PRIVREDA
HERCEGOVAČKI VINARI U PROBLEMU Novu berbu dočekali sa punim podrumima
Korona virus ostavio je posljedice na sve privredne grane, pa i poljoprivredu, a u problemu su naročito vinari i vinogradari.
Prodaja vina na jugu Srpske od proljetos je jako slaba, vina iz prošlogodišnje berbe su ostala u podrumima, a u vinogradima dozrijeva novo grožđe.
Berba šardonea trebala bi početi do kraja avgusta, a onda slijede i druge sorte.
Vinari kažu da nemaju gdje skladištiti nova vina, jer su stara ostala u podrumima.
Vinogradari su zadovoljni ovogodišnjim rodom, ali je neizvjesno kakva će biti prodaja grožđa i po kojim cijenama.
Dragan Anđelić, direktor preduzeća „Agrofin“, koji gazduje najvećim vinogorjem u istočnoj Hercegovini ističe da je situacija složena.
– Ovogodišnji rod grožđa je dobar. Berba šardonea počeće oko 20. avgusta, ali su problem zalihe vina. Pojavili su se tržišni viškovi, sve je neizvjesno. Ista situacija je u susjedstvu, a nekontrolisani uvoz grožđa može znatno uticati na cijene – navodi on.
Anđelić kaže da je prodato oko 20 odsto zaliha vina ili čak manje, pa se dovodi u pitanje poslovanje, kapacitet vinarija i dalja prodaja.
– Vina mogu stajati, crna duže, a bijela do tri godine zadržavaju kvalitet, pa se nadamo boljem. Takođe, očekujemo i povoljne kreditne linije, garantne fondove za kredite – ističe on.
Anđelić dodaje da izvoz u zemlje EU nije u potpunosti zamro, ali da su to veoma male količine, uglavnom kupci koji ne žele da izgube provjerene poslovne partnere.
Problem manjka berača se nametnuo prije nekoliko godina u Hercegovini, a ove godine berba će morati biti organizovana drugačije zbog poštovanja epidemioloških mjera u cilju sprečavanja širenja virusa korona.
Foto: Dubravka Čolović/RAS Srbija
Foto: Dubravka Čolović/RAS Srbija
– Što više bude moguće angažovaćemo mašine za berbu grožđa u našem vinogorju, a radiće i jedan broj berača – kaže direktor najvećeg vinogorja u istočnoj Hercegovini.
Vinariju “Petijević” kod Trebinja turisti su prošlih godina redovno posjećivali u grupama, a ovog ljeta svrati poneka grupa gosti.
– Dolaze turisti, ali mnogo manje, tek da nismo u minusu – ističe vlasnik Ranko Petijević.
On dodaje da je rod grožđa ove godine dobar, da se mogu proizvesti kvalitetna vina, samo da tržište krene.
– Zadovoljni smo rodom, kiša početkom avgusta je dobro došla vinogradima. Uspjeli smo održati grožđe, iako je godina za vinogradare bila teška i trebalo je više zaštite, a preparati poskupjeli. Ako nema prodaje nema ni novca, a vino propasti neće – zaključuje Petijević.
U “Hercegovačkoj kući” u centru Trebinja kažu da je vino iz trebinjskih podruma i dalje najtraženiji proizvod.
Prema riječima zaposlenih, ove godine kupci su, isključivo domaći turisti, pošto stranaca nema, a iako, prodaje ima, ona je manja nego predhodnih ljetnih sezona kada je Trebinje beležilo turističke rekorde.
Pored vina, ono što posjetioci grada na jugu Srpske najviše kupuju u prodavnici domaćih proizvoda su sir, med i sokovi.
POZIV ZA BERBU GROŽĐA
“Agrofin”je ovih dana, posredstvom lokalnih medija, pozvao berače zainteresovane za berbu grožđa u trebinjskom vinogorju da se jave, kao i kupce, uz napomenu da će cijene kilograma grožđa biti približne prošlogodišnjim.
Ovo vinogorje raspolaže sa više od 200 hektara vinove loze, a grožđe prodaje domaćim i vinarima u cijeloj regiji.
Uzgajaju različite vrste bijelog i crnog grožđa, šardone, vranac, kaberne, merlot, žilavku, smederevku.
Izvor: Srpskainfo.com
Prvo zaduženje u ovoj godini Vlada Republike Srpske planira već ove sedmice. Zakazana je aukcija šestomjesečnih trezorskih zapisa na Banjalučkoj berzi, putem koje se RS planira zadužiti 10 miliona KM.
Podsjetimo da je Narodna skupština RS krajem prošle godine usvojila odluke o dugoročnom i kratkoročnom zaduženju RS za 2024. godinu kojima je predviđeno da se taj entitet može zadužiti iznosom do 1,2 milijarde KM.
Najavljeno je da će 87. aukcija trezorskih zapisa RS biti održana 25. januara na Banjalučkoj berzi. Planirani iznos emisije je 10 miliona KM sa rokom dospijeća šest mjeseci. Biće to prvo ovogodišnje zaduženje RS.
Maksimalan iznos kratkoročnog duga prema odluci koja je usvojena krajem godine ne može biti veće od 337 miliona KM u ovoj godini, a dugoročno maksimalno 951 milion KM.
Sredstva pribavljena dugoročnim zaduživanjem biće upotrijebljena u skladu sa Zakonom o zaduživanju, dugu i garancijama RS za finansiranje kapitalnih investicija, refinansiranje ukupnog duga ili dijela duga RS, plaćanje uslovnih obaveza po osnovu garancija RS te za finansiranje budžetskog deficita u slučajevima kada Ministarstvo finansija procijeni da će planirani rashodi biti veći od iznosa planiranih prihoda, naveli su iz Vlade.
Ukupan javni dug RS je oko 6,2 milijarde KM što je oko 40 posto BDP-a i vlast ovog entiteta tvrdi da RS nema problema sa otplatom te da je zaduženost na istorijskom minimumu. Opozicija je stava da se i u ovoj godini nastavlja politika neosmišljenog zaduživanja kojima se krpe rupe u budžetu.
– Neosmiljeno zaduživanje kao što je neosmiljeno bez osnovnih ekonomskih parametara, recimo, podići minimalnu platu u RS. To je vjestačka priča koja služi za jednokratnu upotrebu i zadovoljenje političkih mjera koje služe samo za izbornu priču – smatra Milan Miličević, predsjednik SDS-a.
– To zaista zvuči mnogo, ovako kada razmišljate, ali to je opet u okvirima onih normalnih zaduženja BDP-a i dugoročno – kaže Anja Ljubojević, potpredsjednica NSRS.
Zbog priča o sankcijama, podsjeća nas sagovornik, nije isključeno da se Vlada kada je riječ o zaduženju na međunarodnom tržištu okrene dalekoistočnim zemljama.
– Zaduženje koje mora da obavi RS nije ozbiljan iznos ni za jednu berzu, tako da je samo pitanje koliko je politička situacija stabilna u smislu investitora koji bi pozajmili taj novac za obveznice, mada je kamata koja je određena vrlo atraktivna i vjerujem da će biti lako naći investitore – ističe ekonomski analitičar Zoran Pavlović.
Ukupan javni dug FBiH je oko 6,4 milijarde KM i veći je za oko 200 miliona KM u odnosu na RS. No, gledano u odnosu na BDP zaduženost RS je gotovo dvostruko veća u odnosu na drugi entitet.
BHRT
Konkurencijsko vijeće Bosne i Hercegovine dopustilo je koncentraciju na tržištu iznajmljivanja telekomunikacijskih tornjeva, odnosno, tržištu pružanja prostora na tornjevima za instalaciju infrastrukture elektronskih komunikacijskih mreža na području Bosne i Hercegovine.
Drugim riječima, Vijeće je odobrilo prodaju Mtelove firme Sky Towers Infrastucture međunarodnom gigantu Actis EU Menagement S à.r.l. Luksemburg, izvještava BiznisInfo.ba.
Kako smo ranije pisali, kompanija Actis, vodeći globalni investitor u održivu infrastrukturu sa sjedištem u Londonu, preuzima veliku mrežu telekomunikacionih stubova u Bosni i Hercegovini koja je pripadala firmi Mtel, odnosno Telekomu Srbija.
Odlukom Konkurencijskog vijeća otklonjena je prepreka za ovu veliku akviziciju.
Kako smo ranije pisali, Telekom Srbija Grupa osnovala je Sky Towers Infrastructure u Srbiji, Crnoj Gori i BiH na koje je prenijela vlasništvo nad antenskim stubovima, kao i nad poslovima njihove izgradnje i održavanja. Sky Towers Infrastructure tako je postao vlasnik antenskih stubova i ostale pasivne telekomunikacione infrastrukture.
Prošlog mjeseca smo objavili da Telekom Srbija sprema prodaju ove infrastrukture, i to ukupno 1.827 ovih stubova, od kojih se 995 nalazi u Srbiji, 725 u Bosni i Hercegovini i 107 u u Crnoj Gori.
Telekom Srbije posljednjih godina se agresivno širio u cijelom regionu, uključujući BiH, ali je ujedno drastično uvećao dugove. Iz kompanije su kasnije rekli da se prodaju stubovi, ali ne i oprema za telekomunikacije povezana sa njima, kao što su bazne stanice.
Telekom će i dalje ostati korisnik tih stubova u svojstvu zakupca, a njihovom prodajom će prikupiti značajna sredstva.
Prevent grupacija odlučila je da ugasi proizvodnju u kompaniji Prevent FAD Jelah i otpusti radnike.
Kako je kazao predsjednik sindikata Prevent FAD-a Enes Roša, firma gasi proizvodnju nakon 44 godine rada, a 59 radnika ostaće bez posla.
Otkaze je već dobilo 35 radnika, a preostala 24 su iz zaštićenih kategorija kojima uprava takođe namjerava dati otkaz.
Prema navodima Roše, iz kompanije su kao razlog za gašenje naveli da proizvodni program nije profitabilan, mada je kompanija ostvarila prošle godine dobit od 2,6 mil KM. Navodno, kompanija planira mašine iz Jelaha izmjestiti u Željezaru Ilijaš.
Povodom odluke o gašenju proizvodnje i otkazima, radnici su protestvovali pred Upravom Preventa u Sarajevu tražeći da im minimalne zakonske otpremnine koje je ponudila Uprava budu uvećane.
Iz Prevent grupacije nisu se oglašavali ovim povodom.
Prevent FAD bio je poznat kao proizvođač kočionih diskova koje je izvozio na tržište EU za direktnu ugradnju u vozila VW grupacije.
Prevent je nedavno zatvorio fabriku u Bužimu u kojoj je bez posla ostalo 70 radnika.
Svakog dana u Sloveniju i Njemačku ode više od 35 radnika iz BiH
Počela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
Nijemci će graditi najveću zgradu u Republici Srpskoj
-
NEKRETNINE2 meseca prijePočela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE8 meseci prijeNovi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
BIZNIS1 godina prijeRodoljub Drašković odustaje od investicija u Trebinju
-
TEHNOLOGIJA1 godina prijeIzvoz IT sektora BiH premašio pola milijarde KM
-
NOVOSTI7 meseci prijePrag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
INVESTICIJE7 meseci prijeCastellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
FINANSIJE5 meseci prijeMtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca
-
POLJOPRIVREDA7 meseci prijeProizvođači digli ruke, mnogi zbog malina i na sudu