PRIVREDA
Ugostitelji u RS traže duže radno vrijeme
Ugostitelji u Republici Srpskoj se nadaju da će se epidemiološka situacija s korona virusom smiriti u narednim danima te da bi već od početka avgusta njihovo radno vrijeme moglo biti produženo najmanje do ponoći, čime bi poboljšali svoje poslovanje, a time i zadržali radna mjesta.
Ugostitelji u RS su nedavno uputili inicijativu nadležnim institucijama u RS o produženju radnog vremena ugostiteljskih objekata za minimalno sat vremena.
Dalibor Šajić, predsjednik Udruženja poslodavaca iz oblasti ugostiteljstva i turizma RS (Horeca), kaže da se nadaju da će se epidemiološka situacija smiriti i da će od 3. avgusta radno vrijeme biti produženo za najmanje sat vremena.
„Najveći dio prihoda u ugostiteljstvu ostvari se upravo u večernjim satima. U ovom trenutku, posebno ljeti, sat duže radno vrijeme čuva hiljade radnih mjesta, jer se oko 70 odsto dnevnog prometa ugostitelja ostvari poslije devet časova“, rekao je Šajić.
Ističe da su ugostitelji spremni da ispoštuju sve mjere koje naloži Institut za javnom zdravstvo RS.
Kako navodi, trenutno se sve više stanovnika RS zbog skraćenog radnog vremena ugostiteljskih objekata okreće privatnim zabavama po stanovima i iznajmljenim vikendicama, gdje se ne poštuju preventivne mjere i gdje inspekcijski organi nemaju kontrole, što je mnogo veći problem nego što je radno vrijeme lokala.
Goran Radaković, vlasnik jednog od ugostiteljskih objekata u Prijedoru, kaže da bi im najmanje sat duže radno vrijeme mnogo značilo, jer građani tokom ljetnog perioda ugostiteljske lokale posjećuju uglavnom u večernjim satima.
„Ljudi su tokom dana na kupalištima i izlaze u lokale mnogo kasnije nego zimi. Oni nam uglavnom dolaze oko pola deset, deset i faktički imamo sat nekog posla, tako da bi nam dodatni sat radnog vremena mnogo značio“, kaže Radaković i dodaje da u večernjim satima ostvare više od 50 odsto prometa.
Kako pojašnjava, velika problematika postoji i u ograničavanju broja od 50 gostiju u jednom lokalu te da je potrebno taj broj uskladiti proporcionalno kvadraturi objekta.
„Generalno jedan ugostiteljski objekat koji ima širine 30 metara i neki manji lokal se ne mogu porediti. Mi koji imamo mogućnost poštovanja distance, odnosno razmaka između gostiju i za više od 50 gostiju se ne možemo porediti s nekim manjim lokalom. Ne vidim nikakvu logiku da se to ograniči na 50 gostiju, isto kao što nemam ni logiku da radno vrijeme bude do 23 sata, a ne do ponoći“, smatra Radaković.
Nikola Tojić, vlasnik ugostiteljskog objekta iz Bijeljine, kaže da je promet u objektu mnogo veći u večernjim satima, posebno u ljetnom vremenu.
„Minimalno jedan sat duže radno vrijeme bi značajno doprinijelo ugostiteljima, ali je situacija generalno u ovom sektoru loša. Naši parametri pokazuju da smo 50 odsto u gubitku u odnosu na prošlu godinu“, rekao je Tojić za „Nezavisne“.
U Ministarstvu trgovine i turizma RS rekli su da su zaprimili zahtjeve Udruženja ugostitelja i hotelijera RS „Horeka“ te da su oni trenutno u fazi razmatranja.
„Svjesni smo otežanih uslova u kojima posluju ugostitelji, kao i toga koliko bi liberalizacija mjera koje se tiču ograničenja radnog vremena uticala na mogućnost rasta prihoda u ugostiteljskim objetima. Ipak, trenutna epidemiološka situacija nam ne daje mnogo prostora za relaksaciju usvojenih mjera“, kažu u Ministarstvu.
Oni kažu da se sve mjere koje se tiču rada ugostiteljskih objekata i zadovoljenja neophodnih mjera zaštite i sprečavanja širenja virusa korona donesene u konsultacijama s Ministarstvom zdravlja i socijalne zaštite RS i u skladu s preporukama Instituta za javno zdravstvo RS, a u skladu s ovom praksom biće vršena i relaksacija ovih mjera.
Dodaju da su u stalnoj komunikaciji s privrednicima iz ovog sektora i da rade zajednički na iznalaženju načina da pomognemo opstanku ovih privrednih grana.
Omogućiti seminare u velikim salama
Privredna komora RS uputila je Institutu za javno zdravstvo RS Inicijativu u kojoj je predložila da se sigurnost gostiju u ugostiteljskim objektima obezbijedi propisivanjem broja prisutnih prema kvadraturi prostora.
„Na ovaj način predlažemo da se i u velikim dvoranama ili salama koje imaju uslove za to omogući održavanje privrednih sastanaka, seminara, konferencija i slično“, navodi se u saopštenju Privredne komore RS.
Oni pojašnjavaju da je neprihvatljivo da se u hotelima i restoranima koji raspolažu značajnim vanjskim i fizički odvojenim unutrašnjim prostorima ograničava broj prisutnih gostiju na 50 te da se isto smatra javnim okupljanjem, s obzirom na to da ovakvi kapaciteti zbog svoje veličine mogu da prime neuporedivo veći broj gostiju od broja regulisanog zaključkom, a sve uz doslovno pridržavanje svih ostalih propisanih mjera, poput fizičke distance između gostiju, nošenja maski i slično.
Izvor: Nezavisne novine
Prvo zaduženje u ovoj godini Vlada Republike Srpske planira već ove sedmice. Zakazana je aukcija šestomjesečnih trezorskih zapisa na Banjalučkoj berzi, putem koje se RS planira zadužiti 10 miliona KM.
Podsjetimo da je Narodna skupština RS krajem prošle godine usvojila odluke o dugoročnom i kratkoročnom zaduženju RS za 2024. godinu kojima je predviđeno da se taj entitet može zadužiti iznosom do 1,2 milijarde KM.
Najavljeno je da će 87. aukcija trezorskih zapisa RS biti održana 25. januara na Banjalučkoj berzi. Planirani iznos emisije je 10 miliona KM sa rokom dospijeća šest mjeseci. Biće to prvo ovogodišnje zaduženje RS.
Maksimalan iznos kratkoročnog duga prema odluci koja je usvojena krajem godine ne može biti veće od 337 miliona KM u ovoj godini, a dugoročno maksimalno 951 milion KM.
Sredstva pribavljena dugoročnim zaduživanjem biće upotrijebljena u skladu sa Zakonom o zaduživanju, dugu i garancijama RS za finansiranje kapitalnih investicija, refinansiranje ukupnog duga ili dijela duga RS, plaćanje uslovnih obaveza po osnovu garancija RS te za finansiranje budžetskog deficita u slučajevima kada Ministarstvo finansija procijeni da će planirani rashodi biti veći od iznosa planiranih prihoda, naveli su iz Vlade.
Ukupan javni dug RS je oko 6,2 milijarde KM što je oko 40 posto BDP-a i vlast ovog entiteta tvrdi da RS nema problema sa otplatom te da je zaduženost na istorijskom minimumu. Opozicija je stava da se i u ovoj godini nastavlja politika neosmišljenog zaduživanja kojima se krpe rupe u budžetu.
– Neosmiljeno zaduživanje kao što je neosmiljeno bez osnovnih ekonomskih parametara, recimo, podići minimalnu platu u RS. To je vjestačka priča koja služi za jednokratnu upotrebu i zadovoljenje političkih mjera koje služe samo za izbornu priču – smatra Milan Miličević, predsjednik SDS-a.
– To zaista zvuči mnogo, ovako kada razmišljate, ali to je opet u okvirima onih normalnih zaduženja BDP-a i dugoročno – kaže Anja Ljubojević, potpredsjednica NSRS.
Zbog priča o sankcijama, podsjeća nas sagovornik, nije isključeno da se Vlada kada je riječ o zaduženju na međunarodnom tržištu okrene dalekoistočnim zemljama.
– Zaduženje koje mora da obavi RS nije ozbiljan iznos ni za jednu berzu, tako da je samo pitanje koliko je politička situacija stabilna u smislu investitora koji bi pozajmili taj novac za obveznice, mada je kamata koja je određena vrlo atraktivna i vjerujem da će biti lako naći investitore – ističe ekonomski analitičar Zoran Pavlović.
Ukupan javni dug FBiH je oko 6,4 milijarde KM i veći je za oko 200 miliona KM u odnosu na RS. No, gledano u odnosu na BDP zaduženost RS je gotovo dvostruko veća u odnosu na drugi entitet.
BHRT
Konkurencijsko vijeće Bosne i Hercegovine dopustilo je koncentraciju na tržištu iznajmljivanja telekomunikacijskih tornjeva, odnosno, tržištu pružanja prostora na tornjevima za instalaciju infrastrukture elektronskih komunikacijskih mreža na području Bosne i Hercegovine.
Drugim riječima, Vijeće je odobrilo prodaju Mtelove firme Sky Towers Infrastucture međunarodnom gigantu Actis EU Menagement S à.r.l. Luksemburg, izvještava BiznisInfo.ba.
Kako smo ranije pisali, kompanija Actis, vodeći globalni investitor u održivu infrastrukturu sa sjedištem u Londonu, preuzima veliku mrežu telekomunikacionih stubova u Bosni i Hercegovini koja je pripadala firmi Mtel, odnosno Telekomu Srbija.
Odlukom Konkurencijskog vijeća otklonjena je prepreka za ovu veliku akviziciju.
Kako smo ranije pisali, Telekom Srbija Grupa osnovala je Sky Towers Infrastructure u Srbiji, Crnoj Gori i BiH na koje je prenijela vlasništvo nad antenskim stubovima, kao i nad poslovima njihove izgradnje i održavanja. Sky Towers Infrastructure tako je postao vlasnik antenskih stubova i ostale pasivne telekomunikacione infrastrukture.
Prošlog mjeseca smo objavili da Telekom Srbija sprema prodaju ove infrastrukture, i to ukupno 1.827 ovih stubova, od kojih se 995 nalazi u Srbiji, 725 u Bosni i Hercegovini i 107 u u Crnoj Gori.
Telekom Srbije posljednjih godina se agresivno širio u cijelom regionu, uključujući BiH, ali je ujedno drastično uvećao dugove. Iz kompanije su kasnije rekli da se prodaju stubovi, ali ne i oprema za telekomunikacije povezana sa njima, kao što su bazne stanice.
Telekom će i dalje ostati korisnik tih stubova u svojstvu zakupca, a njihovom prodajom će prikupiti značajna sredstva.
Prevent grupacija odlučila je da ugasi proizvodnju u kompaniji Prevent FAD Jelah i otpusti radnike.
Kako je kazao predsjednik sindikata Prevent FAD-a Enes Roša, firma gasi proizvodnju nakon 44 godine rada, a 59 radnika ostaće bez posla.
Otkaze je već dobilo 35 radnika, a preostala 24 su iz zaštićenih kategorija kojima uprava takođe namjerava dati otkaz.
Prema navodima Roše, iz kompanije su kao razlog za gašenje naveli da proizvodni program nije profitabilan, mada je kompanija ostvarila prošle godine dobit od 2,6 mil KM. Navodno, kompanija planira mašine iz Jelaha izmjestiti u Željezaru Ilijaš.
Povodom odluke o gašenju proizvodnje i otkazima, radnici su protestvovali pred Upravom Preventa u Sarajevu tražeći da im minimalne zakonske otpremnine koje je ponudila Uprava budu uvećane.
Iz Prevent grupacije nisu se oglašavali ovim povodom.
Prevent FAD bio je poznat kao proizvođač kočionih diskova koje je izvozio na tržište EU za direktnu ugradnju u vozila VW grupacije.
Prevent je nedavno zatvorio fabriku u Bužimu u kojoj je bez posla ostalo 70 radnika.
Svakog dana u Sloveniju i Njemačku ode više od 35 radnika iz BiH
Počela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
Nijemci će graditi najveću zgradu u Republici Srpskoj
-
NEKRETNINE2 meseca prijePočela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE7 meseci prijeNovi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
PRIVREDA1 godina prijeSve je više solarnih naponskih elektrana u BiH – investitori se snalaze
-
BIZNIS1 godina prijeRodoljub Drašković odustaje od investicija u Trebinju
-
TEHNOLOGIJA1 godina prijeIzvoz IT sektora BiH premašio pola milijarde KM
-
NOVOSTI7 meseci prijePrag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
INVESTICIJE7 meseci prijeCastellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
FINANSIJE5 meseci prijeMtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca