PRIVREDA
Epidemija stala na put izvanrednim rezultatima
Proizvodnja i prodaja šumskih sortimenata u prvom polugodištu ove godine zabilježile su solidan rast u odnosu na isti period lani, a razlog za to su izvanredni rezultati u prvim mjesecima godine, prije pojave virusa korona koja je zaustavila dobar start i poljuljala razvoj drvoprerađivačkog sektora.
Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, u prvih šest mjeseci ove godine proizvedeno je 945.769 metara kubnih raznih šumskih sortimenata, što je za 14, 4 odsto više nego u prvom polugodištu lani. Statističari su izračunali da je od januara do kraja juna ove godine prodato 840.367 metara kubnih šumskih sortimenata, što je za 9,9 odsto više u odnosu na isti period lani.
Pomoćnik ministra za šumarstvo Goran Zubić ističe da je tokom januara, februara i marta proizvodnja šumskih drvnih sortimenata dostigla 150 odsto u odnosu na plan, a vrlo dobri rezultati zabilježeni su i u plasmanu.
– Međutim, nakon marta, kada je epidemija uzela maha, došlo je do pada prodaje, ali se proizvodnja u dobroj mjeri održala jer su uslovi za rad u šumi bili dobri. Da je rast iz prvog kvartala nastavljen i u drugom, sada bismo imali izvanredne rezultate – rekao je Zubić. Dodao je da u trećem kvartalu očekuje pad zbog problema koje je prouzrokovala epidemija.
– Ukoliko se ne desi otvaranje svjetskog tržišta i ne poraste potražnja krajnjih kupaca za proizvodima od drveta, mislim da će doći do blagog pada proizvodnje i plasmana šumskih sortimenata – navodi Zubić.
Sekretar Udruženja šumarstva i drvoprerade u Privrednoj komori RS Lazo Šinik ističe da je, osim dobrog starta sa početka godine, na pozitivne rezultate veliki uticaj imala i prošla godina, koja je bila nepovoljna za proizvodnju šumskih sortimenata.
– Tokom 2016, 2017. pa i 2018. godine rezultati su bili izuzetno dobri, ali 2019. smo imali zastoj i podbačaj u proizvodnji. U prvom polugodištu prošle godine vremenske prilike su bile vrlo nepovoljne, zbog čega je dinamika izvršavanja planirane proizvodnje tekla otežano. To je jedan od razloga pozitivnog ishoda u prvom polugodištu ove godine – pojašnjava Šinik.
On ističe da su se privrednici zbog dobrog starta s početka godine nadali da će 2020. godinu obilježiti izvanredni poslovni rezultati.
– Desilo se šta se desilo i sada je situacija neizvjesna. Sugerisali smo preduzećima da nastave raditi gdje god se može, pa makar i po cijenu povećanja zaliha, jer je to bolja varijanta nego da zbog neizvjesnosti na tržištu zaustave proizvodnju. Nemogućnost izvoza tokom jednog perioda i smanjene narudžbe jesu oborili proizvodnju, posebno u aprilu koji je bio najnepovoljniji mjesec, ali već u maju i junu uslijedilo je poboljšanje i dalo osnov za optimizam da ćemo do kraja godine uspjeti prevazići podbačaje – naglasio je Šinik i dodao da taj optimizam trenutno sputavaju najave novog talasa virusa od jeseni koji bi mogao dodatno produbiti ekonomsku krizu.
Namještaj
Lazo Šinik ističe da je trenutno najteža situacija u preduzećima koja se bave proizvodnjom namještaja, naglasivši da je proizvodnja za prvih šest mjeseci ove godine smanjena za 30 odsto u odnosu na isti period lani.
– Takvi rezultati su razumljivi jer je bilo problema sa plasmanom na ino-tržišta zbog zatvorenih granica, ali situacija je opet koliko-toliko održana podnošljivom ako uzmemo u obzir podatak da je tokom aprila zabilježen pad proizvodnje namještaja od 80 odsto – rekao je Šinik.
Izvor: Glas Srpske
Prvo zaduženje u ovoj godini Vlada Republike Srpske planira već ove sedmice. Zakazana je aukcija šestomjesečnih trezorskih zapisa na Banjalučkoj berzi, putem koje se RS planira zadužiti 10 miliona KM.
Podsjetimo da je Narodna skupština RS krajem prošle godine usvojila odluke o dugoročnom i kratkoročnom zaduženju RS za 2024. godinu kojima je predviđeno da se taj entitet može zadužiti iznosom do 1,2 milijarde KM.
Najavljeno je da će 87. aukcija trezorskih zapisa RS biti održana 25. januara na Banjalučkoj berzi. Planirani iznos emisije je 10 miliona KM sa rokom dospijeća šest mjeseci. Biće to prvo ovogodišnje zaduženje RS.
Maksimalan iznos kratkoročnog duga prema odluci koja je usvojena krajem godine ne može biti veće od 337 miliona KM u ovoj godini, a dugoročno maksimalno 951 milion KM.
Sredstva pribavljena dugoročnim zaduživanjem biće upotrijebljena u skladu sa Zakonom o zaduživanju, dugu i garancijama RS za finansiranje kapitalnih investicija, refinansiranje ukupnog duga ili dijela duga RS, plaćanje uslovnih obaveza po osnovu garancija RS te za finansiranje budžetskog deficita u slučajevima kada Ministarstvo finansija procijeni da će planirani rashodi biti veći od iznosa planiranih prihoda, naveli su iz Vlade.
Ukupan javni dug RS je oko 6,2 milijarde KM što je oko 40 posto BDP-a i vlast ovog entiteta tvrdi da RS nema problema sa otplatom te da je zaduženost na istorijskom minimumu. Opozicija je stava da se i u ovoj godini nastavlja politika neosmišljenog zaduživanja kojima se krpe rupe u budžetu.
– Neosmiljeno zaduživanje kao što je neosmiljeno bez osnovnih ekonomskih parametara, recimo, podići minimalnu platu u RS. To je vjestačka priča koja služi za jednokratnu upotrebu i zadovoljenje političkih mjera koje služe samo za izbornu priču – smatra Milan Miličević, predsjednik SDS-a.
– To zaista zvuči mnogo, ovako kada razmišljate, ali to je opet u okvirima onih normalnih zaduženja BDP-a i dugoročno – kaže Anja Ljubojević, potpredsjednica NSRS.
Zbog priča o sankcijama, podsjeća nas sagovornik, nije isključeno da se Vlada kada je riječ o zaduženju na međunarodnom tržištu okrene dalekoistočnim zemljama.
– Zaduženje koje mora da obavi RS nije ozbiljan iznos ni za jednu berzu, tako da je samo pitanje koliko je politička situacija stabilna u smislu investitora koji bi pozajmili taj novac za obveznice, mada je kamata koja je određena vrlo atraktivna i vjerujem da će biti lako naći investitore – ističe ekonomski analitičar Zoran Pavlović.
Ukupan javni dug FBiH je oko 6,4 milijarde KM i veći je za oko 200 miliona KM u odnosu na RS. No, gledano u odnosu na BDP zaduženost RS je gotovo dvostruko veća u odnosu na drugi entitet.
BHRT
Konkurencijsko vijeće Bosne i Hercegovine dopustilo je koncentraciju na tržištu iznajmljivanja telekomunikacijskih tornjeva, odnosno, tržištu pružanja prostora na tornjevima za instalaciju infrastrukture elektronskih komunikacijskih mreža na području Bosne i Hercegovine.
Drugim riječima, Vijeće je odobrilo prodaju Mtelove firme Sky Towers Infrastucture međunarodnom gigantu Actis EU Menagement S à.r.l. Luksemburg, izvještava BiznisInfo.ba.
Kako smo ranije pisali, kompanija Actis, vodeći globalni investitor u održivu infrastrukturu sa sjedištem u Londonu, preuzima veliku mrežu telekomunikacionih stubova u Bosni i Hercegovini koja je pripadala firmi Mtel, odnosno Telekomu Srbija.
Odlukom Konkurencijskog vijeća otklonjena je prepreka za ovu veliku akviziciju.
Kako smo ranije pisali, Telekom Srbija Grupa osnovala je Sky Towers Infrastructure u Srbiji, Crnoj Gori i BiH na koje je prenijela vlasništvo nad antenskim stubovima, kao i nad poslovima njihove izgradnje i održavanja. Sky Towers Infrastructure tako je postao vlasnik antenskih stubova i ostale pasivne telekomunikacione infrastrukture.
Prošlog mjeseca smo objavili da Telekom Srbija sprema prodaju ove infrastrukture, i to ukupno 1.827 ovih stubova, od kojih se 995 nalazi u Srbiji, 725 u Bosni i Hercegovini i 107 u u Crnoj Gori.
Telekom Srbije posljednjih godina se agresivno širio u cijelom regionu, uključujući BiH, ali je ujedno drastično uvećao dugove. Iz kompanije su kasnije rekli da se prodaju stubovi, ali ne i oprema za telekomunikacije povezana sa njima, kao što su bazne stanice.
Telekom će i dalje ostati korisnik tih stubova u svojstvu zakupca, a njihovom prodajom će prikupiti značajna sredstva.
Prevent grupacija odlučila je da ugasi proizvodnju u kompaniji Prevent FAD Jelah i otpusti radnike.
Kako je kazao predsjednik sindikata Prevent FAD-a Enes Roša, firma gasi proizvodnju nakon 44 godine rada, a 59 radnika ostaće bez posla.
Otkaze je već dobilo 35 radnika, a preostala 24 su iz zaštićenih kategorija kojima uprava takođe namjerava dati otkaz.
Prema navodima Roše, iz kompanije su kao razlog za gašenje naveli da proizvodni program nije profitabilan, mada je kompanija ostvarila prošle godine dobit od 2,6 mil KM. Navodno, kompanija planira mašine iz Jelaha izmjestiti u Željezaru Ilijaš.
Povodom odluke o gašenju proizvodnje i otkazima, radnici su protestvovali pred Upravom Preventa u Sarajevu tražeći da im minimalne zakonske otpremnine koje je ponudila Uprava budu uvećane.
Iz Prevent grupacije nisu se oglašavali ovim povodom.
Prevent FAD bio je poznat kao proizvođač kočionih diskova koje je izvozio na tržište EU za direktnu ugradnju u vozila VW grupacije.
Prevent je nedavno zatvorio fabriku u Bužimu u kojoj je bez posla ostalo 70 radnika.
Svakog dana u Sloveniju i Njemačku ode više od 35 radnika iz BiH
Počela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
Nijemci će graditi najveću zgradu u Republici Srpskoj
-
NEKRETNINE2 meseca prijePočela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE7 meseci prijeNovi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
PRIVREDA1 godina prijeSve je više solarnih naponskih elektrana u BiH – investitori se snalaze
-
BIZNIS1 godina prijeRodoljub Drašković odustaje od investicija u Trebinju
-
TEHNOLOGIJA1 godina prijeIzvoz IT sektora BiH premašio pola milijarde KM
-
NOVOSTI7 meseci prijePrag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
INVESTICIJE6 meseci prijeCastellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
FINANSIJE5 meseci prijeMtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca