PRIVREDA
Za kilogram maline 8,5 KM
Najveća hladnjača za otkup i prodaju voća u Bratuncu “Agro dr” objavila je da će za kilogram maline platiti 8,50 KM čime je prekinuta višemjesečna neizvjesnost u vezi sa otkupnom cijenom tog bobičastog voća, ali taj iznos, prema riječima proizvođača, nije zadovoljavajući.
Berba ljetnih sorti maline završena je prije više od mjesec, domaći proizvođači od početka berbe predavali su rod hladnjačama, a otkupnu cijenu, koja bi zadovoljila obje strane, nisu mogli usaglasiti.
Proizvođači su, zbog poskupljenja repromaterijala i đubriva, tražili deset maraka za kilogram ovog “crvenog zlata”, koliko je plaćano i malinarima u Srbiji, dok je s druge strane predloženi iznos za hladnjačare bio previsok jer ni njih, kako su tvrdili, nije zaobišao rast troškova u ovom vremenu globalne krize.
Vlasnik hladnjače “Agro dr” Petko Rankić navodi da je pronašao dobre kupce u Njemačkoj, te da je izašao sa cijenom od 8,50 KM po kilogramu sa uračunatim porezom na dodatnu vrijednost.
– Nadam se da će ta cijena zadovoljiti domaće proizvođače. Moja hladnjača niti će biti u minusu, niti mogu očekivati neku zaradu. Pozitivna nula je ono što me očekuje – naveo je Rankić.
Dodaje da je od proizvođača sa područja Bratunca, Srebrenice, Milića, Skelana i Tuzle otkupio oko 1.200 tona maline i 200 tona kupine, što je kako tvrdi, više nego što su otkupili svi drugi hladnjačari zajedno.
– Kada smo preuzimali malinu i davali avans obećali smo malinarima oko osam KM po kilogramu i ne mogu sad ići ispod te cijene. Hoću da ispoštujem domaće poljoprivrednike, da ljudi budu zadovoljni i da možemo sarađivati i naredne godine – priča Rankić.
Da objavljena cijena ipak nije zadovoljavajuća i da su proizvođači priželjkivali veći iznos uvjerava predsjednik Udruženja malinara Bratunca, Srebrenice i Milića “Vilamet” Ljubiša Alempić.
– Ne možemo biti zadovoljni sa tim iznosom jer su neke manje hladnjače proizvođačima već isplatile 8,60 KM po kilogramu. Na sastanku koji je održan prije desetak dana prihvatili smo da to bude najniža cijena i sada dobijemo deset feninga manje. Plus, bilo je i hladnjačara na našoj regiji koji su platili malinu devet KM po kilogramu, u Ljuboviji čak i deset – navodi Alempić. Dodaje da razlika u ponuđenim cijenama neme veze sa kvalitetom ovog bobičastog voća.
– Kvalitet maline kod 90 odsto poljoprivrednih proizvođača u Srpskoj je identičan, tako da ta otkupna cijena nema veze sa tim. Više zavisi od tržišta i kupaca kojima hladnjačari prodaju voće – pojašnjava Alempić.
Da je objavljeni iznos ispod onog koji su malinari očekivali tvrdi i predsjednik Upravnog odbora “Vilameta” Ivan Stojanović.
– Nismo zadovoljni, ali smo istovremeno i svjesni situacije i vidimo da roba ne ide. Moramo i mi razumjeti hladnjačare. Imamo informacije da je iz Bratunca izvezeno tek nekoliko kamiona, da kupci iz Evrope neće da stvaraju zalihe jer se boje nestašice struje – rekao je Stojanović.
Kupina
Ljubiša Alempić kaže da cijena kupine još ni na koji način nije definisana zbog čega proizvođači ne znaju šta ih očekuje.
– Imamo jednog hladnjačara koji je plato kupinu po 3 KM, a sutra ako neko kaže kupina će biti 2,5 marke, šta onda raditi. Orijentišemo se prema onome ko je najviše platio – rekao je Alempić.
Glas Srpske
Prvo zaduženje u ovoj godini Vlada Republike Srpske planira već ove sedmice. Zakazana je aukcija šestomjesečnih trezorskih zapisa na Banjalučkoj berzi, putem koje se RS planira zadužiti 10 miliona KM.
Podsjetimo da je Narodna skupština RS krajem prošle godine usvojila odluke o dugoročnom i kratkoročnom zaduženju RS za 2024. godinu kojima je predviđeno da se taj entitet može zadužiti iznosom do 1,2 milijarde KM.
Najavljeno je da će 87. aukcija trezorskih zapisa RS biti održana 25. januara na Banjalučkoj berzi. Planirani iznos emisije je 10 miliona KM sa rokom dospijeća šest mjeseci. Biće to prvo ovogodišnje zaduženje RS.
Maksimalan iznos kratkoročnog duga prema odluci koja je usvojena krajem godine ne može biti veće od 337 miliona KM u ovoj godini, a dugoročno maksimalno 951 milion KM.
Sredstva pribavljena dugoročnim zaduživanjem biće upotrijebljena u skladu sa Zakonom o zaduživanju, dugu i garancijama RS za finansiranje kapitalnih investicija, refinansiranje ukupnog duga ili dijela duga RS, plaćanje uslovnih obaveza po osnovu garancija RS te za finansiranje budžetskog deficita u slučajevima kada Ministarstvo finansija procijeni da će planirani rashodi biti veći od iznosa planiranih prihoda, naveli su iz Vlade.
Ukupan javni dug RS je oko 6,2 milijarde KM što je oko 40 posto BDP-a i vlast ovog entiteta tvrdi da RS nema problema sa otplatom te da je zaduženost na istorijskom minimumu. Opozicija je stava da se i u ovoj godini nastavlja politika neosmišljenog zaduživanja kojima se krpe rupe u budžetu.
– Neosmiljeno zaduživanje kao što je neosmiljeno bez osnovnih ekonomskih parametara, recimo, podići minimalnu platu u RS. To je vjestačka priča koja služi za jednokratnu upotrebu i zadovoljenje političkih mjera koje služe samo za izbornu priču – smatra Milan Miličević, predsjednik SDS-a.
– To zaista zvuči mnogo, ovako kada razmišljate, ali to je opet u okvirima onih normalnih zaduženja BDP-a i dugoročno – kaže Anja Ljubojević, potpredsjednica NSRS.
Zbog priča o sankcijama, podsjeća nas sagovornik, nije isključeno da se Vlada kada je riječ o zaduženju na međunarodnom tržištu okrene dalekoistočnim zemljama.
– Zaduženje koje mora da obavi RS nije ozbiljan iznos ni za jednu berzu, tako da je samo pitanje koliko je politička situacija stabilna u smislu investitora koji bi pozajmili taj novac za obveznice, mada je kamata koja je određena vrlo atraktivna i vjerujem da će biti lako naći investitore – ističe ekonomski analitičar Zoran Pavlović.
Ukupan javni dug FBiH je oko 6,4 milijarde KM i veći je za oko 200 miliona KM u odnosu na RS. No, gledano u odnosu na BDP zaduženost RS je gotovo dvostruko veća u odnosu na drugi entitet.
BHRT
Konkurencijsko vijeće Bosne i Hercegovine dopustilo je koncentraciju na tržištu iznajmljivanja telekomunikacijskih tornjeva, odnosno, tržištu pružanja prostora na tornjevima za instalaciju infrastrukture elektronskih komunikacijskih mreža na području Bosne i Hercegovine.
Drugim riječima, Vijeće je odobrilo prodaju Mtelove firme Sky Towers Infrastucture međunarodnom gigantu Actis EU Menagement S à.r.l. Luksemburg, izvještava BiznisInfo.ba.
Kako smo ranije pisali, kompanija Actis, vodeći globalni investitor u održivu infrastrukturu sa sjedištem u Londonu, preuzima veliku mrežu telekomunikacionih stubova u Bosni i Hercegovini koja je pripadala firmi Mtel, odnosno Telekomu Srbija.
Odlukom Konkurencijskog vijeća otklonjena je prepreka za ovu veliku akviziciju.
Kako smo ranije pisali, Telekom Srbija Grupa osnovala je Sky Towers Infrastructure u Srbiji, Crnoj Gori i BiH na koje je prenijela vlasništvo nad antenskim stubovima, kao i nad poslovima njihove izgradnje i održavanja. Sky Towers Infrastructure tako je postao vlasnik antenskih stubova i ostale pasivne telekomunikacione infrastrukture.
Prošlog mjeseca smo objavili da Telekom Srbija sprema prodaju ove infrastrukture, i to ukupno 1.827 ovih stubova, od kojih se 995 nalazi u Srbiji, 725 u Bosni i Hercegovini i 107 u u Crnoj Gori.
Telekom Srbije posljednjih godina se agresivno širio u cijelom regionu, uključujući BiH, ali je ujedno drastično uvećao dugove. Iz kompanije su kasnije rekli da se prodaju stubovi, ali ne i oprema za telekomunikacije povezana sa njima, kao što su bazne stanice.
Telekom će i dalje ostati korisnik tih stubova u svojstvu zakupca, a njihovom prodajom će prikupiti značajna sredstva.
Prevent grupacija odlučila je da ugasi proizvodnju u kompaniji Prevent FAD Jelah i otpusti radnike.
Kako je kazao predsjednik sindikata Prevent FAD-a Enes Roša, firma gasi proizvodnju nakon 44 godine rada, a 59 radnika ostaće bez posla.
Otkaze je već dobilo 35 radnika, a preostala 24 su iz zaštićenih kategorija kojima uprava takođe namjerava dati otkaz.
Prema navodima Roše, iz kompanije su kao razlog za gašenje naveli da proizvodni program nije profitabilan, mada je kompanija ostvarila prošle godine dobit od 2,6 mil KM. Navodno, kompanija planira mašine iz Jelaha izmjestiti u Željezaru Ilijaš.
Povodom odluke o gašenju proizvodnje i otkazima, radnici su protestvovali pred Upravom Preventa u Sarajevu tražeći da im minimalne zakonske otpremnine koje je ponudila Uprava budu uvećane.
Iz Prevent grupacije nisu se oglašavali ovim povodom.
Prevent FAD bio je poznat kao proizvođač kočionih diskova koje je izvozio na tržište EU za direktnu ugradnju u vozila VW grupacije.
Prevent je nedavno zatvorio fabriku u Bužimu u kojoj je bez posla ostalo 70 radnika.
Svakog dana u Sloveniju i Njemačku ode više od 35 radnika iz BiH
Počela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
Nijemci će graditi najveću zgradu u Republici Srpskoj
-
NEKRETNINE1 mesec prijePočela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE7 meseci prijeNovi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
PRIVREDA1 godina prijeSve je više solarnih naponskih elektrana u BiH – investitori se snalaze
-
BIZNIS1 godina prijeRodoljub Drašković odustaje od investicija u Trebinju
-
TEHNOLOGIJA1 godina prijeIzvoz IT sektora BiH premašio pola milijarde KM
-
NOVOSTI7 meseci prijePrag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
INVESTICIJE6 meseci prijeCastellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
FINANSIJE5 meseci prijeMtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca