PRIVREDA
Košarac najavio analizu izvoza oblovine iz BiH
Ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa u Savjetu ministara Staša Košarac najavio je da će biti analiziran način izvoza oblovine iz BiH kako bi što veća količina sirovine ostala domaćim drvoprerađivačima, posebno onima koji imaju finalnu proizvodnju i plasiraju proizvode na tržište EU.
“Sa tog aspekta ćemo sigurno, u saradnji sa privrednim komorama, u narednim danima, kreirati određene politike”, rekao je Košarac novinarima tokom posjete Vlasenici, gdje se sastao sa načelnikom opštine Miroslavom Kraljevićem, te posjetio poljoprivredno gazdinstvo u zaseoku Baćino Brdo i kompaniju “Bukom-prom” u Tišči.
Košarac je istakao da je veoma važno da na ovom području postoje organizovane kompanije koje više od 90 odsto svojih proizvoda izvoze u zemlje EU, kao što to čini “Bukom-prom”.
“To je ohrabrenje za lokalnu zajednicu s obzirom na činjenicu da je ova kompanija i socijalno-društveno odgovorna. Treba napomenuti da u vrijeme pandemije virusa korona nijedan radnik nije bio otpušten i da postoje razvojni planovi kako bi se zaposlio što je moguće veći broj ljudi, što je danas veoma značajno”, rekao je Košarac.
On je dodao da u ovom slučaju može biti jedino problem nedostatak baze, odnosno sirovine.
“Sa tog aspekta su i mjere koje je najavio predsjedavajući Savjeta ministara Zoran Tegeltija, u komunikaciji sa mnom i privrednim komorama. Analiziraćemo način izvoza oblovine iz BiH, jer smatram da što veći broj količine sirovine treba da ostane našim drvoprerađivačima, pogotovo onim koji imaju finalnu proizvodnju, kao što je ova kompanija `Bukom-prom`”, rekao je Košarac.
On je dodao da je važno da ovakve kompanije imaju stabilnu politiku snabdjevanja sirovinom u onim količinama koje su njima neophodne za proizvodnju i ugovore koje imaju sa inostranim partnerima, jer to je, kako kaže, proces koji je nezaustavljiv s obzirom na činjenicu da je riječ o plasmanu proizvoda na tržište zemalja EU.
“To treba afirmisati i podržati”, rekao je Košarac i dodao da se treba radovati uspjehu domaće kompanije “Bukom-prom”, koja 90 odsto svojih proizvoda ili nominalno blizu 3.500.000 KM izvozi u Austriju i Njemačku”, rekao je Košarac.
Načelnik opštine Vlasenica Miroslav Kraljević rekao je da je kompanija “Bukom-prom” jedna od najuspješnijih na području ove lokalne zajednice i da zapošljava u prosjeku oko 100-150 radnika.
“Činjenica je da je ovo izvozno preduzeće i kao takvo zaslužuje svaku pažnju. Osim toga, činjenica je da ova kompanija nije otpuštala radnike i da je u proteklom periodu, bez obzira na pandemiju, odradila svoj dio posla. NJihovi kupci koji su uglavnom iz Njemačke i Zapadne Evrope apsolutno im vjeruju”, rekao je Kraljević.
On kaže da vlasnik kompanije “Bukom-prom” Budimir Komlenović svake godine ima velika ulaganja, obnavlja, proširuje proizvodnju, a opština Vlasenica je tu da mu pomogne koliko može.
“Činjenica je da imamo velike količine drveta i da se, nažalost, velika količina izvozi. Naš je cilj da ta sirovina ostane ovdje i za to nam je potrebna apsolutna podrška institucija”, rekao je Kraljević.
Direktor i vlasnik kompanije “Bukom-prom” Budimir Komlenović rekao je da je ova drvoprerađivačka firma osnovana 1996. godine i da se bavi finalnom proizvodnjom namještaja i peleta, a veliki dio proizvoda plasira na evropsko tržište.
“Ukazana mi je velika čast ovom posjetom, a od nje očekujem bolju komunikaciju u vezi sa izvozom i neke povlastice u budućnosti, jer privredu treba saslušati kako bi se rješavali problemi sa kojima se suočava”, rekao je Komlenović.
Tokom posjete Vlasenici, Košareac je obišao i poljoprivredno gazdinstvo Galiba Gagulića iz Baćinog Brda, koji se bavi stočarstvom duže od 15 godina i dnevno njegove krave proizvode 175 litara mlijeka.
Preuzeto: Biznisinfo
Čapljina, kao i mnogi manji gradovi, još uvijek nema coworking prostor koji bi privukao digitalne nomade, samostalne profesionalce i sve one kojima je potreban radni prostor s kvalitetnim uvjetima.
Inicijative poput coworking prostora, iako prisutne u većim gradovima, i dalje su rijetke u manjim sredinama poput Čapljine, koja ima potencijal za privlačenje nove generacije radnika, ali nedostaju potrebna ulaganja i podrška.
Jedan od rijetkih primjera coworking prostora u Hercegovini jest CodeHub Mostar, koji je pokrenuo Intera Tehnološki Park s ciljem stvaranja profesionalnog okruženja za rad, povezivanje i usavršavanje.
Ovaj coworking prostor pokazao se uspješnim i privlačnim za freelance stručnjake, poduzetnike te digitalne nomade, a ponudio je sve što jedan moderan radni prostor mora imati – brz internet, kvalitetne radne stolove, ugodnu radnu atmosferu i priliku za umrežavanje, piše Čapljinski portal.
Benefiti coworking prostora
Coworking prostori poput CodeHuba nude brojne prednosti koje bi mogle unaprijediti poslovnu klimu u manjim gradovima kao što je Čapljina.
Prvo, oni pružaju brz internet i tehnološki opremljen prostor, što je ključan preduvjet za suvremeni način rada.
U coworking prostoru, radnici su okruženi sličnim profesionalcima, što potiče produktivnost i radnu atmosferu koju je teško postići u kućnom okruženju.
Dodatna prednost coworkinga je umrežavanje i stvaranje novih poslovnih veza. Rad u zajedničkom prostoru omogućava razmjenu ideja, kontakata i suradnji, čime coworking prostor postaje inkubator novih poslovnih inicijativa.
Također, prisutnost digitalnih nomada u coworking prostorima doprinosi raznolikosti i širenju znanja, što obogaćuje lokalnu zajednicu i otvara vrata novim projektima.
Potencijal za Čapljinu
Unatoč rastućoj popularnosti coworking prostora, manji gradovi poput Čapljine ostaju zapostavljeni, iako bi upravo takvi prostori mogli privući novu generaciju radnika koji ne ovise o stalnom mjestu boravka.
Coworking prostor u Čapljini ne samo da bi obogatio lokalnu poslovnu scenu, već bi stvorio preduvjete za rast zajednice digitalnih nomada, poduzetnika i kreativaca.
Primjer mostarskog CodeHuba pokazuje da coworking prostori mogu uspješno djelovati i u regijama koje nisu urbani centri, ali zahtijeva podršku i ulaganja koja će omogućiti dugoročnu održivost ovakvih inicijativa.
Ulaganje u coworking prostor u Čapljini moglo bi postati ključan korak prema stvaranju napredne poslovne klime, privlačenju novih profesionalaca te razvoja poslovnih veza koje bi mogle potaknuti nove projekte i lokalnu ekonomiju.
Tvornica keksa i vafla “Lasta“ Čapljina pokrenula je ponovno proizvodnju nakon što ju je preuzeo privrednik Petar Čorluka, vlasnik Violete.
Tvornica radi “punom parom“ i proizvodi kekse koji su zauzeli police trgovina širom regije.
Lasta je zaposlila i veliki broj radnika, što je veliki plus za lokalnu privredu.
Kako se proizvode keksi i kako izgleda jedan dan u Lasti, pogledajte u video prilogu.
Kompanija „Invictus Technology Group” iz Banjaluke, osnovana nakon što je “Infinity International Group” dospjela na “crnu listu” Sjedinjenih Američkih Država najavila je drastične poteze i otpuštanje “značajnog broja radnika”.
Oni tvrde da je odluka donesena nakon što su se “suočili sa brojnim nezakonitim postupcima onih koji bi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini trebali da osiguraju prava zagarantovana zakonima”.
Kažu da su ambiciozno zaposlili 170 ljudi nakon što su ugasili “Infinity” koji bi nastavili poslovanje koje su do tada vodili u okviru nekoliko kompanija koje su se 18. juna i ranije našle pod sankcijama.
Tvrde da su prvobitno mislili da im banke neće praviti probleme i da će im otvoriti račune, ali da je podrška izostala.
“Bez obzira što se prvobitno činilo da ćemo kod banaka bez većih problema otvoriti račune, te završiti i sve druge neophodne aktivnosti kod drugih relevantnih institucija, ipak smo naišli na ozbiljne prepreke koje nas sprečavaju da ostvarimo započeti plan. Podrška je izostala, prije svega, od banaka koje nisu bile spremne da postupe po zakonu. Nakon ogromnog pritiska Ambasade SAD u Sarajevu, a u strahu od narednih poteza američke administracije i novih sankcija, banke su ignorisale naša nastojanja da kao nova kompanija dobijemo polazne elemente neophodne za normalno poslovanje. Zbog ovakvog nerazumijevanja teško možemo da održimo finansijsku stabilnost što iz dana u dan dodatno usložnjava čitavu situaciju”, saopštili su iz “Invictusa”.
Objašnjavaju da su početkom ovog mjeseca kao novi poslovni subjekt optimistično počeli sa radom i potpisali ugovore sa više od 170 zaposlenih. Sud je uredno izvršio registraciju nove kompanije, ali su sada došli u situaciju da moraju preduzeti neželjene poteze. Za sve krive Ambasadu SAD-a u BiH, iako im je sankcije prethodno uvelo američko Ministarstvo finansija.
“Garantujemo da će svi zaposleni dobiti svoja zarađena primanja uz poštovanje ugovorom o radu i zakonom predviđenih mehanizama za djelovanje u ovakvim i sličnim situacijama. Želimo da naglasimo da se zbog postupaka Ambasade SAD na najbrutalniji način radnicima uskraćuje pravo na rad i osiguranje gole egzistencije iako za to nema bilo kakvog pravnog osnova. Baš zbog toga pozivamo sve nadležne institucije da što prije pronađu adekvatno rješenje kako ni jedna druga domaća kompanija u budućnosti ne bi bila izložena nezabilježenoj diskriminaciji”, saopšteno je iz “Invictusa”.
Kažu i da su sada izloženi potezima koji nemaju bilo kakve veze sa normalnim poslovanjem i poštovanjem zakonskih normi, a da ih relevantne institucije kao savjesnog poslovnog subjekta nisu u stanju zaštiti, zbog čega moraju priznati da je teško pronaći adekvatniji odgovor koji ne bi uključivao ozbiljnije rezove u samoj kompaniji.
Podsjetimo, 18. juna ove godine američka Kancelarija za kontrolu imovine stranaca OFAC uvela je sankcije nizu kompanija koje “čine mrežu podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”, a “Infinity International” se našao među njima, skupa sa firmama “Infinity Media”, “Prointer ITSS”, “Sirius 2010”, “Kaldera”, “K-2 Audio” u čijem je vlasništvu Alternativna televizija, “Una World” u čijem je vlasništvu bila “Una TV”.
Iz “Infinity-ja” su tada saopštili da će bez posla ostati oko 800 ljudi, a spas su potražili u registrovanju novih kompanija i promjenama vlasničke strukture, pretvarajućći dotatašnje rukovodioce u vlasnike.
„Invictus“ su prije mjesec dana osnovali menadžeri „Prointera“ i „Siriusa”.
Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar
Grad Mostar od prodaje vinjeta zaradio 1.5 milijuna KM
Bitcoin skočio na 90.000 dolara po prvi put u povijesti
-
NEKRETNINE8 meseci prijePočela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE1 godina prijeNovi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
NOVOSTI3 meseca prijeUčesnici Visa olimpijskog triatlona prikupili 26.500 KM za Specijalnu Olimpijadu u Bosni i Hercegovini
-
FINANSIJE11 meseci prijeVlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
INVESTICIJE1 godina prijeCastellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
NOVOSTI1 godina prijePrag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
POLJOPRIVREDA1 godina prijeProizvođači digli ruke, mnogi zbog malina i na sudu
-
FINANSIJE11 meseci prijeMtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca