PRIVREDA
Poslodavci traže da izmjene i dopune Zakona o radu FBiH budu u interesu radnika i poslodavaca
Udruženje poslodavaca Federacije Bosne i Hercegovine poziva zastupnike Zastupničkog doma Parlamenta FBiH da usvoje Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o radu FBiH u interesu radnika i očuvanja radnih mjesta, poslodavaca, privrede i društva u cjelini.
Zakon bi se primjenjivao samo u slučajevima kada nadležna institucija FBiH, u skladu sa ustavnim ovlastima, proglasi stanje nesreće u FBiH i dok traju vanredne okolnosti izazvane tim stanjem, odnosno, jedan period nakon njegovog formalnog zaključenja. Tako da nema mogućnosti da poslodavci utiču na tu odluku.
U zemljama Evropske unije i regiona postojeće radno zakonodavstvo je raguliralo radne odnose tokom vanrednog stanja. Nažalost, postojeći Zakon o radu FBiH ne definira radne odnose tokom stanja nesreće, stoga su nephodne njegove izmjene i dopune.
Sada je pravo vrijeme za donošenje izmjena i dopuna Zakona o radu FBiH, jer se zakoni donose prije nego što nastupi kriza. A posljedice neuređenih radnih odnosa u vremenu proglašenog stanja nesreće, bili smo u prilici vidjeti tokom marta, aprila i maja, kada se broj otkaza radnicima po danu mjerio hiljadama, navode u Udruženju poslodavaca FBiH.
Predloženi Zakon usklađen je sa konvencijama Međunarodne organizacije rada, kao i Europskom socijalnom poveljom te drugim međunarodnim aktima koje je ratifikovala BiH. Usklađene u i sa najvišim standardima zaštite prava radnika.
Praksa i iskustvo viskorazvijenih zemalja je pokazala da liberalizacija radnog prava, što je intencija predloženog Zakona, doprinosi povećanju broja zaposlenih i povećanju plaća.
Tekst izmjena i dopuna Zakona o radu FBiH usaglašen je na sjednici Ekonomsko-socijalnog vijeća za teritoriju FBiH, kada su uvaženi svi prijedlozi i zahtjevi sindikata. Šta više, nakon usaglašavanja teksta, a pod pritiskom sindikata, Federalno ministarstvo rada i socijalne politike je u cijelosti izbacilo i promijenilo tri člana.
Predloženim Zakonom nisu mijenjane odredbe koje govore o potrebi prethodne saglasnosti ili konsultacija sa vijećem uposlenika ili sindikatom.
Rad od kuće, kako je predložen u ovom Zakonu, nije kazna nego privilegija za radnike, a sigurno je nešto što će u naredne dvije do tri godine postati pravilo i način rada gdje god je to moguće.
Šta je problematično u činjenici da radnik bude upućen na godišnji odmor kada ne može raditi, mimo volje poslodavca, a tokom trajanja godišnjeg odmora prima iznos pune plaće i sjedi kod kuće. I nakon nekoliko mjeseci ponovo, na vlastiti zahtjev može otići na godišnji odmor, koji će mu, također, biti plaćen.
Skraćeno radno vrijeme je rješenje iz ogromne većine zakona o radu zemalja EU s tim da za to vrijeme radnici primaju odgovarajući iznos plaće, srazmjerno satima provednim na radu. A prema predloženom Zakonu radnicima u FBiH bi za skraćeno radno vrijeme bilo isplaćeno najmanje zagarantovanih 70 posto plaće. Što znači da neko radi 30 ili 50 posto radnog vremena, a prima 70 posto plaće. Izmjenama i dopunama Zakona o radu uvodi se institut „čekanja“ koji može trajati najviše 60 dana i u vezi s tim, pitamo da li je bolje da tokom tih 60 dana radnik sjedi kući, prima paću koja će zavisiti od kolektivnih ugovora ili drugih akata i dogovora, ima plaćene poreze i doprinose i vrati se na posao kada se za to stvore uvjeti ili dobije otkaz?
Zloupotrebe i neprihvatljivo ponašanje jednog broja nazovi poslodavaca, zbog zaštite njihovih neprincipijelnih interesa, ne može biti dobar argument za odbijanje zakona. Radi se o čistom populizmu i politikanstvu.
Saglasni smo da se svaka predložena odredba još jednom razmotri i eventualno koriguje, s ciljem smanjenja mogućnosti zloupotrebe. Također, ukoliko zastupnici to budu tražili saglasni smo da se Zakona razmatraju u redovnoj proceduri, navodi se u saopćenju Udruženja poslodavaca FBiH.
Poslodavci su pozvali zastupnike da pokažu svijest o važnosti izmjena i dopuna Zakona o radu FBiH te pomoći u čuvanju zdravlja i života uposlenika, radnih mjesta i prevazilaženju krize izazvane pandemijom koronavirusa.
Biznisinfo
Čapljina, kao i mnogi manji gradovi, još uvijek nema coworking prostor koji bi privukao digitalne nomade, samostalne profesionalce i sve one kojima je potreban radni prostor s kvalitetnim uvjetima.
Inicijative poput coworking prostora, iako prisutne u većim gradovima, i dalje su rijetke u manjim sredinama poput Čapljine, koja ima potencijal za privlačenje nove generacije radnika, ali nedostaju potrebna ulaganja i podrška.
Jedan od rijetkih primjera coworking prostora u Hercegovini jest CodeHub Mostar, koji je pokrenuo Intera Tehnološki Park s ciljem stvaranja profesionalnog okruženja za rad, povezivanje i usavršavanje.
Ovaj coworking prostor pokazao se uspješnim i privlačnim za freelance stručnjake, poduzetnike te digitalne nomade, a ponudio je sve što jedan moderan radni prostor mora imati – brz internet, kvalitetne radne stolove, ugodnu radnu atmosferu i priliku za umrežavanje, piše Čapljinski portal.
Benefiti coworking prostora
Coworking prostori poput CodeHuba nude brojne prednosti koje bi mogle unaprijediti poslovnu klimu u manjim gradovima kao što je Čapljina.
Prvo, oni pružaju brz internet i tehnološki opremljen prostor, što je ključan preduvjet za suvremeni način rada.
U coworking prostoru, radnici su okruženi sličnim profesionalcima, što potiče produktivnost i radnu atmosferu koju je teško postići u kućnom okruženju.
Dodatna prednost coworkinga je umrežavanje i stvaranje novih poslovnih veza. Rad u zajedničkom prostoru omogućava razmjenu ideja, kontakata i suradnji, čime coworking prostor postaje inkubator novih poslovnih inicijativa.
Također, prisutnost digitalnih nomada u coworking prostorima doprinosi raznolikosti i širenju znanja, što obogaćuje lokalnu zajednicu i otvara vrata novim projektima.
Potencijal za Čapljinu
Unatoč rastućoj popularnosti coworking prostora, manji gradovi poput Čapljine ostaju zapostavljeni, iako bi upravo takvi prostori mogli privući novu generaciju radnika koji ne ovise o stalnom mjestu boravka.
Coworking prostor u Čapljini ne samo da bi obogatio lokalnu poslovnu scenu, već bi stvorio preduvjete za rast zajednice digitalnih nomada, poduzetnika i kreativaca.
Primjer mostarskog CodeHuba pokazuje da coworking prostori mogu uspješno djelovati i u regijama koje nisu urbani centri, ali zahtijeva podršku i ulaganja koja će omogućiti dugoročnu održivost ovakvih inicijativa.
Ulaganje u coworking prostor u Čapljini moglo bi postati ključan korak prema stvaranju napredne poslovne klime, privlačenju novih profesionalaca te razvoja poslovnih veza koje bi mogle potaknuti nove projekte i lokalnu ekonomiju.
Tvornica keksa i vafla “Lasta“ Čapljina pokrenula je ponovno proizvodnju nakon što ju je preuzeo privrednik Petar Čorluka, vlasnik Violete.
Tvornica radi “punom parom“ i proizvodi kekse koji su zauzeli police trgovina širom regije.
Lasta je zaposlila i veliki broj radnika, što je veliki plus za lokalnu privredu.
Kako se proizvode keksi i kako izgleda jedan dan u Lasti, pogledajte u video prilogu.
Kompanija „Invictus Technology Group” iz Banjaluke, osnovana nakon što je “Infinity International Group” dospjela na “crnu listu” Sjedinjenih Američkih Država najavila je drastične poteze i otpuštanje “značajnog broja radnika”.
Oni tvrde da je odluka donesena nakon što su se “suočili sa brojnim nezakonitim postupcima onih koji bi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini trebali da osiguraju prava zagarantovana zakonima”.
Kažu da su ambiciozno zaposlili 170 ljudi nakon što su ugasili “Infinity” koji bi nastavili poslovanje koje su do tada vodili u okviru nekoliko kompanija koje su se 18. juna i ranije našle pod sankcijama.
Tvrde da su prvobitno mislili da im banke neće praviti probleme i da će im otvoriti račune, ali da je podrška izostala.
“Bez obzira što se prvobitno činilo da ćemo kod banaka bez većih problema otvoriti račune, te završiti i sve druge neophodne aktivnosti kod drugih relevantnih institucija, ipak smo naišli na ozbiljne prepreke koje nas sprečavaju da ostvarimo započeti plan. Podrška je izostala, prije svega, od banaka koje nisu bile spremne da postupe po zakonu. Nakon ogromnog pritiska Ambasade SAD u Sarajevu, a u strahu od narednih poteza američke administracije i novih sankcija, banke su ignorisale naša nastojanja da kao nova kompanija dobijemo polazne elemente neophodne za normalno poslovanje. Zbog ovakvog nerazumijevanja teško možemo da održimo finansijsku stabilnost što iz dana u dan dodatno usložnjava čitavu situaciju”, saopštili su iz “Invictusa”.
Objašnjavaju da su početkom ovog mjeseca kao novi poslovni subjekt optimistično počeli sa radom i potpisali ugovore sa više od 170 zaposlenih. Sud je uredno izvršio registraciju nove kompanije, ali su sada došli u situaciju da moraju preduzeti neželjene poteze. Za sve krive Ambasadu SAD-a u BiH, iako im je sankcije prethodno uvelo američko Ministarstvo finansija.
“Garantujemo da će svi zaposleni dobiti svoja zarađena primanja uz poštovanje ugovorom o radu i zakonom predviđenih mehanizama za djelovanje u ovakvim i sličnim situacijama. Želimo da naglasimo da se zbog postupaka Ambasade SAD na najbrutalniji način radnicima uskraćuje pravo na rad i osiguranje gole egzistencije iako za to nema bilo kakvog pravnog osnova. Baš zbog toga pozivamo sve nadležne institucije da što prije pronađu adekvatno rješenje kako ni jedna druga domaća kompanija u budućnosti ne bi bila izložena nezabilježenoj diskriminaciji”, saopšteno je iz “Invictusa”.
Kažu i da su sada izloženi potezima koji nemaju bilo kakve veze sa normalnim poslovanjem i poštovanjem zakonskih normi, a da ih relevantne institucije kao savjesnog poslovnog subjekta nisu u stanju zaštiti, zbog čega moraju priznati da je teško pronaći adekvatniji odgovor koji ne bi uključivao ozbiljnije rezove u samoj kompaniji.
Podsjetimo, 18. juna ove godine američka Kancelarija za kontrolu imovine stranaca OFAC uvela je sankcije nizu kompanija koje “čine mrežu podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”, a “Infinity International” se našao među njima, skupa sa firmama “Infinity Media”, “Prointer ITSS”, “Sirius 2010”, “Kaldera”, “K-2 Audio” u čijem je vlasništvu Alternativna televizija, “Una World” u čijem je vlasništvu bila “Una TV”.
Iz “Infinity-ja” su tada saopštili da će bez posla ostati oko 800 ljudi, a spas su potražili u registrovanju novih kompanija i promjenama vlasničke strukture, pretvarajućći dotatašnje rukovodioce u vlasnike.
„Invictus“ su prije mjesec dana osnovali menadžeri „Prointera“ i „Siriusa”.
Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar
Grad Mostar od prodaje vinjeta zaradio 1.5 milijuna KM
Bitcoin skočio na 90.000 dolara po prvi put u povijesti
-
NEKRETNINE8 meseci prijePočela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE1 godina prijeNovi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
NOVOSTI3 meseca prijeUčesnici Visa olimpijskog triatlona prikupili 26.500 KM za Specijalnu Olimpijadu u Bosni i Hercegovini
-
FINANSIJE11 meseci prijeVlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
INVESTICIJE1 godina prijeCastellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
NOVOSTI1 godina prijePrag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
POLJOPRIVREDA1 godina prijeProizvođači digli ruke, mnogi zbog malina i na sudu
-
FINANSIJE11 meseci prijeMtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca