PRIVREDA
Za mart i april isplaćeno oko 41,5 miliona KM za plate radnika u Srpskoj
Vlada Republike Srpske od početka panedmije virusa korona preduzima niz aktivnosti za pomoć privredi, čiji je cilj očuvanje svakog radnog mjesta, pa je za mart i april uplaćeno gotovo 41,5 miliona KM na ime plata i doprinosa za radnike privrednih subjekata kojima je odlukama štabova bila zabranjeno obavljanje djelatnosti, rečeno je Srni u Ministarstvu privrede i preduzetništva Srpske.
Iz ovog ministarstva navode da su mjere za podršku privredi Republike Srpske, po osnovu uredbe kojom su obuhvaćeni poslovni subjekti i preduzetnici koji su djelimično prestali sa radom ili su imali smanjen obim poslovanja tokom pandemije virusa korona, trenutno u završnoj realizaciji.
U ovom ministarstvu naglašavaju da se odobrena sredstva isplaćuju iz sredstava Kompenzacionog fonda.
Za mart je na ime poreza i doprinosa uplaćeno 11.254.363 KM za oko 30.000 radnika u 10.797 privrednih subjekata kojima je odlukama štabova bila zabranjeno obavljanje djelatnosti.
Za april je do sada uplaćeno 30.187.074 KM na ime minimalnih plata sa porezima i doprinosima za 40.263 radnika u 10.890 privrednih subjekata kojima je bio zabranjen rad ili su potpuno prestali sa radom u aprilu.
„Po osnove Uredbe o dodjeli sredstava poslovnim subjektima i preduzetnicima za april je odobrena isplata 13.609.533 KM za 2.865 privrednih subjekata, a očekuje se da će ukupno biti obuhvaćeno oko 3.500 privrednih subjekata za iznos od oko 17 miliona KM“, pojašnjavaju u Ministarstvu.
Za privredne subjekte kojima je u maju bio zabranjen rad biće izdvojeno oko osam miliona KM, a kako prijave još nisu u potpunosti obrađene, tačan iznos biće poznat naknadno.
„Za razliku od Federacije BiH (FBiH), Republika Srpska je isplatila minimalne plate i za radnike koji rade u firmama s sjedištem u FBiH“, naglasili su iz resornog ministarstva.
Podrška privredi biće nastavljena kroz Garantni program koji je kreirala Vlada Republike Srpske, putem kojeg će se plasirati krediti za mikro, mala i srednja preduzeća kod banaka i mikrokreditnih organizacija uz niže kamatne stope i grejs period do 12 mjeseci.
„Riječ je posebnoj kreditnoj liniji za one preduzetnike i privredne subjekte koji nemaju dovoljno imovine ili im je ona otperećena kreditima, s obzirom na to da će Srpska preko izdatih garancija od Garantnog fonda garantovati do 70 odsto iznosa kredita“, navode iz Ministarstva.
Za ove namjere obezbijeđeno je oko 50 miliona KM, što čini garantni potencijal od više od 230 miliona KM kredita.
Iz Ministarstva privrede i preduzetništva naglašavaju da su se na javni poziv Vlade Srpske odazvale brojne banke i mikrokreditne organizacije i ove sedmice će biti poznato koje banke i mikrokreditne organizacije su ponudile najpovoljnije uslove, nakon čega će uslijediti potpisivanje ugovora.
„Strateško opredjeljenje Vlade Republike Srpske je očuvanje svakog radnog mjesta, te se s tim ciljem vodi prilikom kreiranja mjera pomoći i podrške privredi, kao i zaposlenim radnicima“, naglasili su iz Ministarstva.
Ministarstvo privrede i preduzetništva Srpske će u narednom periodu, u dijalogu sa predstavnicima privrednika i socijalnim partnerima, odgovorno i savjesno postupati po pitanju odnosa prema privredi i radnicima, pogotovo prema onim privrednim subjektima kojima je potrebna interventna podrška za nastavak poslovanja i obezbjeđivanje likvidnosti.
„Zahvaljujući ovim mjerama, koje do sada uključuju više od 100 miliona KM iz fondova za podršku relanom sektoru /zajedno sa podrškom lokalnima zajednicama od 30 miliona KM/ i dodatnih 50 miliona kroz Garantni fond, očekujemo da budu sačuvana mnoga radna mjesta“, naglasili su iz Ministarstva.
Iz resornog ministarstva ističu da Republika Srpska, procentualno u odnosu na broj stanovnika, ima među najmanje otpuštenih radnika u regionu, što potvrđuju podaci Zavoda za zapošljavanje Republike Srpske da je od 19. marta do 20. jula prijavljeno 9.028 radnika, od čega je njih 3.949 bilo po osnovu prestanka rada na određeno vrijeme, dok je u isto vrijeme odjavljeno 7.272 zbog zaposlenja ili obavljanja privatne djelatnosti.
Vlada Republike Srpske, podsjećaju iz resornog ministarstva, od početka izbijanja epidemije virusa korona na ovim prostorima, sprovela je set mjera finansijske podrške koji uključuju ubrzanu isplata podsticaja za povećanje plata u 2019. godini, kao i odgađanje plaćanja poreskih obaveza za privrednike i preduzetnike po osnovu poreza na dobit, poreza na dohodak i umanjen paušal malih preduzetnika.
„Među ovim mjerama su i moratorijum na otplatu glavnice i kamate sredstva Investiciomno razvojne banke /IRB/, uz korištenje grejs perioda od tri do šest mjeseci za sva pravna i fizička lica, kao i umanjenju kamatne stope IRB-a prema privredi za 0,5 odsto, te moratorijum kreditnih obaveza klijenata kod komercijalnih banaka, odlukom Agencije za bankarstvo Srpske“, navode u resornom ministarstvu.
Iz Ministarstva su istakli da su dodatno, iz sredstava Fonda solidarnosti, bili obuhvaćeni zaposleni u javnom sektoru u Republici Srpskoj, koji su obavljali poslove pod posebno otežanim uslovima rada.
Preuzeto: Nezavisne novine
Prvo zaduženje u ovoj godini Vlada Republike Srpske planira već ove sedmice. Zakazana je aukcija šestomjesečnih trezorskih zapisa na Banjalučkoj berzi, putem koje se RS planira zadužiti 10 miliona KM.
Podsjetimo da je Narodna skupština RS krajem prošle godine usvojila odluke o dugoročnom i kratkoročnom zaduženju RS za 2024. godinu kojima je predviđeno da se taj entitet može zadužiti iznosom do 1,2 milijarde KM.
Najavljeno je da će 87. aukcija trezorskih zapisa RS biti održana 25. januara na Banjalučkoj berzi. Planirani iznos emisije je 10 miliona KM sa rokom dospijeća šest mjeseci. Biće to prvo ovogodišnje zaduženje RS.
Maksimalan iznos kratkoročnog duga prema odluci koja je usvojena krajem godine ne može biti veće od 337 miliona KM u ovoj godini, a dugoročno maksimalno 951 milion KM.
Sredstva pribavljena dugoročnim zaduživanjem biće upotrijebljena u skladu sa Zakonom o zaduživanju, dugu i garancijama RS za finansiranje kapitalnih investicija, refinansiranje ukupnog duga ili dijela duga RS, plaćanje uslovnih obaveza po osnovu garancija RS te za finansiranje budžetskog deficita u slučajevima kada Ministarstvo finansija procijeni da će planirani rashodi biti veći od iznosa planiranih prihoda, naveli su iz Vlade.
Ukupan javni dug RS je oko 6,2 milijarde KM što je oko 40 posto BDP-a i vlast ovog entiteta tvrdi da RS nema problema sa otplatom te da je zaduženost na istorijskom minimumu. Opozicija je stava da se i u ovoj godini nastavlja politika neosmišljenog zaduživanja kojima se krpe rupe u budžetu.
– Neosmiljeno zaduživanje kao što je neosmiljeno bez osnovnih ekonomskih parametara, recimo, podići minimalnu platu u RS. To je vjestačka priča koja služi za jednokratnu upotrebu i zadovoljenje političkih mjera koje služe samo za izbornu priču – smatra Milan Miličević, predsjednik SDS-a.
– To zaista zvuči mnogo, ovako kada razmišljate, ali to je opet u okvirima onih normalnih zaduženja BDP-a i dugoročno – kaže Anja Ljubojević, potpredsjednica NSRS.
Zbog priča o sankcijama, podsjeća nas sagovornik, nije isključeno da se Vlada kada je riječ o zaduženju na međunarodnom tržištu okrene dalekoistočnim zemljama.
– Zaduženje koje mora da obavi RS nije ozbiljan iznos ni za jednu berzu, tako da je samo pitanje koliko je politička situacija stabilna u smislu investitora koji bi pozajmili taj novac za obveznice, mada je kamata koja je određena vrlo atraktivna i vjerujem da će biti lako naći investitore – ističe ekonomski analitičar Zoran Pavlović.
Ukupan javni dug FBiH je oko 6,4 milijarde KM i veći je za oko 200 miliona KM u odnosu na RS. No, gledano u odnosu na BDP zaduženost RS je gotovo dvostruko veća u odnosu na drugi entitet.
BHRT
Konkurencijsko vijeće Bosne i Hercegovine dopustilo je koncentraciju na tržištu iznajmljivanja telekomunikacijskih tornjeva, odnosno, tržištu pružanja prostora na tornjevima za instalaciju infrastrukture elektronskih komunikacijskih mreža na području Bosne i Hercegovine.
Drugim riječima, Vijeće je odobrilo prodaju Mtelove firme Sky Towers Infrastucture međunarodnom gigantu Actis EU Menagement S à.r.l. Luksemburg, izvještava BiznisInfo.ba.
Kako smo ranije pisali, kompanija Actis, vodeći globalni investitor u održivu infrastrukturu sa sjedištem u Londonu, preuzima veliku mrežu telekomunikacionih stubova u Bosni i Hercegovini koja je pripadala firmi Mtel, odnosno Telekomu Srbija.
Odlukom Konkurencijskog vijeća otklonjena je prepreka za ovu veliku akviziciju.
Kako smo ranije pisali, Telekom Srbija Grupa osnovala je Sky Towers Infrastructure u Srbiji, Crnoj Gori i BiH na koje je prenijela vlasništvo nad antenskim stubovima, kao i nad poslovima njihove izgradnje i održavanja. Sky Towers Infrastructure tako je postao vlasnik antenskih stubova i ostale pasivne telekomunikacione infrastrukture.
Prošlog mjeseca smo objavili da Telekom Srbija sprema prodaju ove infrastrukture, i to ukupno 1.827 ovih stubova, od kojih se 995 nalazi u Srbiji, 725 u Bosni i Hercegovini i 107 u u Crnoj Gori.
Telekom Srbije posljednjih godina se agresivno širio u cijelom regionu, uključujući BiH, ali je ujedno drastično uvećao dugove. Iz kompanije su kasnije rekli da se prodaju stubovi, ali ne i oprema za telekomunikacije povezana sa njima, kao što su bazne stanice.
Telekom će i dalje ostati korisnik tih stubova u svojstvu zakupca, a njihovom prodajom će prikupiti značajna sredstva.
Prevent grupacija odlučila je da ugasi proizvodnju u kompaniji Prevent FAD Jelah i otpusti radnike.
Kako je kazao predsjednik sindikata Prevent FAD-a Enes Roša, firma gasi proizvodnju nakon 44 godine rada, a 59 radnika ostaće bez posla.
Otkaze je već dobilo 35 radnika, a preostala 24 su iz zaštićenih kategorija kojima uprava takođe namjerava dati otkaz.
Prema navodima Roše, iz kompanije su kao razlog za gašenje naveli da proizvodni program nije profitabilan, mada je kompanija ostvarila prošle godine dobit od 2,6 mil KM. Navodno, kompanija planira mašine iz Jelaha izmjestiti u Željezaru Ilijaš.
Povodom odluke o gašenju proizvodnje i otkazima, radnici su protestvovali pred Upravom Preventa u Sarajevu tražeći da im minimalne zakonske otpremnine koje je ponudila Uprava budu uvećane.
Iz Prevent grupacije nisu se oglašavali ovim povodom.
Prevent FAD bio je poznat kao proizvođač kočionih diskova koje je izvozio na tržište EU za direktnu ugradnju u vozila VW grupacije.
Prevent je nedavno zatvorio fabriku u Bužimu u kojoj je bez posla ostalo 70 radnika.
Svakog dana u Sloveniju i Njemačku ode više od 35 radnika iz BiH
Počela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
Nijemci će graditi najveću zgradu u Republici Srpskoj
-
NEKRETNINE2 meseca prijePočela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE8 meseci prijeNovi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
BIZNIS1 godina prijeRodoljub Drašković odustaje od investicija u Trebinju
-
TEHNOLOGIJA1 godina prijeIzvoz IT sektora BiH premašio pola milijarde KM
-
NOVOSTI8 meseci prijePrag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
INVESTICIJE7 meseci prijeCastellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
FINANSIJE5 meseci prijeVlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
FINANSIJE5 meseci prijeMtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca