iznos emisije je 10 miliona KM sa rokom dospijeća šest mjeseci. Biće to prvo ovogodišnje zaduženje RS.
Maksimalan iznos kratkoročnog duga prema odluci koja je usvojena krajem godine ne može biti veće od 337 miliona KM u ovoj godini, a dugoročno maksimalno 951 milion KM.
Sredstva pribavljena dugoročnim zaduživanjem biće upotrijebljena u skladu sa Zakonom o zaduživanju, dugu i garancijama RS za finansiranje kapitalnih investicija, refinansiranje ukupnog duga ili dijela duga RS, plaćanje uslovnih obaveza po osnovu garancija RS te za finansiranje budžetskog deficita u slučajevima kada Ministarstvo finansija procijeni da će planirani rashodi biti veći od iznosa planiranih prihoda, naveli su iz Vlade.
Ukupan javni dug RS je oko 6,2 milijarde KM što je oko 40 posto BDP-a i vlast ovog entiteta tvrdi da RS nema problema sa otplatom te da je zaduženost na istorijskom minimumu. Opozicija je stava da se i u ovoj godini nastavlja politika neosmišljenog zaduživanja kojima se krpe rupe u budžetu.
– Neosmiljeno zaduživanje kao što je neosmiljeno bez osnovnih ekonomskih parametara, recimo, podići minimalnu platu u RS. To je vjestačka priča koja služi za jednokratnu upotrebu i zadovoljenje političkih mjera koje služe samo za izbornu priču – smatra Milan Miličević, predsjednik SDS-a.
– To zaista zvuči mnogo, ovako kada razmišljate, ali to je opet u okvirima onih normalnih zaduženja BDP-a i dugoročno – kaže Anja Ljubojević, potpredsjednica NSRS.
Zbog priča o sankcijama, podsjeća nas sagovornik, nije isključeno da se Vlada kada je riječ o zaduženju na međunarodnom tržištu okrene dalekoistočnim zemljama.
– Zaduženje koje mora da obavi RS nije ozbiljan iznos ni za jednu berzu, tako da je samo pitanje koliko je politička situacija stabilna u smislu investitora koji bi pozajmili taj novac za obveznice, mada je kamata koja je određena vrlo atraktivna i vjerujem da će biti lako naći investitore – ističe ekonomski analitičar Zoran Pavlović.
Ukupan javni dug FBiH je oko 6,4 milijarde KM i veći je za oko 200 miliona KM u odnosu na RS. No, gledano u odnosu na BDP zaduženost RS je gotovo dvostruko veća u odnosu na drugi entitet.
BHRT
Konkurencijsko vijeće Bosne i Hercegovine dopustilo je koncentraciju na tržištu iznajmljivanja telekomunikacijskih tornjeva, odnosno, tržištu pružanja prostora na tornjevima za instalaciju infrastrukture elektronskih komunikacijskih mreža na području Bosne i Hercegovine.
Drugim riječima, Vijeće je odobrilo prodaju Mtelove firme Sky Towers Infrastucture međunarodnom gigantu Actis EU Menagement S à.r.l. Luksemburg, izvještava BiznisInfo.ba.
Kako smo ranije pisali, kompanija Actis, vodeći globalni investitor u održivu infrastrukturu sa sjedištem u Londonu, preuzima veliku mrežu telekomunikacionih stubova u Bosni i Hercegovini koja je pripadala firmi Mtel, odnosno Telekomu Srbija.
Odlukom Konkurencijskog vijeća otklonjena je prepreka za ovu veliku akviziciju.
Kako smo ranije pisali, Telekom Srbija Grupa osnovala je Sky Towers Infrastructure u Srbiji, Crnoj Gori i BiH na koje je prenijela vlasništvo nad antenskim stubovima, kao i nad poslovima njihove izgradnje i održavanja. Sky Towers Infrastructure tako je postao vlasnik antenskih stubova i ostale pasivne telekomunikacione infrastrukture.
Prošlog mjeseca smo objavili da Telekom Srbija sprema prodaju ove infrastrukture, i to ukupno 1.827 ovih stubova, od kojih se 995 nalazi u Srbiji, 725 u Bosni i Hercegovini i 107 u u Crnoj Gori.
Telekom Srbije posljednjih godina se agresivno širio u cijelom regionu, uključujući BiH, ali je ujedno drastično uvećao dugove. Iz kompanije su kasnije rekli da se prodaju stubovi, ali ne i oprema za telekomunikacije povezana sa njima, kao što su bazne stanice.
Telekom će i dalje ostati korisnik tih stubova u svojstvu zakupca, a njihovom prodajom će prikupiti značajna sredstva.
Prevent grupacija odlučila je da ugasi proizvodnju u kompaniji Prevent FAD Jelah i otpusti radnike.
Kako je kazao predsjednik sindikata Prevent FAD-a Enes Roša, firma gasi proizvodnju nakon 44 godine rada, a 59 radnika ostaće bez posla.
Otkaze je već dobilo 35 radnika, a preostala 24 su iz zaštićenih kategorija kojima uprava takođe namjerava dati otkaz.
Prema navodima Roše, iz kompanije su kao razlog za gašenje naveli da proizvodni program nije profitabilan, mada je kompanija ostvarila prošle godine dobit od 2,6 mil KM. Navodno, kompanija planira mašine iz Jelaha izmjestiti u Željezaru Ilijaš.
Povodom odluke o gašenju proizvodnje i otkazima, radnici su protestvovali pred Upravom Preventa u Sarajevu tražeći da im minimalne zakonske otpremnine koje je ponudila Uprava budu uvećane.
Iz Prevent grupacije nisu se oglašavali ovim povodom.
Prevent FAD bio je poznat kao proizvođač kočionih diskova koje je izvozio na tržište EU za direktnu ugradnju u vozila VW grupacije.
Prevent je nedavno zatvorio fabriku u Bužimu u kojoj je bez posla ostalo 70 radnika.
Svakog dana u Sloveniju i Njemačku ode više od 35 radnika iz BiH
Počela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
Nijemci će graditi najveću zgradu u Republici Srpskoj
-
NEKRETNINE2 meseca prijePočela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE8 meseci prijeNovi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
BIZNIS1 godina prijeRodoljub Drašković odustaje od investicija u Trebinju
-
TEHNOLOGIJA1 godina prijeIzvoz IT sektora BiH premašio pola milijarde KM
-
NOVOSTI8 meseci prijePrag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
INVESTICIJE7 meseci prijeCastellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
FINANSIJE5 meseci prijeVlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
FINANSIJE5 meseci prijeMtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca