PRIVREDA
Јednim klikom do građevinske dozvole u Banjaluci i Gradišci
U Banjaluci i Gradišci počeo je sa radom integrisani pilot-sistem za elektronsko izdavanje dozvola u građevinarstvu, koji omogućava izdavanje građevinskih dozvola u roku od pet dana, i to bez potrebe za dolaskom u Gradsku upravu.
Sistem je jednostavan za korištenje a pristupa mu se putem linka http://egradjevinska.vladars.net dostupnog na zvaničnoj stranici Ministarstva za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske.
Na video-konferenciji, koja je održana ovim povodom, konstatovano da je ovaj veliki korak rezultat predanog rada svih učesnika i reformskog procesa ostvarenog kroz Projekat poboljšanja poslovnog okruženja – Lajf (Life), koji je provela Međunarodna finansijska korporacija (IFC), članica Grupacije Svjetske banke, uz finansijsku podršku Britanske ambasade u BiH.
Cilj projekta je da pruži brže, jeftinije i transparentnije usluge privrednicima i građanima u BiH.
Na konferenciji su učestvovali ministarka za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Srebrenka Golić, britanski ambasador u BiH Metju Fild, Lada Buševac, šefica Kancelarije IFC u BiH, predstavnici gradova Banjaluka i Gradiška, te predstavnici Ministarstva za naučno-tehnološki razvoj, visoko obrazovanje i informaciono društvo i Generalnog sekretarijata Vlade Republike Srpske.
– Tokom implementacije projekta, izmijenjeno je niz zakonskih i podzakonskih akata na entitetskom nivou, provedena je cjelovita regulatorna reforma u dvije pilot lokacije, Banjaluci i Gradišci, i pilot sistem je od danas u funkciji i može elektronski zaprimati zahtjeve investitora koji žele graditi u Banjaluci i Gradišci, što će dodatno povećati atraktivnost Banjaluke i Gradiške za investiranje – navela je ministarka prostornog uređenja, građevinarstva i ekologije Republike Srpske.
Golićeva je istakla da će uvođenjem integrisanog sistema proces izdavanja građevinskih dozvola biti dodatno racionalizovan, te da se na lokalnom nivou očekuju velike uštede i smanjenje investicionih troškova.
– Nadamo se da će uskoro i druge opštine i gradovi Republike Srpske slijediti ovaj primjer, jer sada postoje i zakonski i infrastrukturni preduslovi da sve lokalne zajednice u Republici Srpskoj uvedu ovaj sistem i to sada isključivo zavisi od njihove spremnosti da reformama unaprijede usluge koje pružaju svojim građanima i privrednicima – rekla je Golićeva.
Uspostavljanje integrisanog sistem za elektronsko izdavanje građevinskih dozvola u Banjaluci i Gradišci obuhvatao je izmjene niz zakonskih i podzakonskih akata na entitetskom nivou, te cjelovitu regulatornu reformu u ove dvije pilot lokacije, kako bi se omogućilo elektronsko vođenje administrativnih postupaka u sektoru građenja.
Ambasador Fild je rekao da je pokretanje sistema za elektronsko izdavanje građevinskih dozvola veliko zajedničko postignuće.
– Digitalizovani procesi su brži, efikasniji i ekonomičniji. To je model pružanja usluga koji želimo da se replicira širom BiH u smislu načina na koji vlade pružaju usluge svojim građanima, posebno tokom pandemije. Snažne veze između lokalnih i entitetskih vlada, kompanija i građana su nam pomogle da postignemo impresivne rezultate – rekao je on.
Fild je dodao da će Velika Britanija nastaviti da usko sarađuje sa partnerima na različitim nivoima vlasti i sa organizacijama poput IFC, kako bi podržali digitalizaciju, bolje poslovno okruženje i poboljšani kvalitet usluga za građane širom BiH.
Šefica Kancelarije IFC-a u BiH Lada Buševac rekla je da je digitalizacija usluga javnog sektora budućnost, te da se, kroz projekat Lajf, nastavlja rad na implementaciji onlajn registracije privrednih subjekata u BiH.
– Kada smo započeli projekat Lajf, prema izvještaju Svjetske banke, u BiH je prosječno bilo potrebno 320 dana za dobijanje građevinske dozvole. Danas, u Banjaluci i Gradišci, uz kompletiran zahtjev dozvolu možete dobiti za pet dana i to da uopšte ne morate fizički otići do gradske uprave – navela je ona.
Dodala je da je u proteklih pet godina, IFC investirao svoja znanja i zajedno sa partnerima radio na stvaranju preduslova za realizaciju prvog pravog digitalnog servisa za građane i privrednike u BiH.
RTRS
Prvo zaduženje u ovoj godini Vlada Republike Srpske planira već ove sedmice. Zakazana je aukcija šestomjesečnih trezorskih zapisa na Banjalučkoj berzi, putem koje se RS planira zadužiti 10 miliona KM.
Podsjetimo da je Narodna skupština RS krajem prošle godine usvojila odluke o dugoročnom i kratkoročnom zaduženju RS za 2024. godinu kojima je predviđeno da se taj entitet može zadužiti iznosom do 1,2 milijarde KM.
Najavljeno je da će 87. aukcija trezorskih zapisa RS biti održana 25. januara na Banjalučkoj berzi. Planirani iznos emisije je 10 miliona KM sa rokom dospijeća šest mjeseci. Biće to prvo ovogodišnje zaduženje RS.
Maksimalan iznos kratkoročnog duga prema odluci koja je usvojena krajem godine ne može biti veće od 337 miliona KM u ovoj godini, a dugoročno maksimalno 951 milion KM.
Sredstva pribavljena dugoročnim zaduživanjem biće upotrijebljena u skladu sa Zakonom o zaduživanju, dugu i garancijama RS za finansiranje kapitalnih investicija, refinansiranje ukupnog duga ili dijela duga RS, plaćanje uslovnih obaveza po osnovu garancija RS te za finansiranje budžetskog deficita u slučajevima kada Ministarstvo finansija procijeni da će planirani rashodi biti veći od iznosa planiranih prihoda, naveli su iz Vlade.
Ukupan javni dug RS je oko 6,2 milijarde KM što je oko 40 posto BDP-a i vlast ovog entiteta tvrdi da RS nema problema sa otplatom te da je zaduženost na istorijskom minimumu. Opozicija je stava da se i u ovoj godini nastavlja politika neosmišljenog zaduživanja kojima se krpe rupe u budžetu.
– Neosmiljeno zaduživanje kao što je neosmiljeno bez osnovnih ekonomskih parametara, recimo, podići minimalnu platu u RS. To je vjestačka priča koja služi za jednokratnu upotrebu i zadovoljenje političkih mjera koje služe samo za izbornu priču – smatra Milan Miličević, predsjednik SDS-a.
– To zaista zvuči mnogo, ovako kada razmišljate, ali to je opet u okvirima onih normalnih zaduženja BDP-a i dugoročno – kaže Anja Ljubojević, potpredsjednica NSRS.
Zbog priča o sankcijama, podsjeća nas sagovornik, nije isključeno da se Vlada kada je riječ o zaduženju na međunarodnom tržištu okrene dalekoistočnim zemljama.
– Zaduženje koje mora da obavi RS nije ozbiljan iznos ni za jednu berzu, tako da je samo pitanje koliko je politička situacija stabilna u smislu investitora koji bi pozajmili taj novac za obveznice, mada je kamata koja je određena vrlo atraktivna i vjerujem da će biti lako naći investitore – ističe ekonomski analitičar Zoran Pavlović.
Ukupan javni dug FBiH je oko 6,4 milijarde KM i veći je za oko 200 miliona KM u odnosu na RS. No, gledano u odnosu na BDP zaduženost RS je gotovo dvostruko veća u odnosu na drugi entitet.
BHRT
Konkurencijsko vijeće Bosne i Hercegovine dopustilo je koncentraciju na tržištu iznajmljivanja telekomunikacijskih tornjeva, odnosno, tržištu pružanja prostora na tornjevima za instalaciju infrastrukture elektronskih komunikacijskih mreža na području Bosne i Hercegovine.
Drugim riječima, Vijeće je odobrilo prodaju Mtelove firme Sky Towers Infrastucture međunarodnom gigantu Actis EU Menagement S à.r.l. Luksemburg, izvještava BiznisInfo.ba.
Kako smo ranije pisali, kompanija Actis, vodeći globalni investitor u održivu infrastrukturu sa sjedištem u Londonu, preuzima veliku mrežu telekomunikacionih stubova u Bosni i Hercegovini koja je pripadala firmi Mtel, odnosno Telekomu Srbija.
Odlukom Konkurencijskog vijeća otklonjena je prepreka za ovu veliku akviziciju.
Kako smo ranije pisali, Telekom Srbija Grupa osnovala je Sky Towers Infrastructure u Srbiji, Crnoj Gori i BiH na koje je prenijela vlasništvo nad antenskim stubovima, kao i nad poslovima njihove izgradnje i održavanja. Sky Towers Infrastructure tako je postao vlasnik antenskih stubova i ostale pasivne telekomunikacione infrastrukture.
Prošlog mjeseca smo objavili da Telekom Srbija sprema prodaju ove infrastrukture, i to ukupno 1.827 ovih stubova, od kojih se 995 nalazi u Srbiji, 725 u Bosni i Hercegovini i 107 u u Crnoj Gori.
Telekom Srbije posljednjih godina se agresivno širio u cijelom regionu, uključujući BiH, ali je ujedno drastično uvećao dugove. Iz kompanije su kasnije rekli da se prodaju stubovi, ali ne i oprema za telekomunikacije povezana sa njima, kao što su bazne stanice.
Telekom će i dalje ostati korisnik tih stubova u svojstvu zakupca, a njihovom prodajom će prikupiti značajna sredstva.
Prevent grupacija odlučila je da ugasi proizvodnju u kompaniji Prevent FAD Jelah i otpusti radnike.
Kako je kazao predsjednik sindikata Prevent FAD-a Enes Roša, firma gasi proizvodnju nakon 44 godine rada, a 59 radnika ostaće bez posla.
Otkaze je već dobilo 35 radnika, a preostala 24 su iz zaštićenih kategorija kojima uprava takođe namjerava dati otkaz.
Prema navodima Roše, iz kompanije su kao razlog za gašenje naveli da proizvodni program nije profitabilan, mada je kompanija ostvarila prošle godine dobit od 2,6 mil KM. Navodno, kompanija planira mašine iz Jelaha izmjestiti u Željezaru Ilijaš.
Povodom odluke o gašenju proizvodnje i otkazima, radnici su protestvovali pred Upravom Preventa u Sarajevu tražeći da im minimalne zakonske otpremnine koje je ponudila Uprava budu uvećane.
Iz Prevent grupacije nisu se oglašavali ovim povodom.
Prevent FAD bio je poznat kao proizvođač kočionih diskova koje je izvozio na tržište EU za direktnu ugradnju u vozila VW grupacije.
Prevent je nedavno zatvorio fabriku u Bužimu u kojoj je bez posla ostalo 70 radnika.
Svakog dana u Sloveniju i Njemačku ode više od 35 radnika iz BiH
Počela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
Nijemci će graditi najveću zgradu u Republici Srpskoj
-
NEKRETNINE1 mesec prijePočela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
PRIVREDA1 godina prijeSve je više solarnih naponskih elektrana u BiH – investitori se snalaze
-
BIZNIS12 meseci prijeRodoljub Drašković odustaje od investicija u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE7 meseci prijeNovi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
TEHNOLOGIJA12 meseci prijeIzvoz IT sektora BiH premašio pola milijarde KM
-
NOVOSTI7 meseci prijePrag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
INVESTICIJE6 meseci prijeCastellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
FINANSIJE5 meseci prijeMtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca