PRIVREDA
Nova besplatna usluga za mala i srednja preduzeća: Mentori pomažu da se riješe problemi
Nakon dobrog odziva preduzeća u Republici Srpskoj na prošlogodišnji poziv da dobiju besplatnog mentora i savjete za unapređenje rada preduzeća, Republička agencija za razvoj malih i srednjih preduzeća raspisala je nedavno novi poziv u sklopu projekta „Uspostavljanje i promocija mentoring usluga u zemljama zapadnog Balkana – faza2“ koji podržava Japanska agencija za međunarodnu saradnju.
Kako su naveli u pozivu, koji je otvoren od 24. aprila do 28. juna, usluga mentoringa namijenjena je mikro, malim i srednjim preduzećima i preduzetnicima koji se bave proizvodnjom ili pružanjem usluga, s ciljem podrške nesmetanom razvoju i smanjenju broja neuspješnih preduzeća, a kroz pružanje sveobuhvatne i blagovremene podrške korisnicima.
U praksi to znači besplatnu savjetodavnu uslugu za preduzeće u okviru koje mentor, zajedno za menadžmentom preduzeća, identifikuje ključne probleme i predlaže načine za njihovo rješavanje.
– Mentor nije konsultant, ekspert za određenu oblast, već „ljekar opšte prakse“ koji uspostavlja dijagnozu i usmjerava ka rješenju. Mi smo u ovaj projekat uključili i institucije za lokalni ekonomski razvoj, jer smo željeli da dodatno ojačamo i njihove kapacitete. U februaru prošle godine, Agencija je organizovala teorijsku obuku za prvu grupu od 23 mentora koje su kandidovale lokalne razvojne agencije i lokalne zajednice sa područja Istočnog Sarajeva, Banjaluke, Doboja, Bijeljine, Trebinja, Kotor Varoša i Šamca. Naša želja je da stvorimo mrežu i da u perspektivi u svakom dijelu RS imamo sertifikovane mentore koji će biti na raspolaganju našim preduzećima – kaže direktor Republičke agencije za razvoj malih i srednjih preduzeća Marinko Đukić.
Kako objašnjava, nakon teorijske obuke, 19 mentora nastavilo je praktični dio obuke u 17 preduzeća širom RS, koja su prošle godine iskazala interes za ovim vidom podrške.
Među tim preduzećima su i početnici u poslovanju i zrela preduzeća, mikro preduzeća sa nekoliko zaposlenih, ali i srednja preduzeća sa većim brojem zaposlenih iz različitih oblasti: IT sektor, drvoprerada, mašinska i elektro industrija, grafička i hemijska industrija, proizvodnja hrane itd.
– Mentorstvo je bilo jako uspješno, odnosno svaki privredni subjekt je u određenoj mjeri napravio poboljšanja u svom poslovanju, bilo da je reč o boljoj organizaciji, poboljšanju prodaje, povećanju broja kupaca ili većoj produktivnosti. Svi koji su koristili ovu uslugu zadovoljni su ostvarenim rezultatima mentoringa – navodi Đukić.
Obučeni mentori rade sa preduzećima po metodologiji koju je RARS razvila uz pomoć Japanske agencije za međunarodnu saradnju (JICA).
Najbolji među njima u prošloj godini bili su Goran Ivanović iz Agencije za lokalni i ekonomski razvoj opštine Kotor Varoš i Boris Novarlić iz Agencije za mala i srednja preduzeća grada Doboja, koji su za to dobili i priznanja na Izboru za najboljeg mentora u Srpskoj koji je organizovala RARS početkom aprila ove godine u Banjaluci.
– Ja sam dugogodišnji konsultant u unapređenju poslovanja u preduzećima, ali mentoring je nešto novo za naše tržište i na principu kako to rade u Japanu njihove razvojne agencije. Mentoring je tako zamišljen da Japanci prenose svoja znanja, da se prođe određena obuka, da bi se njihovi principi u proizvodnji i mentoringa usvojili. To se može i ovdje primjeniti, ali moraš imati i određeno iskustvo da bi se uopšte usudio ući u preduzeće i nuditi neke savjete. Nisu ni preduzeća laici i neko ko posluje godinama zna dosta toga o svom biznisu – objašnjava Goran Ivanović.
Zahvaljujući zajedničkom radu u sklopu mentoring projekta, preduzeće „Eurofenster“ iz Banjaluke gdje je bio mentor, nedavno je uspjelo da dobije i grant sredstva na projektu „Challenge to Change“, a unaprijedili su neke procese u proizvodnji i ubrzali proizvodnju.
Istovremeno, u javnom komunalnom preduzeću „Ekosfera“ u Stanarima uspjeli su, između ostalog, da smanje troškove goriva za 40 odsto, kao i da boljom organizacijom naprave druge vrste ušteda.
– Jedan od njihovih glavnim problema je upravljanje otpadom i ja sam postavio teorijski model kako da regulišu problem otpada, divljih deponija i slično. Vrlo je bitno kako svijest stanovništva da promijenimo, da shvate da otpad ne treba spaljivati, već da ga odlažu u posude, da preduzeće to dalje odvozi na deponiju i slično. Tu se mora početi i sa edukacijom već u predškolskom uzrastu – ističe mentor Boris Novarlić.
Po njegovim riječima, menadžment preduzeća u kojem je bio mentor se pokazao kao ambiciozan, ali i željan savjeta i eksternih znanja, što je jako bitno za uspjeh ovakvog projekta.
Raširena usluga u Japanu
Provođenje mentoring projekta RARS je počela 2017. godine, u saradnji sa JICA, a cilj projekta je uspostavljanje standardizovane i kontinuirane mentoring usluge za mala i srednja preduzeća u RS.
Takaši Hibino, zamjenik predstavnika JICA kancelarije na Balkanu ističe da “90 odsto japanskih privrednih subjekata čine mala i srednja preduzeća koja koriste mentoring usluge i njihov razvoj značajan je za razvoj ekonomije.“
Izvor: Srpskainfo.com
Prvo zaduženje u ovoj godini Vlada Republike Srpske planira već ove sedmice. Zakazana je aukcija šestomjesečnih trezorskih zapisa na Banjalučkoj berzi, putem koje se RS planira zadužiti 10 miliona KM.
Podsjetimo da je Narodna skupština RS krajem prošle godine usvojila odluke o dugoročnom i kratkoročnom zaduženju RS za 2024. godinu kojima je predviđeno da se taj entitet može zadužiti iznosom do 1,2 milijarde KM.
Najavljeno je da će 87. aukcija trezorskih zapisa RS biti održana 25. januara na Banjalučkoj berzi. Planirani iznos emisije je 10 miliona KM sa rokom dospijeća šest mjeseci. Biće to prvo ovogodišnje zaduženje RS.
Maksimalan iznos kratkoročnog duga prema odluci koja je usvojena krajem godine ne može biti veće od 337 miliona KM u ovoj godini, a dugoročno maksimalno 951 milion KM.
Sredstva pribavljena dugoročnim zaduživanjem biće upotrijebljena u skladu sa Zakonom o zaduživanju, dugu i garancijama RS za finansiranje kapitalnih investicija, refinansiranje ukupnog duga ili dijela duga RS, plaćanje uslovnih obaveza po osnovu garancija RS te za finansiranje budžetskog deficita u slučajevima kada Ministarstvo finansija procijeni da će planirani rashodi biti veći od iznosa planiranih prihoda, naveli su iz Vlade.
Ukupan javni dug RS je oko 6,2 milijarde KM što je oko 40 posto BDP-a i vlast ovog entiteta tvrdi da RS nema problema sa otplatom te da je zaduženost na istorijskom minimumu. Opozicija je stava da se i u ovoj godini nastavlja politika neosmišljenog zaduživanja kojima se krpe rupe u budžetu.
– Neosmiljeno zaduživanje kao što je neosmiljeno bez osnovnih ekonomskih parametara, recimo, podići minimalnu platu u RS. To je vjestačka priča koja služi za jednokratnu upotrebu i zadovoljenje političkih mjera koje služe samo za izbornu priču – smatra Milan Miličević, predsjednik SDS-a.
– To zaista zvuči mnogo, ovako kada razmišljate, ali to je opet u okvirima onih normalnih zaduženja BDP-a i dugoročno – kaže Anja Ljubojević, potpredsjednica NSRS.
Zbog priča o sankcijama, podsjeća nas sagovornik, nije isključeno da se Vlada kada je riječ o zaduženju na međunarodnom tržištu okrene dalekoistočnim zemljama.
– Zaduženje koje mora da obavi RS nije ozbiljan iznos ni za jednu berzu, tako da je samo pitanje koliko je politička situacija stabilna u smislu investitora koji bi pozajmili taj novac za obveznice, mada je kamata koja je određena vrlo atraktivna i vjerujem da će biti lako naći investitore – ističe ekonomski analitičar Zoran Pavlović.
Ukupan javni dug FBiH je oko 6,4 milijarde KM i veći je za oko 200 miliona KM u odnosu na RS. No, gledano u odnosu na BDP zaduženost RS je gotovo dvostruko veća u odnosu na drugi entitet.
BHRT
Konkurencijsko vijeće Bosne i Hercegovine dopustilo je koncentraciju na tržištu iznajmljivanja telekomunikacijskih tornjeva, odnosno, tržištu pružanja prostora na tornjevima za instalaciju infrastrukture elektronskih komunikacijskih mreža na području Bosne i Hercegovine.
Drugim riječima, Vijeće je odobrilo prodaju Mtelove firme Sky Towers Infrastucture međunarodnom gigantu Actis EU Menagement S à.r.l. Luksemburg, izvještava BiznisInfo.ba.
Kako smo ranije pisali, kompanija Actis, vodeći globalni investitor u održivu infrastrukturu sa sjedištem u Londonu, preuzima veliku mrežu telekomunikacionih stubova u Bosni i Hercegovini koja je pripadala firmi Mtel, odnosno Telekomu Srbija.
Odlukom Konkurencijskog vijeća otklonjena je prepreka za ovu veliku akviziciju.
Kako smo ranije pisali, Telekom Srbija Grupa osnovala je Sky Towers Infrastructure u Srbiji, Crnoj Gori i BiH na koje je prenijela vlasništvo nad antenskim stubovima, kao i nad poslovima njihove izgradnje i održavanja. Sky Towers Infrastructure tako je postao vlasnik antenskih stubova i ostale pasivne telekomunikacione infrastrukture.
Prošlog mjeseca smo objavili da Telekom Srbija sprema prodaju ove infrastrukture, i to ukupno 1.827 ovih stubova, od kojih se 995 nalazi u Srbiji, 725 u Bosni i Hercegovini i 107 u u Crnoj Gori.
Telekom Srbije posljednjih godina se agresivno širio u cijelom regionu, uključujući BiH, ali je ujedno drastično uvećao dugove. Iz kompanije su kasnije rekli da se prodaju stubovi, ali ne i oprema za telekomunikacije povezana sa njima, kao što su bazne stanice.
Telekom će i dalje ostati korisnik tih stubova u svojstvu zakupca, a njihovom prodajom će prikupiti značajna sredstva.
Prevent grupacija odlučila je da ugasi proizvodnju u kompaniji Prevent FAD Jelah i otpusti radnike.
Kako je kazao predsjednik sindikata Prevent FAD-a Enes Roša, firma gasi proizvodnju nakon 44 godine rada, a 59 radnika ostaće bez posla.
Otkaze je već dobilo 35 radnika, a preostala 24 su iz zaštićenih kategorija kojima uprava takođe namjerava dati otkaz.
Prema navodima Roše, iz kompanije su kao razlog za gašenje naveli da proizvodni program nije profitabilan, mada je kompanija ostvarila prošle godine dobit od 2,6 mil KM. Navodno, kompanija planira mašine iz Jelaha izmjestiti u Željezaru Ilijaš.
Povodom odluke o gašenju proizvodnje i otkazima, radnici su protestvovali pred Upravom Preventa u Sarajevu tražeći da im minimalne zakonske otpremnine koje je ponudila Uprava budu uvećane.
Iz Prevent grupacije nisu se oglašavali ovim povodom.
Prevent FAD bio je poznat kao proizvođač kočionih diskova koje je izvozio na tržište EU za direktnu ugradnju u vozila VW grupacije.
Prevent je nedavno zatvorio fabriku u Bužimu u kojoj je bez posla ostalo 70 radnika.
Svakog dana u Sloveniju i Njemačku ode više od 35 radnika iz BiH
Počela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
Nijemci će graditi najveću zgradu u Republici Srpskoj
-
NEKRETNINE1 mesec prijePočela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE7 meseci prijeNovi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
PRIVREDA1 godina prijeSve je više solarnih naponskih elektrana u BiH – investitori se snalaze
-
BIZNIS1 godina prijeRodoljub Drašković odustaje od investicija u Trebinju
-
TEHNOLOGIJA1 godina prijeIzvoz IT sektora BiH premašio pola milijarde KM
-
NOVOSTI7 meseci prijePrag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
INVESTICIJE6 meseci prijeCastellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
FINANSIJE5 meseci prijeMtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca