PRIVREDA
Iz budžeta zajedničkih institucija 15 miliona KM za zdravstveni sektor BiH
Predsjedavajući Savjeta ministara Zoran Tegeltija najavio je da će sljedeće sedmice biti stavljeno na raspolaganje 42 miliona KM pomoći koja je obezbijeđena iz budžeta zajedničkih institucija, od čega je 15 miliona KM namijenjeno zdravstvenom sektoru u BiH.
Tegeltija je pojasno da su ovo izvorni prihodi zajedničkih institucija obezbijeđeni uštedom i preraspodjelom sredstava.
„Od te ukupne sume 15 miliona KM je namijenjeno zdravstvenom sektoru u BiH i to će biti stavljeno na raspolaganje sljedeće sedmice, a ostali dio ćemo podijeliti institucijama kulture, sporta i privrednim subjektima“, naglasio je Tegeltija, dodavši da je to jedna od direktnih intervencija u borbi protiv kovida 19.
Pored ove intervencije, Tegeltija je za sarajevski portal „Vijesti“ ukazao na još tri ključne stvari koje je Savjet ministara uradio od početka pandemije, među kojima je i mjera ograničenog ulaska stranih državljana u BiH s ciljem suzbijanja širenja virusa korona i davanja prostora zdravstvenim radnicima da ne bi došlo do opterećenja zdravstvenih ustanova.
„Druga ključna stvar je ekonomskog karaktera a to je pravovremeno reagovanje u smislu obezbjeđivanje koridora za snabdjevanje tržišta u BiH robom. Tu je urađen veoma dobar posao, jer smo omogućili privredi da i u tim teškim okolnostima uvozi i izvozi i treća stvar su pregovori sa međunarodnim finansijskim organizacijama koji su uspješno okončani a odnose se na investicije podrške BiH u borbi protiv pandemije“, pojasnio je Tegeltija.
On je naglasio da su troškovi u proteklom periodu bili ogromni s obzirom na neplanirana ulaganja u zdravstveni sektor i pomoć privredi, što je neplanirana stavka u vladama entiteta.
„To su nepredvidivi troškovi i trebalo je obezbijediti dodatna sredstva da bi sve to mogli pokriti. S toga smo obezbijedili aranžman sa MMF oko 333 miliona dolara koja su došla u BiH, 250 miliona evra makrofoinsnansijske pomoći od Evropske komisije i 36 miliona evra pomoći zdravstvenom sektoru od Svjetske banke“, podsjetio je Tegeltija.
Međutim, kaže on, to je prvi paket pomoći i sada je potrebno obezbijediti kontinuitet, jer predstoji period kada je veoma izvjesno da će doći do sudara virusa korona i sezonskog gripa zbog čega će biti potrebna dodatna sredstva za zdravstveni sektor.
Govoreći o radu Savjeta ministara u proteklih devet mjeseci, predsjedavajući Tegeltija je rekao da prilikom ocjene o radu uvijek treba razmišljati u kakvim uslovima se radi.
„U decembru kada sam pisao ekspoze govorili smo o visokim stopama rasta, investicijama, povećanja broja zaposlenih da bi samo dva mjeseca kasnije počeli da se borimo sa pandemijom i ta borba još traje. Da mi je neko rekao da će jedna od najvažnijih odluka kojom bi trebalo da se bavim biti zatvaranje granica nikada ne bih vjerovao. Sve se promijenilo u kratkom vremenskom periodu, a pri tom je došlo i do određenih političkih turbulencija u BiH koje su se direktno odrazile na rad Savjeta ministara“, rekao je Tegeltija.
On je dodao da su borba sa virusom korona i rizik koji ona nosi po privredu natjerali Savjet ministara, kao i vlade Republike Srpske i FBiH da promijene svoje ciljeve za ovu godinu i da zajedno sa zdravstvenim radnicima u fokusu rada bude zaštita zdravlja građana i pomoć realnom sektoru.
Rezimirajući rad Savjeta minisatra u proteklom periodu, Tegeltija je rekao da je urađeno sve ono što je trebalo za zdravstvo u BiH i da su u saglasnosti sa njima povukli ključne poteze, te da je BiH dobro odreagovala na pandemiju i da se uspjelo obezbijediti nesmetano funkcionisanje institucija u ovom teškom vremenu.
On je konstatovao da sada predstoji mnogi teži period, a to je oporavak ekonomije i saniranje posljedica kovida.
„U saradnji sa entitetskim vladama pripremamo novi investicioni ciklus koji ćemo predstaviti narednih dana, a koji će obuhvatiti sve pripremljene projekte u BiH. Republika Srpska i FBiH su nosioci tih projekata, a zajedno ćemo obezbijediti sredstva kako bi počela njihova realizacija. Uputili smo prema Evrpskoj komisiji, na njihov zahtjev, 10 projekata koji su nama prioritet za finansiranje, a od tih deset jedan je zajednički vlada Srpske i FBiH, četiri iz Republike Srpske i pet iz FBiH“, precizirao je Tegeltija.
On je izrazio nadu da će do kraja godine BiH imati kompletan investicioni plan za narednu godinu i da će za to dobiti značajnu podršku na samitu u Sofiji krajem novembra kada će Evropska komisija predstaviti takozvani ekonomski i investicioni program za Zapadni Balkan.
„Vjerujem da ćemo usvojiti kompletan akcioni plan za realizaciju agende EU dva i da polako počnemo da izlazimo iz borbe za živote u borbu za ekonomiju“, naglasio je Tegeltija.
Predsjedavajući Savjeta ministara ukazao je da su u ovom trenutku zbog pojave virusa korana najugroženiji ljudi koji se bave turizmom, jer je zbog pandemije, onemogućen dolazak turista.
„Iz jedne zemlje smo imali oko 100.000 turista na godišnjem nivou, a ove godine će biti dobro ukoliko ih bude i 1.000. Hotelijeri su u najtežoj situaciji, zatim turističke organizacije, a ti problemi se prenose i na samo ugostiteljstvo. Zatim i aerodromi, koji su napokon bili stabilizovali poslovanje, uvećao se broj putnika na naša tri, od četiri aerodroma u BiH. Oni su bili u mogućnosti da dalje investiraju i ulažu, a sada su suočeni sa problem i isplate plate zaposlenima i mi njima moramo pomoći“, istakao je Tegeltija.
On je dodao da je neophodna i pomoć ljudima koji se bave javnim prevozom, jer oni trpe ogromne gubitke i tim granama je i dalje neopodna direktna finansijska pomoć.
„Ukoliko se proces oporavka bude kretao i napokon dobijemo vakcinu, otvoriće se putovanje i mnoge stvari će izgledati bolje. Kako bude brži proces tih otvaranja, potreba države za ulaganje u te sektore će biti manja, a ukoliko to potraje država jednostavno mora održati te sektore“, pojasnio je Tegeltija.
Na pitanje koliko je moguće da BiH bude među prvim zemljama u kojima će biti omogućeno vakcinisanje protiv virusa korona, Tegeltija je istakao da je BiH spremna da obezbijedi bankarsku garanciju za vakcinu, iako ona još nije ni proizvedena.
„BiH će uraditi sve što bude potrebno da vakcina bude dostupna građanime ove zemlje, kao i svim drugim građanima širom svijeta, bez obzira koliko će to na kraju koštati finansijski jer se za to mora obezbijediti novac, pa makar i prioritete drugačije poslagali“, pojasnio je Tegeltija.
Preuzeto: Akta.ba
Čapljina, kao i mnogi manji gradovi, još uvijek nema coworking prostor koji bi privukao digitalne nomade, samostalne profesionalce i sve one kojima je potreban radni prostor s kvalitetnim uvjetima.
Inicijative poput coworking prostora, iako prisutne u većim gradovima, i dalje su rijetke u manjim sredinama poput Čapljine, koja ima potencijal za privlačenje nove generacije radnika, ali nedostaju potrebna ulaganja i podrška.
Jedan od rijetkih primjera coworking prostora u Hercegovini jest CodeHub Mostar, koji je pokrenuo Intera Tehnološki Park s ciljem stvaranja profesionalnog okruženja za rad, povezivanje i usavršavanje.
Ovaj coworking prostor pokazao se uspješnim i privlačnim za freelance stručnjake, poduzetnike te digitalne nomade, a ponudio je sve što jedan moderan radni prostor mora imati – brz internet, kvalitetne radne stolove, ugodnu radnu atmosferu i priliku za umrežavanje, piše Čapljinski portal.
Benefiti coworking prostora
Coworking prostori poput CodeHuba nude brojne prednosti koje bi mogle unaprijediti poslovnu klimu u manjim gradovima kao što je Čapljina.
Prvo, oni pružaju brz internet i tehnološki opremljen prostor, što je ključan preduvjet za suvremeni način rada.
U coworking prostoru, radnici su okruženi sličnim profesionalcima, što potiče produktivnost i radnu atmosferu koju je teško postići u kućnom okruženju.
Dodatna prednost coworkinga je umrežavanje i stvaranje novih poslovnih veza. Rad u zajedničkom prostoru omogućava razmjenu ideja, kontakata i suradnji, čime coworking prostor postaje inkubator novih poslovnih inicijativa.
Također, prisutnost digitalnih nomada u coworking prostorima doprinosi raznolikosti i širenju znanja, što obogaćuje lokalnu zajednicu i otvara vrata novim projektima.
Potencijal za Čapljinu
Unatoč rastućoj popularnosti coworking prostora, manji gradovi poput Čapljine ostaju zapostavljeni, iako bi upravo takvi prostori mogli privući novu generaciju radnika koji ne ovise o stalnom mjestu boravka.
Coworking prostor u Čapljini ne samo da bi obogatio lokalnu poslovnu scenu, već bi stvorio preduvjete za rast zajednice digitalnih nomada, poduzetnika i kreativaca.
Primjer mostarskog CodeHuba pokazuje da coworking prostori mogu uspješno djelovati i u regijama koje nisu urbani centri, ali zahtijeva podršku i ulaganja koja će omogućiti dugoročnu održivost ovakvih inicijativa.
Ulaganje u coworking prostor u Čapljini moglo bi postati ključan korak prema stvaranju napredne poslovne klime, privlačenju novih profesionalaca te razvoja poslovnih veza koje bi mogle potaknuti nove projekte i lokalnu ekonomiju.
Tvornica keksa i vafla “Lasta“ Čapljina pokrenula je ponovno proizvodnju nakon što ju je preuzeo privrednik Petar Čorluka, vlasnik Violete.
Tvornica radi “punom parom“ i proizvodi kekse koji su zauzeli police trgovina širom regije.
Lasta je zaposlila i veliki broj radnika, što je veliki plus za lokalnu privredu.
Kako se proizvode keksi i kako izgleda jedan dan u Lasti, pogledajte u video prilogu.
Kompanija „Invictus Technology Group” iz Banjaluke, osnovana nakon što je “Infinity International Group” dospjela na “crnu listu” Sjedinjenih Američkih Država najavila je drastične poteze i otpuštanje “značajnog broja radnika”.
Oni tvrde da je odluka donesena nakon što su se “suočili sa brojnim nezakonitim postupcima onih koji bi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini trebali da osiguraju prava zagarantovana zakonima”.
Kažu da su ambiciozno zaposlili 170 ljudi nakon što su ugasili “Infinity” koji bi nastavili poslovanje koje su do tada vodili u okviru nekoliko kompanija koje su se 18. juna i ranije našle pod sankcijama.
Tvrde da su prvobitno mislili da im banke neće praviti probleme i da će im otvoriti račune, ali da je podrška izostala.
“Bez obzira što se prvobitno činilo da ćemo kod banaka bez većih problema otvoriti račune, te završiti i sve druge neophodne aktivnosti kod drugih relevantnih institucija, ipak smo naišli na ozbiljne prepreke koje nas sprečavaju da ostvarimo započeti plan. Podrška je izostala, prije svega, od banaka koje nisu bile spremne da postupe po zakonu. Nakon ogromnog pritiska Ambasade SAD u Sarajevu, a u strahu od narednih poteza američke administracije i novih sankcija, banke su ignorisale naša nastojanja da kao nova kompanija dobijemo polazne elemente neophodne za normalno poslovanje. Zbog ovakvog nerazumijevanja teško možemo da održimo finansijsku stabilnost što iz dana u dan dodatno usložnjava čitavu situaciju”, saopštili su iz “Invictusa”.
Objašnjavaju da su početkom ovog mjeseca kao novi poslovni subjekt optimistično počeli sa radom i potpisali ugovore sa više od 170 zaposlenih. Sud je uredno izvršio registraciju nove kompanije, ali su sada došli u situaciju da moraju preduzeti neželjene poteze. Za sve krive Ambasadu SAD-a u BiH, iako im je sankcije prethodno uvelo američko Ministarstvo finansija.
“Garantujemo da će svi zaposleni dobiti svoja zarađena primanja uz poštovanje ugovorom o radu i zakonom predviđenih mehanizama za djelovanje u ovakvim i sličnim situacijama. Želimo da naglasimo da se zbog postupaka Ambasade SAD na najbrutalniji način radnicima uskraćuje pravo na rad i osiguranje gole egzistencije iako za to nema bilo kakvog pravnog osnova. Baš zbog toga pozivamo sve nadležne institucije da što prije pronađu adekvatno rješenje kako ni jedna druga domaća kompanija u budućnosti ne bi bila izložena nezabilježenoj diskriminaciji”, saopšteno je iz “Invictusa”.
Kažu i da su sada izloženi potezima koji nemaju bilo kakve veze sa normalnim poslovanjem i poštovanjem zakonskih normi, a da ih relevantne institucije kao savjesnog poslovnog subjekta nisu u stanju zaštiti, zbog čega moraju priznati da je teško pronaći adekvatniji odgovor koji ne bi uključivao ozbiljnije rezove u samoj kompaniji.
Podsjetimo, 18. juna ove godine američka Kancelarija za kontrolu imovine stranaca OFAC uvela je sankcije nizu kompanija koje “čine mrežu podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”, a “Infinity International” se našao među njima, skupa sa firmama “Infinity Media”, “Prointer ITSS”, “Sirius 2010”, “Kaldera”, “K-2 Audio” u čijem je vlasništvu Alternativna televizija, “Una World” u čijem je vlasništvu bila “Una TV”.
Iz “Infinity-ja” su tada saopštili da će bez posla ostati oko 800 ljudi, a spas su potražili u registrovanju novih kompanija i promjenama vlasničke strukture, pretvarajućći dotatašnje rukovodioce u vlasnike.
„Invictus“ su prije mjesec dana osnovali menadžeri „Prointera“ i „Siriusa”.
Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar
Grad Mostar od prodaje vinjeta zaradio 1.5 milijuna KM
Bitcoin skočio na 90.000 dolara po prvi put u povijesti
-
NEKRETNINE8 meseci prijePočela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE1 godina prijeNovi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
NOVOSTI3 meseca prijeUčesnici Visa olimpijskog triatlona prikupili 26.500 KM za Specijalnu Olimpijadu u Bosni i Hercegovini
-
FINANSIJE11 meseci prijeVlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
INVESTICIJE1 godina prijeCastellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
NOVOSTI1 godina prijePrag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
POLJOPRIVREDA1 godina prijeProizvođači digli ruke, mnogi zbog malina i na sudu
-
FINANSIJE11 meseci prijeMtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca