Connect with us

PRIVREDA

Svjetska banka odobrila: Za koridor Save i Drine 123,2 miliona eura

Objavljeno

 


Svjetska banka juče je odobrila 123,2 miliona eura za realizaciju prve faze novog programa integrisanog razvoja koridora Save i Drine.

Izvršni odbor Svjetske banke je na jučerašnjem sastanku odobrio Srbiji, Bosni i Hercegovini i Crnoj Gori finansijska sredstva u iznosu od 123,2 miliona eura (134 miliona dolara) za realizaciju prve faze novog programa integrisanog razvoja koridora Save i Drine (SDIP).

Novi program integrisanog razvoja koridora Save i Drine (SDIP) koji se realizuje uz podršku Svetske banke ima za cilj da ojača prekograničnu saradnju kroz upravljanje vodnim resursima, kao i da unaprijedi plovnost vodnog puta i zaštitu od poplave duž koridora Save i Drine, saopštila je Svjetska banka (SB).

– Ovim programom koji obuhvata tri priobalne zemlje sliva Save i Drine, uključujući Bosnu i Hercegovinu, Srbiju i Crnu Goru, kroz integrisani pristup finansiraće se aktivnosti usmjerene na zaštitu od poplava, upravljanje životnom sredinom i modernizaciju luka duž koridora Save i Drine, radi povećanja njihove konektivnosti, kaže se u saopštenju.

Projekat će takođe doprinijeti jačanju prekogranične saradnje i privrednog rasta zemalja regiona koje su dodatno ugrožene usljed pandemije COVID-19.

– Sliv Save i Drine ima značajan neiskorišćeni potencijal koji je pokretač privrednog rasta, regionalne konektivnosti, otpornosti na rizike usljed klimatskih promjena, socijalne kohezije i novih radnih mjesta“ izjavila je Linda Van Gelder, regionalna direktorka Svjetske banke za Zapadni Balkan.

Reklama

Ova prekogranična saradnja, kaže, ima potencijal da obezbijedi korist lokalnim zajednicama i privrednim subjektima koji se nalaze u području riječnih slivova, i stvori prilike koje će, kako je navela, imati dalekosežan uticaj na privredu priobalnih zemalja.

Cilj programa je da ubrza regionalnu ekonomsku saradnju na Zapadnom Balkanu i ojača institucije i procedure za saradnju između priobalnih zemalja sliva Save i Drine.

Programske mjere za ublažavanje rizika od poplava će povećati, kažu, zaštićenu površinu za 300.000 hektara i obezbijediti zaštitu od poplava na nivou stogodišnjih velikih voda za približno 400.000 stanovnika.

Projekat će takođe, dodaju, doprinijeti konektivnosti i plovnosti vodnog puta Save za preko 200 kilometara i poboljšati prekograničnu saradnju u oblasti upravljanja vodama kroz razmjenu znanja između sektora i priobalnih zemalja.

Program vrijedan približno 332 miliona dolara će se sprovoditi u narednih deset godina kroz dvije uzastopne faze koje će se djelimično preklapati.
U okviru programa biće podržan dugoročni „klimatski pametan“ privredni rast i regionalna saradnja, navodi se u saopštenju SB.

Prva faza, koja je juče odobrena, uključuje Srbiju (78,2 miliona evra), Bosnu i Hercegovinu (30 miliona eura) i Crnu Goru (15 miliona eura za sliv Lima i Grnčara).

Reklama

U prvoj fazi programa, biće uključena Slovenija i Hrvatska kroz učešće u regionalnim studijama, regionalnom dijalogu, instrumenatima za izgradnju kapaciteta i drugim srodnim aktivnostima.

Indikator.ba

PRIVREDA

Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar

Objavljeno

 

Od

Čapljina, kao i mnogi manji gradovi, još uvijek nema coworking prostor koji bi privukao digitalne nomade, samostalne profesionalce i sve one kojima je potreban radni prostor s kvalitetnim uvjetima.

Inicijative poput coworking prostora, iako prisutne u većim gradovima, i dalje su rijetke u manjim sredinama poput Čapljine, koja ima potencijal za privlačenje nove generacije radnika, ali nedostaju potrebna ulaganja i podrška.

Jedan od rijetkih primjera coworking prostora u Hercegovini jest CodeHub Mostar, koji je pokrenuo Intera Tehnološki Park s ciljem stvaranja profesionalnog okruženja za rad, povezivanje i usavršavanje.

Ovaj coworking prostor pokazao se uspješnim i privlačnim za freelance stručnjake, poduzetnike te digitalne nomade, a ponudio je sve što jedan moderan radni prostor mora imati – brz internet, kvalitetne radne stolove, ugodnu radnu atmosferu i priliku za umrežavanje, piše Čapljinski portal.

Benefiti coworking prostora

Coworking prostori poput CodeHuba nude brojne prednosti koje bi mogle unaprijediti poslovnu klimu u manjim gradovima kao što je Čapljina.

Prvo, oni pružaju brz internet i tehnološki opremljen prostor, što je ključan preduvjet za suvremeni način rada.

Reklama

U coworking prostoru, radnici su okruženi sličnim profesionalcima, što potiče produktivnost i radnu atmosferu koju je teško postići u kućnom okruženju.

Dodatna prednost coworkinga je umrežavanje i stvaranje novih poslovnih veza. Rad u zajedničkom prostoru omogućava razmjenu ideja, kontakata i suradnji, čime coworking prostor postaje inkubator novih poslovnih inicijativa.

Također, prisutnost digitalnih nomada u coworking prostorima doprinosi raznolikosti i širenju znanja, što obogaćuje lokalnu zajednicu i otvara vrata novim projektima.

Potencijal za Čapljinu

Unatoč rastućoj popularnosti coworking prostora, manji gradovi poput Čapljine ostaju zapostavljeni, iako bi upravo takvi prostori mogli privući novu generaciju radnika koji ne ovise o stalnom mjestu boravka.

Coworking prostor u Čapljini ne samo da bi obogatio lokalnu poslovnu scenu, već bi stvorio preduvjete za rast zajednice digitalnih nomada, poduzetnika i kreativaca.

Primjer mostarskog CodeHuba pokazuje da coworking prostori mogu uspješno djelovati i u regijama koje nisu urbani centri, ali zahtijeva podršku i ulaganja koja će omogućiti dugoročnu održivost ovakvih inicijativa.

Reklama

Ulaganje u coworking prostor u Čapljini moglo bi postati ključan korak prema stvaranju napredne poslovne klime, privlačenju novih profesionalaca te razvoja poslovnih veza koje bi mogle potaknuti nove projekte i lokalnu ekonomiju.

Nastavite čitati

PRIVREDA

VIDEO / Jedan dan u Lasti – kako se proizvode najukusniji keksi?

Objavljeno

 

Od

Tvornica keksa i vafla “Lasta“ Čapljina pokrenula je ponovno proizvodnju nakon što ju je preuzeo privrednik Petar Čorluka, vlasnik Violete.

Tvornica radi “punom parom“ i proizvodi kekse koji su zauzeli police trgovina širom regije.

Lasta je zaposlila i veliki broj radnika, što je veliki plus za lokalnu privredu.

Kako se proizvode keksi i kako izgleda jedan dan u Lasti, pogledajte u video prilogu.

Nastavite čitati

PRIVREDA

„Invictus“ otpušta radnike

Objavljeno

 

Od

 Kompanija „Invictus Technology Group” iz Banjaluke, osnovana nakon što je “Infinity International Group” dospjela na “crnu listu” Sjedinjenih Američkih Država najavila je drastične poteze i otpuštanje “značajnog broja radnika”.

Oni tvrde da je odluka donesena nakon što su se “suočili sa brojnim nezakonitim postupcima onih koji bi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini trebali da osiguraju prava zagarantovana zakonima”.

Kažu da su ambiciozno zaposlili 170 ljudi nakon što su ugasili “Infinity” koji bi nastavili poslovanje koje su do tada vodili u okviru nekoliko kompanija koje su se 18. juna i ranije našle pod sankcijama.

Tvrde da su prvobitno mislili da im banke neće praviti probleme i da će im otvoriti račune, ali da je podrška izostala.

“Bez obzira što se prvobitno činilo da ćemo kod banaka bez većih problema otvoriti račune, te završiti i sve druge neophodne aktivnosti kod drugih relevantnih institucija, ipak smo naišli na ozbiljne prepreke koje nas sprečavaju da ostvarimo započeti plan. Podrška je izostala, prije svega, od banaka koje nisu bile spremne da postupe po zakonu. Nakon ogromnog pritiska Ambasade SAD u Sarajevu, a u strahu od narednih poteza američke administracije i novih sankcija, banke su ignorisale naša nastojanja da kao nova kompanija dobijemo polazne elemente neophodne za normalno poslovanje. Zbog ovakvog nerazumijevanja teško možemo da održimo finansijsku stabilnost što iz dana u dan dodatno usložnjava čitavu situaciju”, saopštili su iz “Invictusa”.

Objašnjavaju da su početkom ovog mjeseca kao novi poslovni subjekt optimistično počeli sa radom i potpisali ugovore sa više od 170 zaposlenih. Sud je uredno izvršio registraciju nove kompanije, ali su sada došli u situaciju da moraju preduzeti neželjene poteze. Za sve krive Ambasadu SAD-a u BiH, iako im je sankcije prethodno uvelo američko Ministarstvo finansija.

Reklama

“Garantujemo da će svi zaposleni dobiti svoja zarađena primanja uz poštovanje ugovorom o radu i zakonom predviđenih mehanizama za djelovanje u ovakvim i sličnim situacijama. Želimo da naglasimo da se zbog postupaka Ambasade SAD na najbrutalniji način radnicima uskraćuje pravo na rad i osiguranje gole egzistencije iako za to nema bilo kakvog pravnog osnova. Baš zbog toga pozivamo sve nadležne institucije da što prije pronađu adekvatno rješenje kako ni jedna druga domaća kompanija u budućnosti ne bi bila izložena nezabilježenoj diskriminaciji”, saopšteno je iz “Invictusa”.

Kažu i da su sada izloženi potezima koji nemaju bilo kakve veze sa normalnim poslovanjem i poštovanjem zakonskih normi, a da ih relevantne institucije kao savjesnog poslovnog subjekta nisu u stanju zaštiti, zbog čega moraju priznati da je teško pronaći adekvatniji odgovor koji ne bi uključivao ozbiljnije rezove u samoj kompaniji.

Podsjetimo, 18. juna ove godine američka Kancelarija za kontrolu imovine stranaca OFAC uvela je sankcije nizu kompanija koje “čine mrežu podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”, a “Infinity International” se našao među njima, skupa sa firmama “Infinity Media”, “Prointer ITSS”, “Sirius 2010”, “Kaldera”, “K-2 Audio” u čijem je vlasništvu Alternativna televizija, “Una World” u čijem je vlasništvu bila “Una TV”.

Iz “Infinity-ja” su tada saopštili da će bez posla ostati oko 800 ljudi, a spas su potražili u registrovanju novih kompanija i promjenama vlasničke strukture, pretvarajućći dotatašnje rukovodioce u vlasnike.

„Invictus“ su prije mjesec dana osnovali menadžeri „Prointera“ i „Siriusa”.

CAPITAL.BA

Reklama
Nastavite čitati

U trendu