PRIVREDA
Mljekarska industrija u problemima- slijedi pad cijena mlijeka i nemogućnost otkupa
Mljekarska industrija je u do sada najtežoj situaciji, tvrde predstavnici poljoprivrednih udruženja iz oba entiteta. Kažu da su viškovi mlijeka ogromni, čak 20 miliona litara je na lageru i nema se kome distribuirati.
Pozivaju entitetske vlade, ali i Vijeće ministara, odnosno resornog ministra, da iskoristi mehanizam koji mu je omogućen i da na određeno vrijeme zabrani uvoz mlijeka u BiH kako bi se iskoristili ovi viškovi, jer kako ističu, to je jedini način da se ublaži udar na mljekarsku industriju, koji će biti još žešći na jesen.
Nedžad Bićo, predsjednik Udruženja poljoprivrednika FBiH, za „Nezavisne“ kaže da su veliki viškovi mlijeka, kao i mesa.
„Mljekari, ali i ostali poljoprivredni proizvođači čekaju sad kako će entiteti i država reagovati. Veliki viškovi mlijeka na lagerima čekaju, što je očit pokazatelj smanjene potrošnje, dok se proizvodnja povećala“, kaže Bićo.
Ističe da nema potpune podatke o tome koliki su viškovi mlijeka u Federaciji BiH, ali da u ovom trenutku u cijeloj BiH ima oko 20 miliona litara mlijeka viška.
„To je prerađeno mlijeko koje stoji u magacinu. I u marketima se može vidjeti kako se obaraju cijene samo da to mlijeko ide. Već ga ima po 0,90 KM, a domaći proizvođači se i pored toga ne mogu takmičiti sa uvoznicima“, objašnjava Bićo.
Tvrdi da su mljekari u velikim gubicima, jer je potrošnja pala, a turista i dijaspore nema.
„Sve se na to oslanjalo, i proizvodnja mlijeka, i mesa, i povrća. Sve je stalo, a uvoz ide. I ovo malo našeg što bi trebalo da se proda, jeftina roba iz uvoza blokira“, kaže Bićo.
Vladimir Usorac, predsjednik Udruženja poljoprivrednika Republike Srpske, za „Nezavisne“ kaže da je mljekarska industrija u velikom problemu, jer slijedi pad cijena mlijeka i nemogućnost otkupa.
„U mljekari u Kozarskoj Dubici skladište mlijeko u velikim količinama. Mljekare su do krajnjeg momenta plaćale dogovorenu cijenu. Neću reći da je dobra, ali je plaćana i plaća se i dalje, ali će u ovakvoj situaciji biti prisiljeni da je smanje. Mi smo tražili od Radovana Viškovića, predsjednika Vlade RS, da nas primi i očekujemo svaki dan sastanak s njim, da pokušamo da sasluša i on nas i mi njega i da kažemo šta ćemo raditi, hoćemo li razvaljivati poljoprivredu ili nećemo. Situacija je ista i što se tiče mesa. Obećali su da neće mjesec dana uvoziti meso, uvoze kao što su i uvozili, slagali su ministra Košarca. Kupus je zaoran, krompir je rodio. Vlada RS je pomogla sjetvu maksimalno, sve je bilo dobro dok to nije rodilo, kad je rodilo i kad smo pošli ubirati plodove, tad smo vidjeli da nigdje ništa ne možemo prodati“, kaže Usorac.
Adin Fakić, direktor sarajervske mljekare „Milkos“, za „Nezavisne“ kaže da i ova mljekara ima viškove, ali da se zasad nekako snalaze.
„I mi smo u sličnoj situaciji kao i ostatak mljekarstva u BiH, a takva situacija je u cijelom svijetu. Specifično je za BiH da ima veliki broj ljudi koji žive i rade u inostranstvu, da BiH posjećuje veliki broj turista i da smo ove godine ostali bez tih direktnih posjeta, što je smanjilo potrošnju i što je dodatno ugrozilo i ugostiteljski sektor, koji je veliki potrošač naših proizvoda“, kaže Fakić.
Objašnjava da na ukupne poslovne rezultate utiču i loša sezona u Crnoj Gori, a i u Hrvatskoj, koja je nešto malo bolja.
„Kad uzmete sve to skupa, na nivou BiH i zemalja u okruženju, gdje plasiramo svoje proizvode, logično je da će dovesti do ove situacije“, kaže Fakić.
BiH, kako kaže, nažalost, nema odbrambeni sistem koji se odnosi na robne rezerve, ali može da iskoristi mehanizam sezonske zaštite od uvoza mlijeka iz inostranstva te da na taj način reaguje u skladu sa politikom EU, s obzirom na to da postoji ta mogućnost.
„Sve druge opcije su u ovom trenutku neizvjesne“, kazao je Fakić.
Čapljina, kao i mnogi manji gradovi, još uvijek nema coworking prostor koji bi privukao digitalne nomade, samostalne profesionalce i sve one kojima je potreban radni prostor s kvalitetnim uvjetima.
Inicijative poput coworking prostora, iako prisutne u većim gradovima, i dalje su rijetke u manjim sredinama poput Čapljine, koja ima potencijal za privlačenje nove generacije radnika, ali nedostaju potrebna ulaganja i podrška.
Jedan od rijetkih primjera coworking prostora u Hercegovini jest CodeHub Mostar, koji je pokrenuo Intera Tehnološki Park s ciljem stvaranja profesionalnog okruženja za rad, povezivanje i usavršavanje.
Ovaj coworking prostor pokazao se uspješnim i privlačnim za freelance stručnjake, poduzetnike te digitalne nomade, a ponudio je sve što jedan moderan radni prostor mora imati – brz internet, kvalitetne radne stolove, ugodnu radnu atmosferu i priliku za umrežavanje, piše Čapljinski portal.
Benefiti coworking prostora
Coworking prostori poput CodeHuba nude brojne prednosti koje bi mogle unaprijediti poslovnu klimu u manjim gradovima kao što je Čapljina.
Prvo, oni pružaju brz internet i tehnološki opremljen prostor, što je ključan preduvjet za suvremeni način rada.
U coworking prostoru, radnici su okruženi sličnim profesionalcima, što potiče produktivnost i radnu atmosferu koju je teško postići u kućnom okruženju.
Dodatna prednost coworkinga je umrežavanje i stvaranje novih poslovnih veza. Rad u zajedničkom prostoru omogućava razmjenu ideja, kontakata i suradnji, čime coworking prostor postaje inkubator novih poslovnih inicijativa.
Također, prisutnost digitalnih nomada u coworking prostorima doprinosi raznolikosti i širenju znanja, što obogaćuje lokalnu zajednicu i otvara vrata novim projektima.
Potencijal za Čapljinu
Unatoč rastućoj popularnosti coworking prostora, manji gradovi poput Čapljine ostaju zapostavljeni, iako bi upravo takvi prostori mogli privući novu generaciju radnika koji ne ovise o stalnom mjestu boravka.
Coworking prostor u Čapljini ne samo da bi obogatio lokalnu poslovnu scenu, već bi stvorio preduvjete za rast zajednice digitalnih nomada, poduzetnika i kreativaca.
Primjer mostarskog CodeHuba pokazuje da coworking prostori mogu uspješno djelovati i u regijama koje nisu urbani centri, ali zahtijeva podršku i ulaganja koja će omogućiti dugoročnu održivost ovakvih inicijativa.
Ulaganje u coworking prostor u Čapljini moglo bi postati ključan korak prema stvaranju napredne poslovne klime, privlačenju novih profesionalaca te razvoja poslovnih veza koje bi mogle potaknuti nove projekte i lokalnu ekonomiju.
Tvornica keksa i vafla “Lasta“ Čapljina pokrenula je ponovno proizvodnju nakon što ju je preuzeo privrednik Petar Čorluka, vlasnik Violete.
Tvornica radi “punom parom“ i proizvodi kekse koji su zauzeli police trgovina širom regije.
Lasta je zaposlila i veliki broj radnika, što je veliki plus za lokalnu privredu.
Kako se proizvode keksi i kako izgleda jedan dan u Lasti, pogledajte u video prilogu.
Kompanija „Invictus Technology Group” iz Banjaluke, osnovana nakon što je “Infinity International Group” dospjela na “crnu listu” Sjedinjenih Američkih Država najavila je drastične poteze i otpuštanje “značajnog broja radnika”.
Oni tvrde da je odluka donesena nakon što su se “suočili sa brojnim nezakonitim postupcima onih koji bi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini trebali da osiguraju prava zagarantovana zakonima”.
Kažu da su ambiciozno zaposlili 170 ljudi nakon što su ugasili “Infinity” koji bi nastavili poslovanje koje su do tada vodili u okviru nekoliko kompanija koje su se 18. juna i ranije našle pod sankcijama.
Tvrde da su prvobitno mislili da im banke neće praviti probleme i da će im otvoriti račune, ali da je podrška izostala.
“Bez obzira što se prvobitno činilo da ćemo kod banaka bez većih problema otvoriti račune, te završiti i sve druge neophodne aktivnosti kod drugih relevantnih institucija, ipak smo naišli na ozbiljne prepreke koje nas sprečavaju da ostvarimo započeti plan. Podrška je izostala, prije svega, od banaka koje nisu bile spremne da postupe po zakonu. Nakon ogromnog pritiska Ambasade SAD u Sarajevu, a u strahu od narednih poteza američke administracije i novih sankcija, banke su ignorisale naša nastojanja da kao nova kompanija dobijemo polazne elemente neophodne za normalno poslovanje. Zbog ovakvog nerazumijevanja teško možemo da održimo finansijsku stabilnost što iz dana u dan dodatno usložnjava čitavu situaciju”, saopštili su iz “Invictusa”.
Objašnjavaju da su početkom ovog mjeseca kao novi poslovni subjekt optimistično počeli sa radom i potpisali ugovore sa više od 170 zaposlenih. Sud je uredno izvršio registraciju nove kompanije, ali su sada došli u situaciju da moraju preduzeti neželjene poteze. Za sve krive Ambasadu SAD-a u BiH, iako im je sankcije prethodno uvelo američko Ministarstvo finansija.
“Garantujemo da će svi zaposleni dobiti svoja zarađena primanja uz poštovanje ugovorom o radu i zakonom predviđenih mehanizama za djelovanje u ovakvim i sličnim situacijama. Želimo da naglasimo da se zbog postupaka Ambasade SAD na najbrutalniji način radnicima uskraćuje pravo na rad i osiguranje gole egzistencije iako za to nema bilo kakvog pravnog osnova. Baš zbog toga pozivamo sve nadležne institucije da što prije pronađu adekvatno rješenje kako ni jedna druga domaća kompanija u budućnosti ne bi bila izložena nezabilježenoj diskriminaciji”, saopšteno je iz “Invictusa”.
Kažu i da su sada izloženi potezima koji nemaju bilo kakve veze sa normalnim poslovanjem i poštovanjem zakonskih normi, a da ih relevantne institucije kao savjesnog poslovnog subjekta nisu u stanju zaštiti, zbog čega moraju priznati da je teško pronaći adekvatniji odgovor koji ne bi uključivao ozbiljnije rezove u samoj kompaniji.
Podsjetimo, 18. juna ove godine američka Kancelarija za kontrolu imovine stranaca OFAC uvela je sankcije nizu kompanija koje “čine mrežu podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”, a “Infinity International” se našao među njima, skupa sa firmama “Infinity Media”, “Prointer ITSS”, “Sirius 2010”, “Kaldera”, “K-2 Audio” u čijem je vlasništvu Alternativna televizija, “Una World” u čijem je vlasništvu bila “Una TV”.
Iz “Infinity-ja” su tada saopštili da će bez posla ostati oko 800 ljudi, a spas su potražili u registrovanju novih kompanija i promjenama vlasničke strukture, pretvarajućći dotatašnje rukovodioce u vlasnike.
„Invictus“ su prije mjesec dana osnovali menadžeri „Prointera“ i „Siriusa”.
Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar
Grad Mostar od prodaje vinjeta zaradio 1.5 milijuna KM
Bitcoin skočio na 90.000 dolara po prvi put u povijesti
-
NEKRETNINE8 meseci prijePočela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE1 godina prijeNovi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
NOVOSTI3 meseca prijeUčesnici Visa olimpijskog triatlona prikupili 26.500 KM za Specijalnu Olimpijadu u Bosni i Hercegovini
-
FINANSIJE11 meseci prijeVlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
INVESTICIJE1 godina prijeCastellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
NOVOSTI1 godina prijePrag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
POLJOPRIVREDA1 godina prijeProizvođači digli ruke, mnogi zbog malina i na sudu
-
FINANSIJE11 meseci prijeMtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca