PRIVREDA
Novi rast minimalca katanac na firme
Savez sindikata RS uputio je zahtjev za zakazivanje vanredne sjednice Ekonomsko-socijalnog savjeta RS na kojoj bi se razgovaralo o daljem povećanju najniže plate, a poslovna zajednica navodi da je to neprihvatljivo jer su, kako navode, pojedine firme dovedene na ivicu opstanka i posljednjim rastom minimalca od deset odsto.
Vlada Srpske je krajem prošle godine povećala najnižu platu sa 540 na 590 maraka, a uprkos protivljenju poslovne zajednice, sredinom maja iznenada je posegla za novim rastom minimalca na 650 maraka.
Predsjednica Saveza sindikata RS Ranka Mišić rekla je “Glasu Srpske” da su u petak uputili zahtjev za održavanje vanredne sjednice Ekonomsko-socijalnog savjeta sa samo jednom tačkom dnevnog reda – otpočinjanje pregovora o utvrđivanju novog iznosa najniže plate u Srpskoj.
– Očekujemo da će u najkraćem roku predsjednik Ekonomsko-socijalnog savjeta, odnosno ministar rada Duško Milunović zakazati sjednicu na kojoj ćemo razgovarati o povećanju najniže plate kako bismo u ovoj teškoj situaciji u vrijeme galopirajuće inflacije zaštitili najslabije plaćene radnike u Srpskoj – kazala je Mišićeva.
Poručila je da se poslodavci u RS u kriznom vremenu moraju odreći dijela zarade u korist radnika kako bi prebrodili tešku situaciju.
– Na taj način zadržali bi radna mjesta, odnosno sačuvali radnike i svoju proizvodnju – kazala je Mišićeva koja nije navela iznos za koliko treba da bude povećana najniža plata, već samo da je potrebno početi sa razgovorima na tu temu.
S druge strane, poslovna zajednica ističe da je protiv zahtjeva sindikata te dodaje da novo povećanje minimalca pojedine firme ne bi preživjele.
– Najbolje da predlože najnižu platu od 1.000 maraka i da prekinemo sa tim. Minimalna plata trenutno kod nas iznosi više od 800 maraka i izašla je iz svih okvira. Mnoge firme trpe posljedice zajedničkog politikantstva onih koji su krojili i ovu posljednju odluku o povećanju minimalca – rekao je “Glasu” predjednik Unije udruženja poslodavaca RS Saša Trivić.
Navode da su protiv bilo kakvog daljeg povećanja najniže plate, ali dodaju da Vlada RS ima pravo da donese odluku kakvu hoće, što je i uradila posljednji put, te da trpe posljedice svega.
– Imali smo sastanak sa obućarima i ljudi su prijetili protestima zato što je mnogima na osnovu posljednje odluke o povećanju najniže plate sa 590 na 650 maraka ugroženo poslovanje. To više nije 650, već više od 800 maraka jer isplaćuju i topli obrok, prevoz i regres na taj iznos – naveo je Trivić.
Prijavljeni
Broj radnika u Srpskoj koji primaju najnižu platu opada. To potvrđuju i podaci Poreske uprave RS.
– Na najnižu platu u martu 2021. godine, koja je u RS tada iznosila 520 KM, bilo je prijavljeno 13.485 lica, dok je u martu ove godine tu platu, koja je tada iznosila 590 maraka, primalo 8.557 radnika – kazali su “Glasu Srpske” u Poreskoj upravi.
Glas Srpske
Prvo zaduženje u ovoj godini Vlada Republike Srpske planira već ove sedmice. Zakazana je aukcija šestomjesečnih trezorskih zapisa na Banjalučkoj berzi, putem koje se RS planira zadužiti 10 miliona KM.
Podsjetimo da je Narodna skupština RS krajem prošle godine usvojila odluke o dugoročnom i kratkoročnom zaduženju RS za 2024. godinu kojima je predviđeno da se taj entitet može zadužiti iznosom do 1,2 milijarde KM.
Najavljeno je da će 87. aukcija trezorskih zapisa RS biti održana 25. januara na Banjalučkoj berzi. Planirani iznos emisije je 10 miliona KM sa rokom dospijeća šest mjeseci. Biće to prvo ovogodišnje zaduženje RS.
Maksimalan iznos kratkoročnog duga prema odluci koja je usvojena krajem godine ne može biti veće od 337 miliona KM u ovoj godini, a dugoročno maksimalno 951 milion KM.
Sredstva pribavljena dugoročnim zaduživanjem biće upotrijebljena u skladu sa Zakonom o zaduživanju, dugu i garancijama RS za finansiranje kapitalnih investicija, refinansiranje ukupnog duga ili dijela duga RS, plaćanje uslovnih obaveza po osnovu garancija RS te za finansiranje budžetskog deficita u slučajevima kada Ministarstvo finansija procijeni da će planirani rashodi biti veći od iznosa planiranih prihoda, naveli su iz Vlade.
Ukupan javni dug RS je oko 6,2 milijarde KM što je oko 40 posto BDP-a i vlast ovog entiteta tvrdi da RS nema problema sa otplatom te da je zaduženost na istorijskom minimumu. Opozicija je stava da se i u ovoj godini nastavlja politika neosmišljenog zaduživanja kojima se krpe rupe u budžetu.
– Neosmiljeno zaduživanje kao što je neosmiljeno bez osnovnih ekonomskih parametara, recimo, podići minimalnu platu u RS. To je vjestačka priča koja služi za jednokratnu upotrebu i zadovoljenje političkih mjera koje služe samo za izbornu priču – smatra Milan Miličević, predsjednik SDS-a.
– To zaista zvuči mnogo, ovako kada razmišljate, ali to je opet u okvirima onih normalnih zaduženja BDP-a i dugoročno – kaže Anja Ljubojević, potpredsjednica NSRS.
Zbog priča o sankcijama, podsjeća nas sagovornik, nije isključeno da se Vlada kada je riječ o zaduženju na međunarodnom tržištu okrene dalekoistočnim zemljama.
– Zaduženje koje mora da obavi RS nije ozbiljan iznos ni za jednu berzu, tako da je samo pitanje koliko je politička situacija stabilna u smislu investitora koji bi pozajmili taj novac za obveznice, mada je kamata koja je određena vrlo atraktivna i vjerujem da će biti lako naći investitore – ističe ekonomski analitičar Zoran Pavlović.
Ukupan javni dug FBiH je oko 6,4 milijarde KM i veći je za oko 200 miliona KM u odnosu na RS. No, gledano u odnosu na BDP zaduženost RS je gotovo dvostruko veća u odnosu na drugi entitet.
BHRT
Konkurencijsko vijeće Bosne i Hercegovine dopustilo je koncentraciju na tržištu iznajmljivanja telekomunikacijskih tornjeva, odnosno, tržištu pružanja prostora na tornjevima za instalaciju infrastrukture elektronskih komunikacijskih mreža na području Bosne i Hercegovine.
Drugim riječima, Vijeće je odobrilo prodaju Mtelove firme Sky Towers Infrastucture međunarodnom gigantu Actis EU Menagement S à.r.l. Luksemburg, izvještava BiznisInfo.ba.
Kako smo ranije pisali, kompanija Actis, vodeći globalni investitor u održivu infrastrukturu sa sjedištem u Londonu, preuzima veliku mrežu telekomunikacionih stubova u Bosni i Hercegovini koja je pripadala firmi Mtel, odnosno Telekomu Srbija.
Odlukom Konkurencijskog vijeća otklonjena je prepreka za ovu veliku akviziciju.
Kako smo ranije pisali, Telekom Srbija Grupa osnovala je Sky Towers Infrastructure u Srbiji, Crnoj Gori i BiH na koje je prenijela vlasništvo nad antenskim stubovima, kao i nad poslovima njihove izgradnje i održavanja. Sky Towers Infrastructure tako je postao vlasnik antenskih stubova i ostale pasivne telekomunikacione infrastrukture.
Prošlog mjeseca smo objavili da Telekom Srbija sprema prodaju ove infrastrukture, i to ukupno 1.827 ovih stubova, od kojih se 995 nalazi u Srbiji, 725 u Bosni i Hercegovini i 107 u u Crnoj Gori.
Telekom Srbije posljednjih godina se agresivno širio u cijelom regionu, uključujući BiH, ali je ujedno drastično uvećao dugove. Iz kompanije su kasnije rekli da se prodaju stubovi, ali ne i oprema za telekomunikacije povezana sa njima, kao što su bazne stanice.
Telekom će i dalje ostati korisnik tih stubova u svojstvu zakupca, a njihovom prodajom će prikupiti značajna sredstva.
Prevent grupacija odlučila je da ugasi proizvodnju u kompaniji Prevent FAD Jelah i otpusti radnike.
Kako je kazao predsjednik sindikata Prevent FAD-a Enes Roša, firma gasi proizvodnju nakon 44 godine rada, a 59 radnika ostaće bez posla.
Otkaze je već dobilo 35 radnika, a preostala 24 su iz zaštićenih kategorija kojima uprava takođe namjerava dati otkaz.
Prema navodima Roše, iz kompanije su kao razlog za gašenje naveli da proizvodni program nije profitabilan, mada je kompanija ostvarila prošle godine dobit od 2,6 mil KM. Navodno, kompanija planira mašine iz Jelaha izmjestiti u Željezaru Ilijaš.
Povodom odluke o gašenju proizvodnje i otkazima, radnici su protestvovali pred Upravom Preventa u Sarajevu tražeći da im minimalne zakonske otpremnine koje je ponudila Uprava budu uvećane.
Iz Prevent grupacije nisu se oglašavali ovim povodom.
Prevent FAD bio je poznat kao proizvođač kočionih diskova koje je izvozio na tržište EU za direktnu ugradnju u vozila VW grupacije.
Prevent je nedavno zatvorio fabriku u Bužimu u kojoj je bez posla ostalo 70 radnika.
Svakog dana u Sloveniju i Njemačku ode više od 35 radnika iz BiH
Počela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
Nijemci će graditi najveću zgradu u Republici Srpskoj
-
NEKRETNINE1 mesec prijePočela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE7 meseci prijeNovi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
PRIVREDA1 godina prijeSve je više solarnih naponskih elektrana u BiH – investitori se snalaze
-
BIZNIS1 godina prijeRodoljub Drašković odustaje od investicija u Trebinju
-
TEHNOLOGIJA1 godina prijeIzvoz IT sektora BiH premašio pola milijarde KM
-
NOVOSTI7 meseci prijePrag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
INVESTICIJE6 meseci prijeCastellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
FINANSIJE5 meseci prijeMtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca