PRIVREDA
IRB: Za devet lokalnih zajednica u Srpskoj 690.000 KM
Predstavnici Investiciono-razvojne banke /IRB/ Republike Srpske i devet lokalnih zajednica u Srpskoj potpisali su danas ugovore o dodjeli bespovratnih sredstava iz Finansijskog mehanizma za finansiranje projekata integrisanog i održivog lokalnog razvoja u Srpskoj u 2019/2020 godini.
Vrijednost finansiranih projekata u šestom godišnjem ciklusu Finansijskog mehanizma iznosi oko 1,1 milion KM, od čega 690.000 KM predstavljaju bespovratna sredstva Finansijskog mehanizma, a ostatak vlastito učešće korisnika.
Ugovori su potpisani sa devet izabranih korisnika, gradovima Gradiška, Bijeljina i Prijedor, te opštinama Novi Grad, Foča, Han Pijesak, Rogatica, Mrkonjić Grad i Srbac, a odnose se na finansiranje njihovih prioritetnih projekata.
Vršilac dužnosti direktora IRB-a Dražen Vrhovac rekao je da je do sada u okviru javnih poziva uokviru Finansijskog mehanizma ukupno relizovano projekata širom Srpske u vrijednosti većoj od sedam miliona KM, od čega 4,4 miliona KM su nepovratna sredstva.
Vrhovac je najavio za 7. avgust novi javni poziv u okviru Finansijskog mehanizma, koji IRB realizuje sa partnerima, Ministarstvom finansija i Ministarstvom uprave i lokalne samouprave, UNDP-jem i Ambasadom Švajcarske.
„Javni poziv biće otvoren 30 dana, a nakon toga će se u septembru izvršiti bodovanje projekata i početkom oktobra će biti potpisivanje ugovora i doznačavanje sredstava“, rekao je Vrhovac novinarima u Banjaluci te je pozvao lokalne zajednice da kandiduju projekte.
On je naveo da su na 6. javni poziv u okviru Finansijskog mehanizma stigle 43 prijave, dodavši da projektni tim čini pet članova u kojem je po jedan iz IRB-a, Ministarstva finansija, Ministarstva uprave i lokalne samouprave, UNDP-ja i Ambasade Švajcarske.
Prema njegovim riječima, projektni odbor donosi odluke konsenzusom. On je naglasio da se boduje isključivo kvalitet projekta i da to nema veze sa politikom i time ko je na vlasti u kojoj lokalnoj zajednici.
Gradonačelnik Gradiške Zoran Adžić zahvalio je u ime građana i privrednika što ovaj grad putem Finansijskog mehanizma može da realizuje svoj projekat integrisanog razvoja vodovodnog sistema „Gradiška istok“. On je rekao da je vrijednost projekta 180.000 KM, od čega je 100.000 iz Finansijskog mehanizma, a 80.000 su sredstva grada Gradiška.
„Kroz ovaj projekat ćemo uspjeti da obezbijedimo vodosnabdijevanje za socijalno osjetljive i ranjive kategorije na prostoru grada Gradiška. Obezbijedićemo 590 novih priključaka, a, sa druge strane, ćemo poboljšati hidrauličke uslove za 1.934 potrošača koji spadaju u socijalno osjetljive kategorije“, rekao je Adžić i dodao da će putem ovog projekta biti razvijana i svijest o značaju pitke vode i njenog ispravnog korištenja.
Načelnik Odjeljenja ta finansije opštine Foča Mirjana Davidović rekla je da je ova lokalna zajednica dobila sredstva za projekat adaptacije i sanacije zgrade Doma zdravlja u Foči, koja je stara 117 godina.
„Uz zamjenu krova, stolarije i fasade, biće adaptirana i jedna sala za grupni rad sa pacijentima, gdje se planira osnivanje škole za trudnice, rad sa pacijentima sa malignim oboljenjima, dijabetičarima, kao ostalim hroničnim nezaraznim bolestima“, rekla je ona.
Finansijski mehanizam uspostavljen je kako bi pružio podršku realizaciji prioriteta utvrđenih strategijama razvoja jedinica lokalne samouprave i na taj način doprinio jačanju javnih usluga i ruralnog razvoja u Republici Srpskoj.
Sredstva za njegovo funkcionisanje u ovom ciklusu obezbijedili su Vlada Republike Srpske putem Ministarstva finansija i Vlada Švajcarske putem Razvojnog programa UN /UNDP/ u BiH.
Preuzeto: ATV
Prvo zaduženje u ovoj godini Vlada Republike Srpske planira već ove sedmice. Zakazana je aukcija šestomjesečnih trezorskih zapisa na Banjalučkoj berzi, putem koje se RS planira zadužiti 10 miliona KM.
Podsjetimo da je Narodna skupština RS krajem prošle godine usvojila odluke o dugoročnom i kratkoročnom zaduženju RS za 2024. godinu kojima je predviđeno da se taj entitet može zadužiti iznosom do 1,2 milijarde KM.
Najavljeno je da će 87. aukcija trezorskih zapisa RS biti održana 25. januara na Banjalučkoj berzi. Planirani iznos emisije je 10 miliona KM sa rokom dospijeća šest mjeseci. Biće to prvo ovogodišnje zaduženje RS.
Maksimalan iznos kratkoročnog duga prema odluci koja je usvojena krajem godine ne može biti veće od 337 miliona KM u ovoj godini, a dugoročno maksimalno 951 milion KM.
Sredstva pribavljena dugoročnim zaduživanjem biće upotrijebljena u skladu sa Zakonom o zaduživanju, dugu i garancijama RS za finansiranje kapitalnih investicija, refinansiranje ukupnog duga ili dijela duga RS, plaćanje uslovnih obaveza po osnovu garancija RS te za finansiranje budžetskog deficita u slučajevima kada Ministarstvo finansija procijeni da će planirani rashodi biti veći od iznosa planiranih prihoda, naveli su iz Vlade.
Ukupan javni dug RS je oko 6,2 milijarde KM što je oko 40 posto BDP-a i vlast ovog entiteta tvrdi da RS nema problema sa otplatom te da je zaduženost na istorijskom minimumu. Opozicija je stava da se i u ovoj godini nastavlja politika neosmišljenog zaduživanja kojima se krpe rupe u budžetu.
– Neosmiljeno zaduživanje kao što je neosmiljeno bez osnovnih ekonomskih parametara, recimo, podići minimalnu platu u RS. To je vjestačka priča koja služi za jednokratnu upotrebu i zadovoljenje političkih mjera koje služe samo za izbornu priču – smatra Milan Miličević, predsjednik SDS-a.
– To zaista zvuči mnogo, ovako kada razmišljate, ali to je opet u okvirima onih normalnih zaduženja BDP-a i dugoročno – kaže Anja Ljubojević, potpredsjednica NSRS.
Zbog priča o sankcijama, podsjeća nas sagovornik, nije isključeno da se Vlada kada je riječ o zaduženju na međunarodnom tržištu okrene dalekoistočnim zemljama.
– Zaduženje koje mora da obavi RS nije ozbiljan iznos ni za jednu berzu, tako da je samo pitanje koliko je politička situacija stabilna u smislu investitora koji bi pozajmili taj novac za obveznice, mada je kamata koja je određena vrlo atraktivna i vjerujem da će biti lako naći investitore – ističe ekonomski analitičar Zoran Pavlović.
Ukupan javni dug FBiH je oko 6,4 milijarde KM i veći je za oko 200 miliona KM u odnosu na RS. No, gledano u odnosu na BDP zaduženost RS je gotovo dvostruko veća u odnosu na drugi entitet.
BHRT
Konkurencijsko vijeće Bosne i Hercegovine dopustilo je koncentraciju na tržištu iznajmljivanja telekomunikacijskih tornjeva, odnosno, tržištu pružanja prostora na tornjevima za instalaciju infrastrukture elektronskih komunikacijskih mreža na području Bosne i Hercegovine.
Drugim riječima, Vijeće je odobrilo prodaju Mtelove firme Sky Towers Infrastucture međunarodnom gigantu Actis EU Menagement S à.r.l. Luksemburg, izvještava BiznisInfo.ba.
Kako smo ranije pisali, kompanija Actis, vodeći globalni investitor u održivu infrastrukturu sa sjedištem u Londonu, preuzima veliku mrežu telekomunikacionih stubova u Bosni i Hercegovini koja je pripadala firmi Mtel, odnosno Telekomu Srbija.
Odlukom Konkurencijskog vijeća otklonjena je prepreka za ovu veliku akviziciju.
Kako smo ranije pisali, Telekom Srbija Grupa osnovala je Sky Towers Infrastructure u Srbiji, Crnoj Gori i BiH na koje je prenijela vlasništvo nad antenskim stubovima, kao i nad poslovima njihove izgradnje i održavanja. Sky Towers Infrastructure tako je postao vlasnik antenskih stubova i ostale pasivne telekomunikacione infrastrukture.
Prošlog mjeseca smo objavili da Telekom Srbija sprema prodaju ove infrastrukture, i to ukupno 1.827 ovih stubova, od kojih se 995 nalazi u Srbiji, 725 u Bosni i Hercegovini i 107 u u Crnoj Gori.
Telekom Srbije posljednjih godina se agresivno širio u cijelom regionu, uključujući BiH, ali je ujedno drastično uvećao dugove. Iz kompanije su kasnije rekli da se prodaju stubovi, ali ne i oprema za telekomunikacije povezana sa njima, kao što su bazne stanice.
Telekom će i dalje ostati korisnik tih stubova u svojstvu zakupca, a njihovom prodajom će prikupiti značajna sredstva.
Prevent grupacija odlučila je da ugasi proizvodnju u kompaniji Prevent FAD Jelah i otpusti radnike.
Kako je kazao predsjednik sindikata Prevent FAD-a Enes Roša, firma gasi proizvodnju nakon 44 godine rada, a 59 radnika ostaće bez posla.
Otkaze je već dobilo 35 radnika, a preostala 24 su iz zaštićenih kategorija kojima uprava takođe namjerava dati otkaz.
Prema navodima Roše, iz kompanije su kao razlog za gašenje naveli da proizvodni program nije profitabilan, mada je kompanija ostvarila prošle godine dobit od 2,6 mil KM. Navodno, kompanija planira mašine iz Jelaha izmjestiti u Željezaru Ilijaš.
Povodom odluke o gašenju proizvodnje i otkazima, radnici su protestvovali pred Upravom Preventa u Sarajevu tražeći da im minimalne zakonske otpremnine koje je ponudila Uprava budu uvećane.
Iz Prevent grupacije nisu se oglašavali ovim povodom.
Prevent FAD bio je poznat kao proizvođač kočionih diskova koje je izvozio na tržište EU za direktnu ugradnju u vozila VW grupacije.
Prevent je nedavno zatvorio fabriku u Bužimu u kojoj je bez posla ostalo 70 radnika.
Svakog dana u Sloveniju i Njemačku ode više od 35 radnika iz BiH
Počela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
Nijemci će graditi najveću zgradu u Republici Srpskoj
-
NEKRETNINE2 meseca prijePočela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE7 meseci prijeNovi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
PRIVREDA1 godina prijeSve je više solarnih naponskih elektrana u BiH – investitori se snalaze
-
BIZNIS1 godina prijeRodoljub Drašković odustaje od investicija u Trebinju
-
TEHNOLOGIJA1 godina prijeIzvoz IT sektora BiH premašio pola milijarde KM
-
NOVOSTI7 meseci prijePrag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
INVESTICIJE6 meseci prijeCastellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
FINANSIJE5 meseci prijeMtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca