PRIVREDA
Brži izvoz i protok robe unutar i izvan BiH
Predstavnici grada Trebinja će u što skorijem periodu posjetiti slobodne zone u Federaciji BiH i regionu, kako bi se na što bolji i kvalitetniji način izgradila i slobodna zona u Trebinju, planirana na zapadnom izlazu iz grada, radi poboljšanja izvoza i protoka robe unutar i van BiH.
Ovo su dogovorili gradonačelnik Trebinja Mirko Ćurić i njegovi saradnici sa predstavnicima privrednih komora BiH i Federacije BiH, kao i sa Stašom Košarcem, ministrom spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH, koji su juče boravili u Trebinju.
Nakon sastanka rečeno je da će se izdefinisati sve što je neophodno kako bi se krenulo u gradnju slobodne zone, čemu će, kako je kazao gradonačelnik Ćurić, prethoditi i prezentacija projekta sa svim sadržajima.
„Tek nakon navedenih posjeta sagledaćemo prednosti o kojim smo razgovarali na ovom sastanku, a to su najprije blizina luke Ploče, budući aerodrom te sva druga infrastruktura koja će privući jake i ozbiljne kompanije na naše područje, grada Trebinja i cijele regije Hercegovine“, kazao je gradonačelnik Ćurić.
On je potvrdio da je u toku izrada elaborata za ovaj projekat izgradnje prve slobode zone u Republici Srpskoj, što je ministar Košarac ocijenio vrlo odgovornim i vrlo efikasnim.
„Stručna ekipa iz Ministarstva spoljnih poslova i ekonomskih odnosa prošle sedmice već je bila u Trebinju i pokrenula određene aktivnosti na ovom projektu iz aspekta analize, u pravcu što brže realizacije ideje ovdašnje gradske uprave“, naglasio je Košarac, potvrdivši sve infrastrukturne komparativne prednosti Trebinja.
Naročito je istakao zadovoljstvo zbog spremnosti privrednih komora BiH i Federacije da budu partneri gradu Trebinju u ovom projektu, ali i preduzete aktivnosti nadležnog ministarstva Republike Srpske, gdje će takođe biti donesen zakon o slobodnim zonama.
„Kada je u pitanju ovaj zakon, on će u BiH sigurno imati potrebe i za određenim promjenama, ali raduje činjenica da gradske vlasti, i u Doboju, i u Bijeljini, i u Bratuncu i ovdje u Trebinju imaju ovakva razmišljanja o slobodnim zonama koje će omogućiti bolji promet robe kompanija u Republici Srpskoj i BiH“, dodao je Košarac, napomenuvši da će uslijediti i posjeta u luku Ploče, kako bi sve funkcionisalo besprijekorno.
Da Spoljnotrgovinska komora BiH podržava otvaranje slobodne zone u Trebinju, potvrdio je nakon sastanka i njen predsjednik Vjekoslav Vuković, napomenuvši da će ova slobodna zona predstavljati još jedan veliki potencijal za izvoz robe iz BiH.
„Mi ćemo uložiti sve naše kapacitete, stručne i pravne timove, koji će pomoći u izradi ove slobodne zone i u suradnji sa susjednim zemljama osigurati da sve funkcioniše u najboljem redu“, dodao je on.
Mirsad Jašarspahić, predsjednik Privredne komore Federacije BiH, napomenuo je da će nova slobodna zona u Trebinju poboljšati utisak za što veće investiranje u BiH te da će se na ovaj način bolje koristiti i privredni resursi, što je pokazala i praksa u ovom entitetu.
Zakon o vinu jedan od prioriteta
Staša Košarac, ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH, rekao je da je zakon o vinu jedan od prioritetnih koji bi trebalo da budu doneseni kako bi domaći proizvođači mogli nesmetano da plasiraju robu na tržište EU.
Košarac je naveo da je Evropska komisija upozorila na to da je ovaj zakon neophodno donijeti u naredne tri i po godine te dodao da je konstituisana radna grupa koja radi na izradi zakona o vinu.
Nakon posjete trebinjskoj vinariji „Anđelić“, napomenuo je da u BiH postoji 81 kompanija koja se bavi proizvodnjom vina, sa blizu 4.000 vinograda, te da je njihove proizvode potrebno adekvatno zaštititi.
„Mi imamo autohtone vrste, kao što su žilavka i blatina, za koje postoji veliko interesovanje na domaćem tržištu, ali i za izvoz, u kojem kontekstu moramo ozbiljno pristupiti u izradi zakona o vinu, pa je već konstituisana radna grupa koja na tome radi, što bi našim kompanijama omogućilo da efikasnije planiraju svoje poslovne aktivnosti“, kazao je Košarac, napominjući da su u izradu toga zakona uključeni i asistenti iz UNDP-a.
Zakon je, kako kaže, i na nivou RS, ali i BiH, jasno precizirao da će od 18. oktobra ove godine biti onemogućen uvoz grožđa u našu zemlju za proizvodnju vina, osim na način kako formulišu zakonski propisi.
Košarac je dodao da još nisu donesene mjere ograničenja kada je riječ o uvozu grožđa za proizvodnju vina zbog međunarodnih ugovora, ali da se prate aktivnosti u tom kontekstu.
„Ako ne bude prekomjernog uvoza, nećemo koristiti tu mjeru. Ukoliko dođe do prekomjernog uvoza, onda ćemo procjenjivati i donositi mjere s ciljem da zaštitimo domaću proizvodnju“, rekao je Košarac.
Istakao je da vinari u BiH, prema procjenama, imaju u zalihama između 18 i 20 miliona litara vina, jer je pandemija virusa korona uslovila i mnogo manju prodaju.
Izvor: Nezavisne novine
Čapljina, kao i mnogi manji gradovi, još uvijek nema coworking prostor koji bi privukao digitalne nomade, samostalne profesionalce i sve one kojima je potreban radni prostor s kvalitetnim uvjetima.
Inicijative poput coworking prostora, iako prisutne u većim gradovima, i dalje su rijetke u manjim sredinama poput Čapljine, koja ima potencijal za privlačenje nove generacije radnika, ali nedostaju potrebna ulaganja i podrška.
Jedan od rijetkih primjera coworking prostora u Hercegovini jest CodeHub Mostar, koji je pokrenuo Intera Tehnološki Park s ciljem stvaranja profesionalnog okruženja za rad, povezivanje i usavršavanje.
Ovaj coworking prostor pokazao se uspješnim i privlačnim za freelance stručnjake, poduzetnike te digitalne nomade, a ponudio je sve što jedan moderan radni prostor mora imati – brz internet, kvalitetne radne stolove, ugodnu radnu atmosferu i priliku za umrežavanje, piše Čapljinski portal.
Benefiti coworking prostora
Coworking prostori poput CodeHuba nude brojne prednosti koje bi mogle unaprijediti poslovnu klimu u manjim gradovima kao što je Čapljina.
Prvo, oni pružaju brz internet i tehnološki opremljen prostor, što je ključan preduvjet za suvremeni način rada.
U coworking prostoru, radnici su okruženi sličnim profesionalcima, što potiče produktivnost i radnu atmosferu koju je teško postići u kućnom okruženju.
Dodatna prednost coworkinga je umrežavanje i stvaranje novih poslovnih veza. Rad u zajedničkom prostoru omogućava razmjenu ideja, kontakata i suradnji, čime coworking prostor postaje inkubator novih poslovnih inicijativa.
Također, prisutnost digitalnih nomada u coworking prostorima doprinosi raznolikosti i širenju znanja, što obogaćuje lokalnu zajednicu i otvara vrata novim projektima.
Potencijal za Čapljinu
Unatoč rastućoj popularnosti coworking prostora, manji gradovi poput Čapljine ostaju zapostavljeni, iako bi upravo takvi prostori mogli privući novu generaciju radnika koji ne ovise o stalnom mjestu boravka.
Coworking prostor u Čapljini ne samo da bi obogatio lokalnu poslovnu scenu, već bi stvorio preduvjete za rast zajednice digitalnih nomada, poduzetnika i kreativaca.
Primjer mostarskog CodeHuba pokazuje da coworking prostori mogu uspješno djelovati i u regijama koje nisu urbani centri, ali zahtijeva podršku i ulaganja koja će omogućiti dugoročnu održivost ovakvih inicijativa.
Ulaganje u coworking prostor u Čapljini moglo bi postati ključan korak prema stvaranju napredne poslovne klime, privlačenju novih profesionalaca te razvoja poslovnih veza koje bi mogle potaknuti nove projekte i lokalnu ekonomiju.
Tvornica keksa i vafla “Lasta“ Čapljina pokrenula je ponovno proizvodnju nakon što ju je preuzeo privrednik Petar Čorluka, vlasnik Violete.
Tvornica radi “punom parom“ i proizvodi kekse koji su zauzeli police trgovina širom regije.
Lasta je zaposlila i veliki broj radnika, što je veliki plus za lokalnu privredu.
Kako se proizvode keksi i kako izgleda jedan dan u Lasti, pogledajte u video prilogu.
Kompanija „Invictus Technology Group” iz Banjaluke, osnovana nakon što je “Infinity International Group” dospjela na “crnu listu” Sjedinjenih Američkih Država najavila je drastične poteze i otpuštanje “značajnog broja radnika”.
Oni tvrde da je odluka donesena nakon što su se “suočili sa brojnim nezakonitim postupcima onih koji bi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini trebali da osiguraju prava zagarantovana zakonima”.
Kažu da su ambiciozno zaposlili 170 ljudi nakon što su ugasili “Infinity” koji bi nastavili poslovanje koje su do tada vodili u okviru nekoliko kompanija koje su se 18. juna i ranije našle pod sankcijama.
Tvrde da su prvobitno mislili da im banke neće praviti probleme i da će im otvoriti račune, ali da je podrška izostala.
“Bez obzira što se prvobitno činilo da ćemo kod banaka bez većih problema otvoriti račune, te završiti i sve druge neophodne aktivnosti kod drugih relevantnih institucija, ipak smo naišli na ozbiljne prepreke koje nas sprečavaju da ostvarimo započeti plan. Podrška je izostala, prije svega, od banaka koje nisu bile spremne da postupe po zakonu. Nakon ogromnog pritiska Ambasade SAD u Sarajevu, a u strahu od narednih poteza američke administracije i novih sankcija, banke su ignorisale naša nastojanja da kao nova kompanija dobijemo polazne elemente neophodne za normalno poslovanje. Zbog ovakvog nerazumijevanja teško možemo da održimo finansijsku stabilnost što iz dana u dan dodatno usložnjava čitavu situaciju”, saopštili su iz “Invictusa”.
Objašnjavaju da su početkom ovog mjeseca kao novi poslovni subjekt optimistično počeli sa radom i potpisali ugovore sa više od 170 zaposlenih. Sud je uredno izvršio registraciju nove kompanije, ali su sada došli u situaciju da moraju preduzeti neželjene poteze. Za sve krive Ambasadu SAD-a u BiH, iako im je sankcije prethodno uvelo američko Ministarstvo finansija.
“Garantujemo da će svi zaposleni dobiti svoja zarađena primanja uz poštovanje ugovorom o radu i zakonom predviđenih mehanizama za djelovanje u ovakvim i sličnim situacijama. Želimo da naglasimo da se zbog postupaka Ambasade SAD na najbrutalniji način radnicima uskraćuje pravo na rad i osiguranje gole egzistencije iako za to nema bilo kakvog pravnog osnova. Baš zbog toga pozivamo sve nadležne institucije da što prije pronađu adekvatno rješenje kako ni jedna druga domaća kompanija u budućnosti ne bi bila izložena nezabilježenoj diskriminaciji”, saopšteno je iz “Invictusa”.
Kažu i da su sada izloženi potezima koji nemaju bilo kakve veze sa normalnim poslovanjem i poštovanjem zakonskih normi, a da ih relevantne institucije kao savjesnog poslovnog subjekta nisu u stanju zaštiti, zbog čega moraju priznati da je teško pronaći adekvatniji odgovor koji ne bi uključivao ozbiljnije rezove u samoj kompaniji.
Podsjetimo, 18. juna ove godine američka Kancelarija za kontrolu imovine stranaca OFAC uvela je sankcije nizu kompanija koje “čine mrežu podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”, a “Infinity International” se našao među njima, skupa sa firmama “Infinity Media”, “Prointer ITSS”, “Sirius 2010”, “Kaldera”, “K-2 Audio” u čijem je vlasništvu Alternativna televizija, “Una World” u čijem je vlasništvu bila “Una TV”.
Iz “Infinity-ja” su tada saopštili da će bez posla ostati oko 800 ljudi, a spas su potražili u registrovanju novih kompanija i promjenama vlasničke strukture, pretvarajućći dotatašnje rukovodioce u vlasnike.
„Invictus“ su prije mjesec dana osnovali menadžeri „Prointera“ i „Siriusa”.
Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar
Grad Mostar od prodaje vinjeta zaradio 1.5 milijuna KM
Bitcoin skočio na 90.000 dolara po prvi put u povijesti
-
NEKRETNINE8 meseci prijePočela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE1 godina prijeNovi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
NOVOSTI3 meseca prijeUčesnici Visa olimpijskog triatlona prikupili 26.500 KM za Specijalnu Olimpijadu u Bosni i Hercegovini
-
FINANSIJE11 meseci prijeVlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
INVESTICIJE1 godina prijeCastellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
NOVOSTI1 godina prijePrag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
POLJOPRIVREDA1 godina prijeProizvođači digli ruke, mnogi zbog malina i na sudu
-
FINANSIJE11 meseci prijeMtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca