Connect with us

PRIVREDA

Milijardu KM prikupljeno za auto-puteve

Objavljeno

 


Autoput

Bosna i Hercegovina je na ime prihoda od akciza za auto-puteve od početka 2018. do januara ove godine prikupila 934 miliona maraka, pokazuju podaci Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH.

Ako uzmemo da kilometar auto-puta u prosjeku košta oko 18 miliona maraka, možemo zaključiti da je od ovog novca bilo moguće izgraditi oko 52 kilometra auto-puteva.

Podsjećanja radi, u februaru 2018. na snagu su stupile zakonske odredbe kojima je akciza na naftne derivate povećana s deset feninga na 25 feninga. Ako uzmemo razliku od skoro 600 miliona maraka koja je nastala povećanjem akciza, lako je zaključiti da je samo od dodatnih prihoda bilo moguće izgraditi oko 32 kilometra auto-puteva.

Takođe, nije loše podsjetiti da je u obrazloženju prijedloga za povećanje akciza navedeno da je to potrebno uraditi kako bi se povećao životni standard, stvorila dodatna radna mjesta i povećao natalitet u BiH.

„Krajnje očekivani rast standarda stanovništva će možda potaknuti i natalitet, što je izuzetno važno za BiH s demografske tačke gledišta“, navedeno je tada u prijedlogu za izmjene Zakona o akcizama.

Po svemu sudeći, ovi demografski i ekonomski efekti se nisu ostvarili, barem ne u potpunosti, imajući u vidu da je nastavljen pad nataliteta u BiH, a, prema Ekonomskom izvještaju o napretku koji Evropska komisija kvartalno objavljuje, BiH svake godine izgubi oko 40.000 radnika, od kojih najveći dio odlazi iz zemlje jer se odjavljuje s biroa. Samo je Njemačka, kako proizlazi iz podataka Njemačkog ministarstva spoljnih poslova, prošle godine izdala 12.000 viza za naše državljane, te čak 2.362 vize za doseljavanje naše djece u Njemačku.

Reklama

Prema podacima UIO BiH, od 2006. do januara ove godine na ime akciza za puteve i auto-puteve prikupljeno je 4,8 milijardi maraka, a 2018. godine na ime akciza za puteve i auto-puteve prikupljen je 621 milion maraka, dok je naredne godine prikupljen 651 milion, a u početku ove godine 85 miliona maraka, dok je 2017, kada nije bilo povećanja akciza, prikupljeno 383 miliona maraka na akcize za puteve i auto-puteve. Ako računamo samo auto-puteve, 2017. godine prikupljeno je oko 145 miliona maraka.

Almir Bečarević, ekspert za energetiku, kaže da država uvijek uzima oko marku, bez obzira na cijenu, a ostatak uzimaju distributeri i prodavači.

„Građani misle kad vide cijene da se država nešto ugrađuje tu. Vjerujte da nije. Na akcize ne mogu nijednu ružnu riječ reći, neka se grade auto-putevi“, kaže Bečarević.

Dodaje da nije problem u akcizama, nego u haotičnom stanju na tržištu naftnim derivatima i da bi država očigledno morala reagovati da se unese više reda na tržište.

Kaže da u FBiH na nekoj pumpi možete litar supera 98 kupiti za 1,66 maraka, na drugoj po 1,71 marku, na trećoj 2,36, a na četvrtoj 2,31.

„Gdje je tu logika? Nije normalno da neko može biti profitabilan na 1‚70, a neko da ne može ni na 2,30. Ovo je potpuno abnormalna situacija koju ja vama ne znam objasniti“, kaže Bečarević.

Reklama

Izvor: Nezavisne novine

PRIVREDA

Zaduženost Republike Srpske gotovo dvostruko veća od FBiH

Objavljeno

 

Od

Prvo zaduženje u ovoj godini Vlada Republike Srpske planira već ove sedmice. Zakazana je aukcija šestomjesečnih trezorskih zapisa na Banjalučkoj berzi, putem koje se RS planira zadužiti 10 miliona KM.

Podsjetimo da je Narodna skupština RS krajem prošle godine usvojila odluke o dugoročnom i kratkoročnom zaduženju RS za 2024. godinu kojima je predviđeno da se taj entitet može zadužiti iznosom do 1,2 milijarde KM.

Najavljeno je da će 87. aukcija trezorskih zapisa RS biti održana 25. januara na Banjalučkoj berzi. Planirani iznos emisije je 10 miliona KM sa rokom dospijeća šest mjeseci. Biće to prvo ovogodišnje zaduženje RS.

Maksimalan iznos kratkoročnog duga prema odluci koja je usvojena krajem godine ne može biti veće od 337 miliona KM u ovoj godini, a dugoročno maksimalno 951 milion KM.

Sredstva pribavljena dugoročnim zaduživanjem biće upotrijebljena u skladu sa Zakonom o zaduživanju, dugu i garancijama RS za finansiranje kapitalnih investicija, refinansiranje ukupnog duga ili dijela duga RS, plaćanje uslovnih obaveza po osnovu garancija RS te za finansiranje budžetskog deficita u slučajevima kada Ministarstvo finansija procijeni da će planirani rashodi biti veći od iznosa planiranih prihoda, naveli su iz Vlade.

Ukupan javni dug RS je oko 6,2 milijarde KM što je oko 40 posto BDP-a i vlast ovog entiteta tvrdi da RS nema problema sa otplatom te da je zaduženost na istorijskom minimumu. Opozicija je stava da se i u ovoj godini nastavlja politika neosmišljenog zaduživanja kojima se krpe rupe u budžetu.

Reklama

Neosmiljeno zaduživanje kao što je neosmiljeno bez osnovnih ekonomskih parametara, recimo, podići minimalnu platu u RS. To je vjestačka priča koja služi za jednokratnu upotrebu i zadovoljenje političkih mjera koje služe samo za izbornu priču – smatra Milan Miličević, predsjednik SDS-a.

To zaista zvuči mnogo, ovako kada razmišljate, ali to je opet u okvirima onih normalnih zaduženja BDP-a i dugoročno – kaže Anja Ljubojević, potpredsjednica NSRS.

Zbog priča o sankcijama, podsjeća nas sagovornik, nije isključeno da se Vlada kada je riječ o zaduženju na međunarodnom tržištu okrene dalekoistočnim zemljama.

Zaduženje koje mora da obavi RS nije ozbiljan iznos ni za jednu berzu, tako da je samo pitanje koliko je politička situacija stabilna u smislu investitora koji bi pozajmili taj novac za obveznice, mada je kamata koja je određena vrlo atraktivna i vjerujem da će biti lako naći investitore – ističe ekonomski analitičar Zoran Pavlović.

Ukupan javni dug FBiH je oko 6,4 milijarde KM i veći je za oko 200 miliona KM u odnosu na RS. No, gledano u odnosu na BDP zaduženost RS je gotovo dvostruko veća u odnosu na drugi entitet.

BHRT

Reklama
Nastavite čitati

PRIVREDA

Odobrena akvizicija: Britanci vlasnici Mtel-ove firme „Sky Towers Infrastucture“

Objavljeno

 

Od

Konkurencijsko vijeće Bosne i Hercegovine dopustilo je koncentraciju na tržištu iznajmljivanja telekomunikacijskih tornjeva, odnosno, tržištu pružanja prostora na tornjevima za instalaciju infrastrukture elektronskih komunikacijskih mreža na području Bosne i Hercegovine.

Drugim riječima, Vijeće je odobrilo prodaju Mtelove firme Sky Towers Infrastucture međunarodnom gigantu Actis EU Menagement S à.r.l. Luksemburg, izvještava BiznisInfo.ba.

Kako smo ranije pisali, kompanija Actis, vodeći globalni investitor u održivu infrastrukturu sa sjedištem u Londonu, preuzima veliku mrežu telekomunikacionih stubova u Bosni i Hercegovini koja je pripadala firmi Mtel, odnosno Telekomu Srbija.

Odlukom Konkurencijskog vijeća otklonjena je prepreka za ovu veliku akviziciju.

Kako smo ranije pisali, Telekom Srbija Grupa osnovala je Sky Towers Infrastructure u Srbiji, Crnoj Gori i BiH na koje je prenijela vlasništvo nad antenskim stubovima, kao i nad poslovima njihove izgradnje i održavanja. Sky Towers Infrastructure tako je postao vlasnik antenskih stubova i ostale pasivne telekomunikacione infrastrukture.

Prošlog mjeseca smo objavili da Telekom Srbija sprema prodaju ove infrastrukture, i to ukupno 1.827 ovih stubova, od kojih se 995 nalazi u Srbiji, 725 u Bosni i Hercegovini i 107 u u Crnoj Gori.

Reklama

Telekom Srbije posljednjih godina se agresivno širio u cijelom regionu, uključujući BiH, ali je ujedno drastično uvećao dugove. Iz kompanije su kasnije rekli da se prodaju stubovi, ali ne i oprema za telekomunikacije povezana sa njima, kao što su bazne stanice.

Telekom će i dalje ostati korisnik tih stubova u svojstvu zakupca, a njihovom prodajom će prikupiti značajna sredstva.

BiznisInfo.ba

Nastavite čitati

PRIVREDA

Nakon 44 godine gasi se proizvodnja u Prevent FAD-u

Objavljeno

 

Od

Prevent grupacija odlučila je da ugasi proizvodnju u kompaniji Prevent FAD Jelah i otpusti radnike.

Kako je kazao predsjednik sindikata Prevent FAD-a Enes Roša, firma gasi proizvodnju nakon 44 godine rada, a 59 radnika ostaće bez posla.

Otkaze je već dobilo 35 radnika, a preostala 24 su iz zaštićenih kategorija kojima uprava takođe namjerava dati otkaz.

Prema navodima Roše, iz kompanije su kao razlog za gašenje naveli da proizvodni program nije profitabilan, mada je kompanija ostvarila prošle godine dobit od 2,6 mil KM. Navodno, kompanija planira mašine iz Jelaha izmjestiti u Željezaru Ilijaš.

Povodom odluke o gašenju proizvodnje i otkazima, radnici su protestvovali pred Upravom Preventa u Sarajevu tražeći da im minimalne zakonske otpremnine koje je ponudila Uprava budu uvećane.

Iz Prevent grupacije nisu se oglašavali ovim povodom.

Reklama

Prevent FAD bio je poznat kao proizvođač kočionih diskova koje je izvozio na tržište EU za direktnu ugradnju u vozila VW grupacije.

Prevent je nedavno zatvorio fabriku u Bužimu u kojoj je bez posla ostalo 70 radnika.

eKapija

Nastavite čitati

U trendu