PRIVREDA
Raspada se poslovno carstvo Richarda Bransona
Richard Branson voli izazove. Osnivač “Virgin Group” izgradio je svjetsku reputaciju i bogatstvo od četiri milijarde dolara, na temelju spremnosti da preuzme rizike i upusti se u nova područja poslovanja.
– “Virgin” voli uzimati naizgled nepremostive probleme i pokušati ih prevladati – rekao je britanski milijarder 2018. godine.
No, ovih se dana Bransonovo poslovno carstvo suočava s onim što bi mogao biti njegov najveći izazov do sada. Mnoge firme unutar “Virgin Group” nalaze se u turističkoj industriji – riječ je o aviokompanijama, hotelima, kompanijama za krstarenja, planiranja odmora, upravljanje vozovima itd – koja je najteže pogođena pandemijom koronavirusa.
“Virgin Group” broji više od 35 kompanija i zapošljava više od 60.000 ljudi širom svijeta.
Dugo neće imati profita
“Virgin Atlantic” je prošle sedmice podnio zahtjev za zaštitu od bankrota u SAD-a kao dio plana dokapitalizacije u iznosu od 1,5 milijardi dolara za održavanje solventnosti usred svog najgoreg ekonomskog pada ikad.
Operacije aviokompanije se nastavljaju, iako se ne očekuje da će ponovo biti profitabilna do 2022. Sestrinska firma “Virgin Australia” također prolazi kroz restrukturiranje pod novim vlasnikom, firmom “Bain Capital”.
Kao odgovor na krizu, Branson je upumpao ogroman novac u svoje aviokompanije, što bi moglo značiti manje resursa za neke druge odvažne poslovne poduhvate, barem u kratkom roku.
Inače, “Virgin Group” je investicijska firma sa sjedištem u Velikoj Britaniji koja djeluje kao Bransonova privatna firma za upravljanje imovinom.
Gubici i prodaja
U aprilu je Branson zatražio od Velike Britanije i Australije finansijsku podršku za “Virgin Atlantic” i “Virgin Australiju”, “usprkos ozbiljnoj neizvjesnosti u vezi s putovanjima”. U otvorenom pismu zaposlenima, Branson je rekao da je opstanak dviju aviokompanija važan za konkurenciju u industriji.
Tada je “Virgin Group” već upumpala 250 miliona dolara u ove firme kao odgovor na pandemiju. Branson je čak ponudio svoje privatno ostrvo na Karibima kao garanciju “da bi prikupio što više novca i spasio što više radnih mjesta”.
Vlada Velike Britanije odbila je zahtjev “Virgin Atlantica” za komercijalnim zajmom. U julu je avioprijevoznik otkrio sporazum o restrukturiranju u iznosu od 1,5 milijardi dolara kako bi ostao solventan, samo nekoliko dana prije nego što je nastavio putničke letove. Kao dio dogovora, “Virgin Group” je osigurao 262 miliona dolara.
Prošle sedmice je “Virgin Atlantic” podnio prijavu za zaštitu od bankrota iz poglavlja 15 u Njujorku, koja štiti američku imovinu stranih kompanija koje su u postupku restrukturiranja u svojoj zemlji.
Firma je otpustila više od 3.500 zaposlenika i zatvorila svoju bazu na londonskom aerodromu Gatwick, ali “ostaje uvjerena” u plan dokapitalizacije.
“Virgin Australia” također nije bila u mogućnosti osigurati direktnu finansijsku podršku australijske vlade – u aprilu je ušla u dobrovoljnu upravu i prodata je američkoj firmi “Bain Capital” u junu.
“Virgin Group” do sada je uložila više od 350 miliona dolara u svoje firme zbog problema sa koronavirusom, a taj iznos i dalje raste, izjavio je glasnogovornik firme. Glasnogovornik je također napomenuo da “Virgin” u posljednjih nekoliko mjeseci nastavlja ulagati u svoj posao sa satelitima – “Virgin Orbit”, koji je počeo proizvoditi respiratore kako bi pomogao u rješavanju nestašice uređaja.
I druge kompanije u problemima
Pandemija je desetkovala putničku industriju, a stručnjaci ne očekuju značajna poboljšanja bez učinkovite vakcine ili lijeka za Covid-19. Čak i kada se (ili ako) virus povuče, još mogu postojati finansijske i druge prepreke putovanju – u nedavnom istraživanju Međunarodnog udruženja za zračni promet 66 posto ispitanika reklo je da će putovati manje u post-pandemijskom svijetu.
Druge putničke firme unutar “Virgin Group” nalaze se u sličnim problemima.
Branson je u februaru pokrenuo luksuznu liniju kruzera “Virgin Voyages”, koja je trebala ploviti na svoju prvu turneju Karibima u aprilu. No, tada je pandemija koronavirusa žestoko pogodila ovu vrstu poslovanja, jer je nekoliko brodova postalo žarište koronavirusa.
Operatori za krstarenja, uključujući “Virgin Voyages”, najavili su prošle sedmice da su se dogovorili da će obustaviti krstarenja s američkih obala do 31. oktobra, jer broj slučajeva koronavirusa u Sjedinjenim Državama i dalje raste.
Čak i nakon nastavka krstarenja, “Virgin Voyages” mogao bi imati problema s privlačenjem bogatih mladih putnika kojima se najviše nadao. Cijene ulaznica za trodnevno i četverodnevno putovanje na prvom brodu “Virgina” bile su postavljene u rasponu od 1.600 do čak 19.000 dolara – što je veliki iznos u bilo kojem trenutku, ali posebno u jeku jedne od najgorih ekonomskih kriza u istoriji SAD.
Svemirski biznis – svijetla tačka
Istovrmeno, 2020. bi trebala biti velika godina za Bransonovu kompaniju za svemirska putovanja “Virgin Galactic”. Ova kompanija je svijetla tačka njegovog poslovnog carstva. “Virgin Galactic” je već uspješna priča na Wall Streetu uprkos činjenici da još nije profitabilna.
Uprkos izuzetno burnoj godini za Wall Street, dionice “Virgin Galactica” porasle su gotovo 55 posto od januara, budući da firma radi na početku poslovanja komercijalnog svemirskog turizma.
“Galactic” je izašao na Njujoršku berzu 2019., nakon dogovora koji je novim investitorima dao 49 posto udjela u kompaniji. Posljednjih mjeseci Branson je prodao stotine miliona dolara u dionicama “Virgin Galactic” da bi novac vratio u tradicionalne turističke firme svoje grupacije.
Prvi turista u svemiru
“Virgin Galactic” planira poslati grupe turista na kratke lete do ruba svemira, gdje će nekoliko minuta plutati gledajući kosmos kroz prozore letjelice. Karte za putovanje koštaju oko 250.000 dolara.
Kompanija je saopštila ranije ovog mjeseca da je primila više od 700 depozita za karte za svemirske letove od 30. juna. Očekuje se da će Branson biti prvi putnik mimo posade koji će se ukrcati na sub-orbitalni brod “SpaceShipTwo” početkom sljedeće godine. Vozilo može prevoziti osam osoba, uključujući i dva pilota.
Ne očekuje se da će pandemija uticati na poslovanje kompanije “Virgin Galactic” jer superbogati kupci na koje ona cilja vjerovatno neće biti pogođeni ekonomskom krizom.
“Galactic” također radi na tome da svoju raketnu tehnologiju primjeni u standardnom zračnom saobraćaju, kako bi ljude prevozio između udaljenih gradova rekordnom brzinom. Ovo područje poslovanja bi također moglo imati ogroman potencijal zarade.
Poslovanje u BiH
Podsjetimo da Bransonova grupacija posluje i u BiH. Kompanija “Virgin Pulse Tuzla” dio je jedne od Bransonovih kompanija. S obzirom da se bavi IT, a ne turističkim biznisom, ova kompanija posluje sve bolje. Dostigla je impresivnu prekretnicu od 300 zaposlenih prije nekoliko mjeseci, o čemu je BiznisInfo već pisao.
Ova kompanija iz Tuzle radi sa klijentima širom svijeta.
Biznisinfo
Čapljina, kao i mnogi manji gradovi, još uvijek nema coworking prostor koji bi privukao digitalne nomade, samostalne profesionalce i sve one kojima je potreban radni prostor s kvalitetnim uvjetima.
Inicijative poput coworking prostora, iako prisutne u većim gradovima, i dalje su rijetke u manjim sredinama poput Čapljine, koja ima potencijal za privlačenje nove generacije radnika, ali nedostaju potrebna ulaganja i podrška.
Jedan od rijetkih primjera coworking prostora u Hercegovini jest CodeHub Mostar, koji je pokrenuo Intera Tehnološki Park s ciljem stvaranja profesionalnog okruženja za rad, povezivanje i usavršavanje.
Ovaj coworking prostor pokazao se uspješnim i privlačnim za freelance stručnjake, poduzetnike te digitalne nomade, a ponudio je sve što jedan moderan radni prostor mora imati – brz internet, kvalitetne radne stolove, ugodnu radnu atmosferu i priliku za umrežavanje, piše Čapljinski portal.
Benefiti coworking prostora
Coworking prostori poput CodeHuba nude brojne prednosti koje bi mogle unaprijediti poslovnu klimu u manjim gradovima kao što je Čapljina.
Prvo, oni pružaju brz internet i tehnološki opremljen prostor, što je ključan preduvjet za suvremeni način rada.
U coworking prostoru, radnici su okruženi sličnim profesionalcima, što potiče produktivnost i radnu atmosferu koju je teško postići u kućnom okruženju.
Dodatna prednost coworkinga je umrežavanje i stvaranje novih poslovnih veza. Rad u zajedničkom prostoru omogućava razmjenu ideja, kontakata i suradnji, čime coworking prostor postaje inkubator novih poslovnih inicijativa.
Također, prisutnost digitalnih nomada u coworking prostorima doprinosi raznolikosti i širenju znanja, što obogaćuje lokalnu zajednicu i otvara vrata novim projektima.
Potencijal za Čapljinu
Unatoč rastućoj popularnosti coworking prostora, manji gradovi poput Čapljine ostaju zapostavljeni, iako bi upravo takvi prostori mogli privući novu generaciju radnika koji ne ovise o stalnom mjestu boravka.
Coworking prostor u Čapljini ne samo da bi obogatio lokalnu poslovnu scenu, već bi stvorio preduvjete za rast zajednice digitalnih nomada, poduzetnika i kreativaca.
Primjer mostarskog CodeHuba pokazuje da coworking prostori mogu uspješno djelovati i u regijama koje nisu urbani centri, ali zahtijeva podršku i ulaganja koja će omogućiti dugoročnu održivost ovakvih inicijativa.
Ulaganje u coworking prostor u Čapljini moglo bi postati ključan korak prema stvaranju napredne poslovne klime, privlačenju novih profesionalaca te razvoja poslovnih veza koje bi mogle potaknuti nove projekte i lokalnu ekonomiju.
Tvornica keksa i vafla “Lasta“ Čapljina pokrenula je ponovno proizvodnju nakon što ju je preuzeo privrednik Petar Čorluka, vlasnik Violete.
Tvornica radi “punom parom“ i proizvodi kekse koji su zauzeli police trgovina širom regije.
Lasta je zaposlila i veliki broj radnika, što je veliki plus za lokalnu privredu.
Kako se proizvode keksi i kako izgleda jedan dan u Lasti, pogledajte u video prilogu.
Kompanija „Invictus Technology Group” iz Banjaluke, osnovana nakon što je “Infinity International Group” dospjela na “crnu listu” Sjedinjenih Američkih Država najavila je drastične poteze i otpuštanje “značajnog broja radnika”.
Oni tvrde da je odluka donesena nakon što su se “suočili sa brojnim nezakonitim postupcima onih koji bi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini trebali da osiguraju prava zagarantovana zakonima”.
Kažu da su ambiciozno zaposlili 170 ljudi nakon što su ugasili “Infinity” koji bi nastavili poslovanje koje su do tada vodili u okviru nekoliko kompanija koje su se 18. juna i ranije našle pod sankcijama.
Tvrde da su prvobitno mislili da im banke neće praviti probleme i da će im otvoriti račune, ali da je podrška izostala.
“Bez obzira što se prvobitno činilo da ćemo kod banaka bez većih problema otvoriti račune, te završiti i sve druge neophodne aktivnosti kod drugih relevantnih institucija, ipak smo naišli na ozbiljne prepreke koje nas sprečavaju da ostvarimo započeti plan. Podrška je izostala, prije svega, od banaka koje nisu bile spremne da postupe po zakonu. Nakon ogromnog pritiska Ambasade SAD u Sarajevu, a u strahu od narednih poteza američke administracije i novih sankcija, banke su ignorisale naša nastojanja da kao nova kompanija dobijemo polazne elemente neophodne za normalno poslovanje. Zbog ovakvog nerazumijevanja teško možemo da održimo finansijsku stabilnost što iz dana u dan dodatno usložnjava čitavu situaciju”, saopštili su iz “Invictusa”.
Objašnjavaju da su početkom ovog mjeseca kao novi poslovni subjekt optimistično počeli sa radom i potpisali ugovore sa više od 170 zaposlenih. Sud je uredno izvršio registraciju nove kompanije, ali su sada došli u situaciju da moraju preduzeti neželjene poteze. Za sve krive Ambasadu SAD-a u BiH, iako im je sankcije prethodno uvelo američko Ministarstvo finansija.
“Garantujemo da će svi zaposleni dobiti svoja zarađena primanja uz poštovanje ugovorom o radu i zakonom predviđenih mehanizama za djelovanje u ovakvim i sličnim situacijama. Želimo da naglasimo da se zbog postupaka Ambasade SAD na najbrutalniji način radnicima uskraćuje pravo na rad i osiguranje gole egzistencije iako za to nema bilo kakvog pravnog osnova. Baš zbog toga pozivamo sve nadležne institucije da što prije pronađu adekvatno rješenje kako ni jedna druga domaća kompanija u budućnosti ne bi bila izložena nezabilježenoj diskriminaciji”, saopšteno je iz “Invictusa”.
Kažu i da su sada izloženi potezima koji nemaju bilo kakve veze sa normalnim poslovanjem i poštovanjem zakonskih normi, a da ih relevantne institucije kao savjesnog poslovnog subjekta nisu u stanju zaštiti, zbog čega moraju priznati da je teško pronaći adekvatniji odgovor koji ne bi uključivao ozbiljnije rezove u samoj kompaniji.
Podsjetimo, 18. juna ove godine američka Kancelarija za kontrolu imovine stranaca OFAC uvela je sankcije nizu kompanija koje “čine mrežu podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”, a “Infinity International” se našao među njima, skupa sa firmama “Infinity Media”, “Prointer ITSS”, “Sirius 2010”, “Kaldera”, “K-2 Audio” u čijem je vlasništvu Alternativna televizija, “Una World” u čijem je vlasništvu bila “Una TV”.
Iz “Infinity-ja” su tada saopštili da će bez posla ostati oko 800 ljudi, a spas su potražili u registrovanju novih kompanija i promjenama vlasničke strukture, pretvarajućći dotatašnje rukovodioce u vlasnike.
„Invictus“ su prije mjesec dana osnovali menadžeri „Prointera“ i „Siriusa”.
Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar
Grad Mostar od prodaje vinjeta zaradio 1.5 milijuna KM
Bitcoin skočio na 90.000 dolara po prvi put u povijesti
-
NEKRETNINE8 meseci prijePočela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE1 godina prijeNovi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
NOVOSTI3 meseca prijeUčesnici Visa olimpijskog triatlona prikupili 26.500 KM za Specijalnu Olimpijadu u Bosni i Hercegovini
-
FINANSIJE11 meseci prijeVlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
INVESTICIJE1 godina prijeCastellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
NOVOSTI1 godina prijePrag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
POLJOPRIVREDA1 godina prijeProizvođači digli ruke, mnogi zbog malina i na sudu
-
FINANSIJE12 meseci prijeMtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca