Connect with us

PRIVREDA

Pomoć za maj traži više od 2.600 firmi

Objavljeno

 


Ugostiteljstvo

Poslodavci u Srpskoj zatražili su do sada od Vlade RS da isplati minimalnu platu te doprinose i poreze za maj za skoro 8.000 radnika, a za te namjene iz republičkog budžeta potrebno je oko 4,50 miliona maraka.

Vlada Srpske donijela je odluku da pravna lica i preduzetnici kojima je bilo zabranjeno obavljanje djelatnosti do 11. maja imaju pravo na uplatu poreza i doprinosa na isplaćene plate iz sredstava Kompenzacionog fonda RS.

Takođe, Vlada je odlučila da zaposlenima kod pravnih lica i preduzetnika kojima je bilo zabranjeno obavljanje djelatnosti u maju, a ta zabrana je trajala najmanje do 12. maja, isplatiti iznos najniže plate te doprinos na tu platu.

„Do 30. juna zaprimili smo 2.241 zahtjev za isplatu 2,02 miliona KM poreza i doprinosa na isplaćene plate za 4.613 radnika pravnih lica i preduzetnika kojima je zabrana rada trajala do 11. maja“, naveli su u Poreskoj upravi.

Kada su u pitanju ona pravna lica i preduzetnici kojima je odlukom štaba za vanredne situacije zabranjeno obavljanje djelatnosti u maju, odnosno najmanje do 12. maja, Poreska uprava je evidentirala 429 zahtjeva za isplatu najniže plate sa doprinosima u ukupnom iznosu od 2,35 milion KM i to za 3.278 radnika.

Rok za podnošenje pisane izjave sa zahtjevom za isplatu poreza i doprinosa, odnosno najniže plate za maj u zavisnosti od dužine trajanja zabrane obavljanja djelatnosti ističe 10. jula.

Reklama

Ugostiteljski objekti u Srpskoj počeli su raditi 11. maja u Srpskoj i prema odluci Vlade Srpske radnici u ovoj djelatnosti imaju pravo na isplatu doprinosa iz budžeta.

„Vlada je obećala i da će svi oni radnici kojima je bio zabranjen rad u aprilu dobiti minimalnu platu. Međutim, sada je već jul, a neki nisu dobili ni tu pomoć. Najavljena je i uplata doprinosa za radnike u maju koji su počeli sa radom najkasnije 11. maja. Ne znam koliko sada da vjerujemo u to jer pojedini još nisu dobili pomoć za april. Ostaje nam a vidimo šta će biti“, rekao je predsjednik Udruženja radnika ugostiteljstva i turizma RS Željko Tatić.

On je naglasio da je lako bilo obećati, ali je na kraju najvažnije šta je urađeno u vezi s tim pitanjem.

„Vlast je trebalo da nas oslobodi plaćanja fiskalnih i parafiskalnih nameta. Lokali nisu radili, a plaćali su odvoz smeća. Ali izborna je godina pa neka oni razmišljaju šta rade i kako pomažu“, zaključio je Tatić.

Predaja zahtjeva

Pisane izjave sa zahtjevom, spisak radnika za isplatu najniže plate za maj i uputstvo za popunjavanje izjava te ostale informacije poreski obveznici mogu pronaći na internet stranici Poreske uprave.

Reklama

Potpisane i pečatom ovjerene pisane izjave sa zahtjevom poslovni subjekti treba da predaju neposredno ili putem pošte nadležnom područnom centru Poreske uprave.

April

U Poreskoj upravi RS ističu da su obradili sve pristigle potpune zahtjeve poreskih obveznika za isplatu najniže plate za april i doprinosa na tu platu. Odobreno je i proslijeđeno Ministarstvu finansija na izvršenje 10.348 zahtjeva na iznos od 30 miliona KM.

„Evidentirali smo i značajan broj nepotpunih i neadekvatnih zahtjeva od strane poreskih obveznika, što usporava i otežava obradu zahtjeva. Takođe, bilo je i slučajeva gdje su poreski obveznici koji su u aprilu odjavili radnike ili svoju preduzetničku djelatnost, podnosili zahtjeve za isplatu najniže plate za april i uplate doprinosa na tu najnižu platu, što nije u skladu sa Uredbom, a što dodatno usporava obradu zahtjeva“, naveli su u Poreskoj upravi.

Izvor: Glas Srpske

Reklama

PRIVREDA

Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar

Objavljeno

 

Od

Čapljina, kao i mnogi manji gradovi, još uvijek nema coworking prostor koji bi privukao digitalne nomade, samostalne profesionalce i sve one kojima je potreban radni prostor s kvalitetnim uvjetima.

Inicijative poput coworking prostora, iako prisutne u većim gradovima, i dalje su rijetke u manjim sredinama poput Čapljine, koja ima potencijal za privlačenje nove generacije radnika, ali nedostaju potrebna ulaganja i podrška.

Jedan od rijetkih primjera coworking prostora u Hercegovini jest CodeHub Mostar, koji je pokrenuo Intera Tehnološki Park s ciljem stvaranja profesionalnog okruženja za rad, povezivanje i usavršavanje.

Ovaj coworking prostor pokazao se uspješnim i privlačnim za freelance stručnjake, poduzetnike te digitalne nomade, a ponudio je sve što jedan moderan radni prostor mora imati – brz internet, kvalitetne radne stolove, ugodnu radnu atmosferu i priliku za umrežavanje, piše Čapljinski portal.

Benefiti coworking prostora

Coworking prostori poput CodeHuba nude brojne prednosti koje bi mogle unaprijediti poslovnu klimu u manjim gradovima kao što je Čapljina.

Prvo, oni pružaju brz internet i tehnološki opremljen prostor, što je ključan preduvjet za suvremeni način rada.

Reklama

U coworking prostoru, radnici su okruženi sličnim profesionalcima, što potiče produktivnost i radnu atmosferu koju je teško postići u kućnom okruženju.

Dodatna prednost coworkinga je umrežavanje i stvaranje novih poslovnih veza. Rad u zajedničkom prostoru omogućava razmjenu ideja, kontakata i suradnji, čime coworking prostor postaje inkubator novih poslovnih inicijativa.

Također, prisutnost digitalnih nomada u coworking prostorima doprinosi raznolikosti i širenju znanja, što obogaćuje lokalnu zajednicu i otvara vrata novim projektima.

Potencijal za Čapljinu

Unatoč rastućoj popularnosti coworking prostora, manji gradovi poput Čapljine ostaju zapostavljeni, iako bi upravo takvi prostori mogli privući novu generaciju radnika koji ne ovise o stalnom mjestu boravka.

Coworking prostor u Čapljini ne samo da bi obogatio lokalnu poslovnu scenu, već bi stvorio preduvjete za rast zajednice digitalnih nomada, poduzetnika i kreativaca.

Primjer mostarskog CodeHuba pokazuje da coworking prostori mogu uspješno djelovati i u regijama koje nisu urbani centri, ali zahtijeva podršku i ulaganja koja će omogućiti dugoročnu održivost ovakvih inicijativa.

Reklama

Ulaganje u coworking prostor u Čapljini moglo bi postati ključan korak prema stvaranju napredne poslovne klime, privlačenju novih profesionalaca te razvoja poslovnih veza koje bi mogle potaknuti nove projekte i lokalnu ekonomiju.

Nastavite čitati

PRIVREDA

VIDEO / Jedan dan u Lasti – kako se proizvode najukusniji keksi?

Objavljeno

 

Od

Tvornica keksa i vafla “Lasta“ Čapljina pokrenula je ponovno proizvodnju nakon što ju je preuzeo privrednik Petar Čorluka, vlasnik Violete.

Tvornica radi “punom parom“ i proizvodi kekse koji su zauzeli police trgovina širom regije.

Lasta je zaposlila i veliki broj radnika, što je veliki plus za lokalnu privredu.

Kako se proizvode keksi i kako izgleda jedan dan u Lasti, pogledajte u video prilogu.

Nastavite čitati

PRIVREDA

„Invictus“ otpušta radnike

Objavljeno

 

Od

 Kompanija „Invictus Technology Group” iz Banjaluke, osnovana nakon što je “Infinity International Group” dospjela na “crnu listu” Sjedinjenih Američkih Država najavila je drastične poteze i otpuštanje “značajnog broja radnika”.

Oni tvrde da je odluka donesena nakon što su se “suočili sa brojnim nezakonitim postupcima onih koji bi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini trebali da osiguraju prava zagarantovana zakonima”.

Kažu da su ambiciozno zaposlili 170 ljudi nakon što su ugasili “Infinity” koji bi nastavili poslovanje koje su do tada vodili u okviru nekoliko kompanija koje su se 18. juna i ranije našle pod sankcijama.

Tvrde da su prvobitno mislili da im banke neće praviti probleme i da će im otvoriti račune, ali da je podrška izostala.

“Bez obzira što se prvobitno činilo da ćemo kod banaka bez većih problema otvoriti račune, te završiti i sve druge neophodne aktivnosti kod drugih relevantnih institucija, ipak smo naišli na ozbiljne prepreke koje nas sprečavaju da ostvarimo započeti plan. Podrška je izostala, prije svega, od banaka koje nisu bile spremne da postupe po zakonu. Nakon ogromnog pritiska Ambasade SAD u Sarajevu, a u strahu od narednih poteza američke administracije i novih sankcija, banke su ignorisale naša nastojanja da kao nova kompanija dobijemo polazne elemente neophodne za normalno poslovanje. Zbog ovakvog nerazumijevanja teško možemo da održimo finansijsku stabilnost što iz dana u dan dodatno usložnjava čitavu situaciju”, saopštili su iz “Invictusa”.

Objašnjavaju da su početkom ovog mjeseca kao novi poslovni subjekt optimistično počeli sa radom i potpisali ugovore sa više od 170 zaposlenih. Sud je uredno izvršio registraciju nove kompanije, ali su sada došli u situaciju da moraju preduzeti neželjene poteze. Za sve krive Ambasadu SAD-a u BiH, iako im je sankcije prethodno uvelo američko Ministarstvo finansija.

Reklama

“Garantujemo da će svi zaposleni dobiti svoja zarađena primanja uz poštovanje ugovorom o radu i zakonom predviđenih mehanizama za djelovanje u ovakvim i sličnim situacijama. Želimo da naglasimo da se zbog postupaka Ambasade SAD na najbrutalniji način radnicima uskraćuje pravo na rad i osiguranje gole egzistencije iako za to nema bilo kakvog pravnog osnova. Baš zbog toga pozivamo sve nadležne institucije da što prije pronađu adekvatno rješenje kako ni jedna druga domaća kompanija u budućnosti ne bi bila izložena nezabilježenoj diskriminaciji”, saopšteno je iz “Invictusa”.

Kažu i da su sada izloženi potezima koji nemaju bilo kakve veze sa normalnim poslovanjem i poštovanjem zakonskih normi, a da ih relevantne institucije kao savjesnog poslovnog subjekta nisu u stanju zaštiti, zbog čega moraju priznati da je teško pronaći adekvatniji odgovor koji ne bi uključivao ozbiljnije rezove u samoj kompaniji.

Podsjetimo, 18. juna ove godine američka Kancelarija za kontrolu imovine stranaca OFAC uvela je sankcije nizu kompanija koje “čine mrežu podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”, a “Infinity International” se našao među njima, skupa sa firmama “Infinity Media”, “Prointer ITSS”, “Sirius 2010”, “Kaldera”, “K-2 Audio” u čijem je vlasništvu Alternativna televizija, “Una World” u čijem je vlasništvu bila “Una TV”.

Iz “Infinity-ja” su tada saopštili da će bez posla ostati oko 800 ljudi, a spas su potražili u registrovanju novih kompanija i promjenama vlasničke strukture, pretvarajućći dotatašnje rukovodioce u vlasnike.

„Invictus“ su prije mjesec dana osnovali menadžeri „Prointera“ i „Siriusa”.

CAPITAL.BA

Reklama
Nastavite čitati

U trendu