PRIVREDA
Radnici u voćarstvu, vozači i konobari postali višak
Neposredno pred pandemiju virusa korona u RS u pojedinim djelatnostima tražio se radnik više, poput radnika u voćarstvu, vozača, konobara, međutim virus korona je izmijenio tu strukturu, pa su oni sada postali višak, jer ih ima više nego što treba.
Dragoja Dojčinović, predsjednik Udruženja voćara RS, rekao je da je korona nadomjestila nedostatak radnika u voćarstvu koji je ranije bio.
„Ove godine nam je smanjena proizvodnja za nekih 50 odsto, ali za toliko je i povećan broj radnika. Veliko interesovanje radne snage je iz cijele RS i BiH. Zovu nas i iz FBiH i traže posla. Ove godine nećemo imati nekih velikih teškoća kao ranijih godina za berbu, pošto očekujemo veliki priliv radnika sa svih strana“, rekao je Dojčinović, koji ističe da je rad u voćarstvu prilika za te ljude koji su ostali bez posla da zarade nešto novca dok traje berba, u periodu dva i po do tri mjeseca.
„Jedan od razloga što imamo dovoljno radnika je i to što je spriječen ili usporen odlazak naših građana van zemlje. Mislim da se dosta radnika koji su radili sezonske poslove u zapadnoevropskim zemljama vratilo u zemlju i sad ne mogu ponovo da se vrate, pa su zainteresovani za berbu“, ističe Dojčinović.
Kako on kaže, kada bismo gledali samo ovaj segment, korona pozitivno djeluje na jesenje radove u voćarstvu, za razliku od proljećnog, kada su imali manjak radne snage zbog ograničenja kretanja starijih osoba, koje su najbrojnije u voćnjacima.
„Sada ima više radnika nego što ih treba i mislim da nećemo moći ni zaposliti sve“, kaže Dojčinović.
Među zanimanjima koja su ranije tražena kao suvo zlato su i vozači, a Nikola Grbić, predsjednik Udruženja prevoznika za međunarodni i unutrašnji transport RS, kaže da u oblasti transporta vozača sada ima i previše, te da svaki dan dobija pozive vozača koji se raspituju za zaposlenje. Međutim, kako kaže, ne može ih zaposliti, jer posla gotovo da nema nikako.
„Nažalost, tokom pandemije mnoge firme, kao što je i moja firma, otpustile su preko 50 do 70 odsto vozača, jer nemamo dovoljan broj tura koje mogu biti ekonomski opravdane. Pošto smo jedina branša, transport tereta, koja nije dobila nikakvu pomoć od Vlade RS i zbog nestašice posla, bili smo prinuđeni da parkiramo otprilike oko 70 odsto svojih vozila, a time smo bili prinuđeni i da otpustimo toliko radnika“, rekao je Dojčinović.
Zbog toga, kako kaže Dojčinović, vozača za teretni saobraćaj i prevoz robe ima koliko hoćete, jer nemaju šta raditi.
„Korona je izmijenila stanje, nekad se tražio vozač više, a sad ih ima viška, nažalost trend je parkiranja voznog parka i otpuštanja radnika“, ističe Grbić.
Pojasnio je da vozači iz RS sad ne traže poslove na Zapadu, jer se Slovenija suočava sa istim problemom, dok Njemačka, koja potražuje vozače, ima velike procedure.
Danijel Surtov, menadžer motela „Le Pont“ i pivnice „Molly Malone“ u Prijedoru, rekao je da im je smanjen obim posla, pa i nemaju potražnju za konobarima kao u ranijem periodu.
„Mi sada možemo birati kvalitet, a ne samo kvanitet, što smo morali prošlih godina da bismo bukvalno samo popunili radna mjesta. Najveći razlog tome je što ljudi nisu otišli na Zapad da rade, u Sloveniju ili druge zemlje“, rekao je Surtov i dodao da s vremena na vrijeme dođe poneki građanin koji potražuje posao.
„Konobara ima sasvim dovoljno, sad ih ima i viška. Još ima posla za njih završetkom avgusta i u septembru, ako bude fino vrijeme“, kaže Surtov.
Saša Trivić, predsjednik Unije udruženja poslodavaca RS, smatra da je primjetno da sada ima radnika za određene poslove, ali ne i previše.
„Ima dovoljan broj radnika za određene poslove za koje ih ranije nije bilo. Isto možemo reći da je to privremeno, a ne trajno. U ugostiteljstvu je stanje takvo da određeni broj ljudi nije otišao na rad u ugostiteljstvo u Hrvatsku“, kaže Trivić.
Nezavisne
Čapljina, kao i mnogi manji gradovi, još uvijek nema coworking prostor koji bi privukao digitalne nomade, samostalne profesionalce i sve one kojima je potreban radni prostor s kvalitetnim uvjetima.
Inicijative poput coworking prostora, iako prisutne u većim gradovima, i dalje su rijetke u manjim sredinama poput Čapljine, koja ima potencijal za privlačenje nove generacije radnika, ali nedostaju potrebna ulaganja i podrška.
Jedan od rijetkih primjera coworking prostora u Hercegovini jest CodeHub Mostar, koji je pokrenuo Intera Tehnološki Park s ciljem stvaranja profesionalnog okruženja za rad, povezivanje i usavršavanje.
Ovaj coworking prostor pokazao se uspješnim i privlačnim za freelance stručnjake, poduzetnike te digitalne nomade, a ponudio je sve što jedan moderan radni prostor mora imati – brz internet, kvalitetne radne stolove, ugodnu radnu atmosferu i priliku za umrežavanje, piše Čapljinski portal.
Benefiti coworking prostora
Coworking prostori poput CodeHuba nude brojne prednosti koje bi mogle unaprijediti poslovnu klimu u manjim gradovima kao što je Čapljina.
Prvo, oni pružaju brz internet i tehnološki opremljen prostor, što je ključan preduvjet za suvremeni način rada.
U coworking prostoru, radnici su okruženi sličnim profesionalcima, što potiče produktivnost i radnu atmosferu koju je teško postići u kućnom okruženju.
Dodatna prednost coworkinga je umrežavanje i stvaranje novih poslovnih veza. Rad u zajedničkom prostoru omogućava razmjenu ideja, kontakata i suradnji, čime coworking prostor postaje inkubator novih poslovnih inicijativa.
Također, prisutnost digitalnih nomada u coworking prostorima doprinosi raznolikosti i širenju znanja, što obogaćuje lokalnu zajednicu i otvara vrata novim projektima.
Potencijal za Čapljinu
Unatoč rastućoj popularnosti coworking prostora, manji gradovi poput Čapljine ostaju zapostavljeni, iako bi upravo takvi prostori mogli privući novu generaciju radnika koji ne ovise o stalnom mjestu boravka.
Coworking prostor u Čapljini ne samo da bi obogatio lokalnu poslovnu scenu, već bi stvorio preduvjete za rast zajednice digitalnih nomada, poduzetnika i kreativaca.
Primjer mostarskog CodeHuba pokazuje da coworking prostori mogu uspješno djelovati i u regijama koje nisu urbani centri, ali zahtijeva podršku i ulaganja koja će omogućiti dugoročnu održivost ovakvih inicijativa.
Ulaganje u coworking prostor u Čapljini moglo bi postati ključan korak prema stvaranju napredne poslovne klime, privlačenju novih profesionalaca te razvoja poslovnih veza koje bi mogle potaknuti nove projekte i lokalnu ekonomiju.
Tvornica keksa i vafla “Lasta“ Čapljina pokrenula je ponovno proizvodnju nakon što ju je preuzeo privrednik Petar Čorluka, vlasnik Violete.
Tvornica radi “punom parom“ i proizvodi kekse koji su zauzeli police trgovina širom regije.
Lasta je zaposlila i veliki broj radnika, što je veliki plus za lokalnu privredu.
Kako se proizvode keksi i kako izgleda jedan dan u Lasti, pogledajte u video prilogu.
Kompanija „Invictus Technology Group” iz Banjaluke, osnovana nakon što je “Infinity International Group” dospjela na “crnu listu” Sjedinjenih Američkih Država najavila je drastične poteze i otpuštanje “značajnog broja radnika”.
Oni tvrde da je odluka donesena nakon što su se “suočili sa brojnim nezakonitim postupcima onih koji bi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini trebali da osiguraju prava zagarantovana zakonima”.
Kažu da su ambiciozno zaposlili 170 ljudi nakon što su ugasili “Infinity” koji bi nastavili poslovanje koje su do tada vodili u okviru nekoliko kompanija koje su se 18. juna i ranije našle pod sankcijama.
Tvrde da su prvobitno mislili da im banke neće praviti probleme i da će im otvoriti račune, ali da je podrška izostala.
“Bez obzira što se prvobitno činilo da ćemo kod banaka bez većih problema otvoriti račune, te završiti i sve druge neophodne aktivnosti kod drugih relevantnih institucija, ipak smo naišli na ozbiljne prepreke koje nas sprečavaju da ostvarimo započeti plan. Podrška je izostala, prije svega, od banaka koje nisu bile spremne da postupe po zakonu. Nakon ogromnog pritiska Ambasade SAD u Sarajevu, a u strahu od narednih poteza američke administracije i novih sankcija, banke su ignorisale naša nastojanja da kao nova kompanija dobijemo polazne elemente neophodne za normalno poslovanje. Zbog ovakvog nerazumijevanja teško možemo da održimo finansijsku stabilnost što iz dana u dan dodatno usložnjava čitavu situaciju”, saopštili su iz “Invictusa”.
Objašnjavaju da su početkom ovog mjeseca kao novi poslovni subjekt optimistično počeli sa radom i potpisali ugovore sa više od 170 zaposlenih. Sud je uredno izvršio registraciju nove kompanije, ali su sada došli u situaciju da moraju preduzeti neželjene poteze. Za sve krive Ambasadu SAD-a u BiH, iako im je sankcije prethodno uvelo američko Ministarstvo finansija.
“Garantujemo da će svi zaposleni dobiti svoja zarađena primanja uz poštovanje ugovorom o radu i zakonom predviđenih mehanizama za djelovanje u ovakvim i sličnim situacijama. Želimo da naglasimo da se zbog postupaka Ambasade SAD na najbrutalniji način radnicima uskraćuje pravo na rad i osiguranje gole egzistencije iako za to nema bilo kakvog pravnog osnova. Baš zbog toga pozivamo sve nadležne institucije da što prije pronađu adekvatno rješenje kako ni jedna druga domaća kompanija u budućnosti ne bi bila izložena nezabilježenoj diskriminaciji”, saopšteno je iz “Invictusa”.
Kažu i da su sada izloženi potezima koji nemaju bilo kakve veze sa normalnim poslovanjem i poštovanjem zakonskih normi, a da ih relevantne institucije kao savjesnog poslovnog subjekta nisu u stanju zaštiti, zbog čega moraju priznati da je teško pronaći adekvatniji odgovor koji ne bi uključivao ozbiljnije rezove u samoj kompaniji.
Podsjetimo, 18. juna ove godine američka Kancelarija za kontrolu imovine stranaca OFAC uvela je sankcije nizu kompanija koje “čine mrežu podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”, a “Infinity International” se našao među njima, skupa sa firmama “Infinity Media”, “Prointer ITSS”, “Sirius 2010”, “Kaldera”, “K-2 Audio” u čijem je vlasništvu Alternativna televizija, “Una World” u čijem je vlasništvu bila “Una TV”.
Iz “Infinity-ja” su tada saopštili da će bez posla ostati oko 800 ljudi, a spas su potražili u registrovanju novih kompanija i promjenama vlasničke strukture, pretvarajućći dotatašnje rukovodioce u vlasnike.
„Invictus“ su prije mjesec dana osnovali menadžeri „Prointera“ i „Siriusa”.
Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar
Grad Mostar od prodaje vinjeta zaradio 1.5 milijuna KM
Bitcoin skočio na 90.000 dolara po prvi put u povijesti
-
NEKRETNINE8 meseci prijePočela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE1 godina prijeNovi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
NOVOSTI3 meseca prijeUčesnici Visa olimpijskog triatlona prikupili 26.500 KM za Specijalnu Olimpijadu u Bosni i Hercegovini
-
FINANSIJE11 meseci prijeVlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
INVESTICIJE1 godina prijeCastellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
NOVOSTI1 godina prijePrag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
POLJOPRIVREDA1 godina prijeProizvođači digli ruke, mnogi zbog malina i na sudu
-
FINANSIJE11 meseci prijeMtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca