PRIVREDA
„Mesopromet“ u stečaju: Nemaju imovine, imaju dugove i blokirane račune
Okružni privredni sud u Bijeljini otvorio je direktni stečaj nad imovinom bijeljinskog „Mesoprometa“, te utvrdio da ovo preduzeće nema imovine, ali ima dugove i blokirane račune.
Preduzeće je osnovano 2015. godine, osnovna djelatnost bila mu je klanje junadi i svinja, prodaja i prerada mesa, te proizvodnja polutrajnih mesnih proizvoda, a problemi u poslovanju počeli su početkom ove godine.
Sud u obrazloženju navodi da je Cvjetko Marić, direktor preduzeća, podnio 30. juna ove godine prijedlog za otvaranje stečajnog postupka nad dužnikom Društvom sa ograničenom odgovornošću „Mesopromet“ Bijeljina.
„Iz navoda predlagača, koga je Sud saslušao na usmenoj raspravi, Sud je utvrdio da su računi blokirani više od tri mjeseca, da Društvo nema ni pokretne ni nepokretne imovine, dok obaveze Društva postoje prema ‘Elektrodistribuciji’ oko 50.000 KM, a obaveze prema radnicima, PU i UIO BiH su većim dijelom izmirene. Dugovanja trećih lica prema Društvu postoje, ali su nenaplativa“, navodi se u obrazloženju Okružnog privrednog suda u Bijeljini, koje je u posjedu „Nezavisnih“.
Sud konstatuje da je razlog za otvaranje stečajnog postupka platežna nesposobnost stečajnog dužnika.
„Stečajni dužnik je platežno nesposoban ako 60 dana neprekidno ne izmiruje svoje dospjele novčane obaveze ili je račun stečajnog dužnika blokiran 60 dana neprekidno“, pojašnjavaju iz Okružnog privrednog suda u Bijeljini.
Kako se dodaje, imajući u vidu da je žiro račun dužnika blokiran duže od 60 dana, Sud je otvorio stečajni postupak nad ovim stečajnim dužnikom bez pokretanja prethodnog postupka.
Za stečajnog upravnika, kako se napominje, Sud je imenovao Biljanu Cacanović iz Bijeljine. Njoj je sudskim rješenjem dato nekoliko obaveza.
„Stečajni upravnik je obavezan odmah nakon stupanja na dužnost ući u posjed imovine koja spada u stečajnu masu, upravljati njome, po mogućnosti nastaviti poslovanje do izvještajnog ročišta, ako to ne šteti stečajne povjerioce, detaljno popisati stečajnu masu i predati stečajnom sudiji najkasnije u roku od 45 dana od dana imenovanja“, ističu iz Suda.
Stečajni upravnik dužan je sastaviti i popis svih povjerilaca stečajnog dužnika za koje je saznao i do kojih je došao uvidom u knjige i poslovnu dokumentaciju stečajnog dužnika.
Stečajni upravnik dužan je sastaviti popis i svih potraživanja povjerilaca, radnika i ranijih radnika stečajnog dužnika dospjelih do otvaranja stečaja.
Danom otvaranja stečajnog postupka, a to je 21. septembar, prestali su svi ugovori o radu radnika, a stečajni upravnik ih je dužan pismeno obavijestiti o prestanku radnog odnosa.
„Stečajni upravnik može zaključiti nove ugovore o radu sa licima koja su potrebna za odvijanje stečajnog postupka“, ističu iz Suda.
Cacanovićeva je u izjavi za „Nezavisne novine“ kazala da ona trenutno čeka da inspekcije završe svoj dio posla.
„U toku je kontrola koju vrše Poreska uprava i Uprava za indirektno oporezivanje BiH. Dakle, inspekcije još nisu obavile svoj dio zadatka i preuranjeno je da vam govorim nešto više o tome. Još nisu završene ni prijave potraživanja“, navela je Cacanovićeva.
Inače, Okružni privredni sud u Bijeljini pozvao je povjerioce da prijave ovom sudu svoja potraživanja u dva primjerka sa dokazima o osnovanosti potraživanja.
„Pozivaju se povjerioci da izvrše uplatu sudske takse na ime prijave potraživanja i to u vrijednosti od jedan odsto od visine prijavljenog potraživanja, s tim da ne može biti manja od 50 ni veća od 10.000 KM“, naveli su iz Okružnog privrednog suda u Bijeljini.
Sud je pozvao i lica koja imaju obaveze prema stečajnom dužniku da ih bez odlaganja izvrše.
Ročište na kojem će biti ispitana prijavljena potraživanja zakazano je za 17. novembar u Okružnom privrednom sudu u Bijeljini. Ročište povjerilaca na kojem će se na osnovu izvještaja stečajnog upravnika odlučiti o daljem toku stečajnog postupka zakazano je za isti dan na istom mjestu, odmah nakon ispitnog ročišta.
Nezavisne novine
Prvo zaduženje u ovoj godini Vlada Republike Srpske planira već ove sedmice. Zakazana je aukcija šestomjesečnih trezorskih zapisa na Banjalučkoj berzi, putem koje se RS planira zadužiti 10 miliona KM.
Podsjetimo da je Narodna skupština RS krajem prošle godine usvojila odluke o dugoročnom i kratkoročnom zaduženju RS za 2024. godinu kojima je predviđeno da se taj entitet može zadužiti iznosom do 1,2 milijarde KM.
Najavljeno je da će 87. aukcija trezorskih zapisa RS biti održana 25. januara na Banjalučkoj berzi. Planirani iznos emisije je 10 miliona KM sa rokom dospijeća šest mjeseci. Biće to prvo ovogodišnje zaduženje RS.
Maksimalan iznos kratkoročnog duga prema odluci koja je usvojena krajem godine ne može biti veće od 337 miliona KM u ovoj godini, a dugoročno maksimalno 951 milion KM.
Sredstva pribavljena dugoročnim zaduživanjem biće upotrijebljena u skladu sa Zakonom o zaduživanju, dugu i garancijama RS za finansiranje kapitalnih investicija, refinansiranje ukupnog duga ili dijela duga RS, plaćanje uslovnih obaveza po osnovu garancija RS te za finansiranje budžetskog deficita u slučajevima kada Ministarstvo finansija procijeni da će planirani rashodi biti veći od iznosa planiranih prihoda, naveli su iz Vlade.
Ukupan javni dug RS je oko 6,2 milijarde KM što je oko 40 posto BDP-a i vlast ovog entiteta tvrdi da RS nema problema sa otplatom te da je zaduženost na istorijskom minimumu. Opozicija je stava da se i u ovoj godini nastavlja politika neosmišljenog zaduživanja kojima se krpe rupe u budžetu.
– Neosmiljeno zaduživanje kao što je neosmiljeno bez osnovnih ekonomskih parametara, recimo, podići minimalnu platu u RS. To je vjestačka priča koja služi za jednokratnu upotrebu i zadovoljenje političkih mjera koje služe samo za izbornu priču – smatra Milan Miličević, predsjednik SDS-a.
– To zaista zvuči mnogo, ovako kada razmišljate, ali to je opet u okvirima onih normalnih zaduženja BDP-a i dugoročno – kaže Anja Ljubojević, potpredsjednica NSRS.
Zbog priča o sankcijama, podsjeća nas sagovornik, nije isključeno da se Vlada kada je riječ o zaduženju na međunarodnom tržištu okrene dalekoistočnim zemljama.
– Zaduženje koje mora da obavi RS nije ozbiljan iznos ni za jednu berzu, tako da je samo pitanje koliko je politička situacija stabilna u smislu investitora koji bi pozajmili taj novac za obveznice, mada je kamata koja je određena vrlo atraktivna i vjerujem da će biti lako naći investitore – ističe ekonomski analitičar Zoran Pavlović.
Ukupan javni dug FBiH je oko 6,4 milijarde KM i veći je za oko 200 miliona KM u odnosu na RS. No, gledano u odnosu na BDP zaduženost RS je gotovo dvostruko veća u odnosu na drugi entitet.
BHRT
Konkurencijsko vijeće Bosne i Hercegovine dopustilo je koncentraciju na tržištu iznajmljivanja telekomunikacijskih tornjeva, odnosno, tržištu pružanja prostora na tornjevima za instalaciju infrastrukture elektronskih komunikacijskih mreža na području Bosne i Hercegovine.
Drugim riječima, Vijeće je odobrilo prodaju Mtelove firme Sky Towers Infrastucture međunarodnom gigantu Actis EU Menagement S à.r.l. Luksemburg, izvještava BiznisInfo.ba.
Kako smo ranije pisali, kompanija Actis, vodeći globalni investitor u održivu infrastrukturu sa sjedištem u Londonu, preuzima veliku mrežu telekomunikacionih stubova u Bosni i Hercegovini koja je pripadala firmi Mtel, odnosno Telekomu Srbija.
Odlukom Konkurencijskog vijeća otklonjena je prepreka za ovu veliku akviziciju.
Kako smo ranije pisali, Telekom Srbija Grupa osnovala je Sky Towers Infrastructure u Srbiji, Crnoj Gori i BiH na koje je prenijela vlasništvo nad antenskim stubovima, kao i nad poslovima njihove izgradnje i održavanja. Sky Towers Infrastructure tako je postao vlasnik antenskih stubova i ostale pasivne telekomunikacione infrastrukture.
Prošlog mjeseca smo objavili da Telekom Srbija sprema prodaju ove infrastrukture, i to ukupno 1.827 ovih stubova, od kojih se 995 nalazi u Srbiji, 725 u Bosni i Hercegovini i 107 u u Crnoj Gori.
Telekom Srbije posljednjih godina se agresivno širio u cijelom regionu, uključujući BiH, ali je ujedno drastično uvećao dugove. Iz kompanije su kasnije rekli da se prodaju stubovi, ali ne i oprema za telekomunikacije povezana sa njima, kao što su bazne stanice.
Telekom će i dalje ostati korisnik tih stubova u svojstvu zakupca, a njihovom prodajom će prikupiti značajna sredstva.
Prevent grupacija odlučila je da ugasi proizvodnju u kompaniji Prevent FAD Jelah i otpusti radnike.
Kako je kazao predsjednik sindikata Prevent FAD-a Enes Roša, firma gasi proizvodnju nakon 44 godine rada, a 59 radnika ostaće bez posla.
Otkaze je već dobilo 35 radnika, a preostala 24 su iz zaštićenih kategorija kojima uprava takođe namjerava dati otkaz.
Prema navodima Roše, iz kompanije su kao razlog za gašenje naveli da proizvodni program nije profitabilan, mada je kompanija ostvarila prošle godine dobit od 2,6 mil KM. Navodno, kompanija planira mašine iz Jelaha izmjestiti u Željezaru Ilijaš.
Povodom odluke o gašenju proizvodnje i otkazima, radnici su protestvovali pred Upravom Preventa u Sarajevu tražeći da im minimalne zakonske otpremnine koje je ponudila Uprava budu uvećane.
Iz Prevent grupacije nisu se oglašavali ovim povodom.
Prevent FAD bio je poznat kao proizvođač kočionih diskova koje je izvozio na tržište EU za direktnu ugradnju u vozila VW grupacije.
Prevent je nedavno zatvorio fabriku u Bužimu u kojoj je bez posla ostalo 70 radnika.
Svakog dana u Sloveniju i Njemačku ode više od 35 radnika iz BiH
Počela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
Nijemci će graditi najveću zgradu u Republici Srpskoj
-
NEKRETNINE2 meseca prijePočela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE7 meseci prijeNovi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
PRIVREDA1 godina prijeSve je više solarnih naponskih elektrana u BiH – investitori se snalaze
-
BIZNIS1 godina prijeRodoljub Drašković odustaje od investicija u Trebinju
-
TEHNOLOGIJA1 godina prijeIzvoz IT sektora BiH premašio pola milijarde KM
-
NOVOSTI7 meseci prijePrag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
INVESTICIJE7 meseci prijeCastellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
FINANSIJE5 meseci prijeMtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca