Connect with us

PRIVREDA

Mjere Vlade RS uticale na stabilizaciju naplate javnih prihoda

Objavljeno

 


Naplata javnih prihoda u Republici Srpskoj nastavila je trend stabilizacije, što pokazuje i rast od 11 odsto prikupljenih prihoda u septembru u odnosu na isti mjesec prošle godine, saopšteno je iz Poreske uprave Republike Srpske.

Na pozitivne trendove su, pored redovnih aktivnosti Poreske uprave, uticale i mjere Vlade Republike Srpske iz Uredbe sa zakonskom snagom o poreskim mjerama za ublažavanje ekonomskih posljedica nastalih usljed pojave korona virusa, navode iz Uprave, ali i niz drugih mjera koje je donosila Vlada sa ciljem da privreda lakše prevaziđe aktuelnu krizu uzrokovanu pandemijom.

Poreska uprava Republike Srpske je u septembru ove godine, na račun javnih prihoda prikupila ukupno 219,1 miliona KM, što je za 22,4 miliona KM više nego u istom mjesecu prošle godine, uz rast naplate u svim segmentima javnih prihoda.

Direktni porezi naplaćeni su u iznosu od 40,5 miliona KM, što je za 7,8 miliona KM ili 24 odsto više nego u septembru prošle godine.

Najveći rast u ovom segmentu javnih prihoda ostvaren je kod poreza na dobit, i to za 32 odsto ili 4,5 miliona KM, iz razloga što su te obaveze sada dospjele na naplatu, jer su odgođene mjerama Vlade Republike Srpske radi ublažavanja posljedica korona virusa.

Rast naplate zabilježen je i kod poreza na dohodak i to za 17 odsto, ali i kod poreza na nepokretnosti za 20, te poreza na upotrebu, držanje i nošenje dobara za 11 procenata.

Reklama

Kada su u pitanju doprinosi, i u septembru je nastavljen pozitivan trend pa je po tom osnovu prikupljeno 144,1 milion KM, odnosno 12 odsto više nego u uporednom mjesecu.

Naplata doprinosa za Fond PIO i Fond zdravstvenog osiguranja je veća za po 12 odsto, dok je za Fond dječje zaštite naplata prihoda veća za 13 procenata.

Kod ostalih javnih prihoda, naplata u septembru je iznosila 34,5 miliona KM i veća je za 3,9 miliona KM ili 13 odsto u odnosu na septembar 2019. godine.

U ovom segmentu javnih prihoda zabilježena je veća naplata taksi i naknada za 20 odsto, koncesionih naknada za 15 odsto, a kazni za devet odsto.

Posmatrano od početka ove godine, Poreska uprava Republike Srpske je za devet mjeseci prikupila ukupno 1,823 milijardi KM što je za tri odsto manje nego u istom periodu lani.

Direktni porezi su naplaćeni u iznosu od 341,4 miliona KM ili 30,9 miliona KM manje, dok su ostali javni prihodi naplaćeni u iznosu od 281,7 miliona KM, što je za 13 odsto manje.

Reklama

Naplata prihoda po osnovu doprinosa u ovom periodu nastavila je rast, te je naplaćeno 1,199 milijardi maraka ili tri odsto više nego u prvih devet mjeseci prošle godine.

Ovo je jedan konkretan pokazatelj da su mjere Vlade Republike Srpske na ublažavanju posljedica korona virusa po privredu imale značajne efekte, jer je očigledno da nije došlo do smanjenja plata zaposlenih, niti značajnog otpuštanja radnika, navode iz Poreske uprave.

Dodaju da je zahvaljujući dobrim mjerama Vlade došlo do stabilizacije u naplati javnih prihoda Republike Srpske, te do kraja godine očekuju da naplata bude na nivou iz prethodne godine, koja je bila rekordna u naplati javnih prihoda od osnivanja Poreske uprave u ovom obliku organizovanja.

Iz Poreske uprave Republike Srpske su iskazali zahvalnost svima koji uredno izvršavaju poreske obaveze, te pozvali sve poreske obveznike da posluju u skladu sa važećim propisima i obaveze izvršavaju blagovremeno, te samim tim doprinesu jačanju Republike Srpske i njene ekonomije.

Preuzeto: Nezavisne novine

Reklama

PRIVREDA

Zaduženost Republike Srpske gotovo dvostruko veća od FBiH

Objavljeno

 

Od

Prvo zaduženje u ovoj godini Vlada Republike Srpske planira već ove sedmice. Zakazana je aukcija šestomjesečnih trezorskih zapisa na Banjalučkoj berzi, putem koje se RS planira zadužiti 10 miliona KM.

Podsjetimo da je Narodna skupština RS krajem prošle godine usvojila odluke o dugoročnom i kratkoročnom zaduženju RS za 2024. godinu kojima je predviđeno da se taj entitet može zadužiti iznosom do 1,2 milijarde KM.

Najavljeno je da će 87. aukcija trezorskih zapisa RS biti održana 25. januara na Banjalučkoj berzi. Planirani iznos emisije je 10 miliona KM sa rokom dospijeća šest mjeseci. Biće to prvo ovogodišnje zaduženje RS.

Maksimalan iznos kratkoročnog duga prema odluci koja je usvojena krajem godine ne može biti veće od 337 miliona KM u ovoj godini, a dugoročno maksimalno 951 milion KM.

Sredstva pribavljena dugoročnim zaduživanjem biće upotrijebljena u skladu sa Zakonom o zaduživanju, dugu i garancijama RS za finansiranje kapitalnih investicija, refinansiranje ukupnog duga ili dijela duga RS, plaćanje uslovnih obaveza po osnovu garancija RS te za finansiranje budžetskog deficita u slučajevima kada Ministarstvo finansija procijeni da će planirani rashodi biti veći od iznosa planiranih prihoda, naveli su iz Vlade.

Ukupan javni dug RS je oko 6,2 milijarde KM što je oko 40 posto BDP-a i vlast ovog entiteta tvrdi da RS nema problema sa otplatom te da je zaduženost na istorijskom minimumu. Opozicija je stava da se i u ovoj godini nastavlja politika neosmišljenog zaduživanja kojima se krpe rupe u budžetu.

Reklama

Neosmiljeno zaduživanje kao što je neosmiljeno bez osnovnih ekonomskih parametara, recimo, podići minimalnu platu u RS. To je vjestačka priča koja služi za jednokratnu upotrebu i zadovoljenje političkih mjera koje služe samo za izbornu priču – smatra Milan Miličević, predsjednik SDS-a.

To zaista zvuči mnogo, ovako kada razmišljate, ali to je opet u okvirima onih normalnih zaduženja BDP-a i dugoročno – kaže Anja Ljubojević, potpredsjednica NSRS.

Zbog priča o sankcijama, podsjeća nas sagovornik, nije isključeno da se Vlada kada je riječ o zaduženju na međunarodnom tržištu okrene dalekoistočnim zemljama.

Zaduženje koje mora da obavi RS nije ozbiljan iznos ni za jednu berzu, tako da je samo pitanje koliko je politička situacija stabilna u smislu investitora koji bi pozajmili taj novac za obveznice, mada je kamata koja je određena vrlo atraktivna i vjerujem da će biti lako naći investitore – ističe ekonomski analitičar Zoran Pavlović.

Ukupan javni dug FBiH je oko 6,4 milijarde KM i veći je za oko 200 miliona KM u odnosu na RS. No, gledano u odnosu na BDP zaduženost RS je gotovo dvostruko veća u odnosu na drugi entitet.

BHRT

Reklama
Nastavite čitati

PRIVREDA

Odobrena akvizicija: Britanci vlasnici Mtel-ove firme „Sky Towers Infrastucture“

Objavljeno

 

Od

Konkurencijsko vijeće Bosne i Hercegovine dopustilo je koncentraciju na tržištu iznajmljivanja telekomunikacijskih tornjeva, odnosno, tržištu pružanja prostora na tornjevima za instalaciju infrastrukture elektronskih komunikacijskih mreža na području Bosne i Hercegovine.

Drugim riječima, Vijeće je odobrilo prodaju Mtelove firme Sky Towers Infrastucture međunarodnom gigantu Actis EU Menagement S à.r.l. Luksemburg, izvještava BiznisInfo.ba.

Kako smo ranije pisali, kompanija Actis, vodeći globalni investitor u održivu infrastrukturu sa sjedištem u Londonu, preuzima veliku mrežu telekomunikacionih stubova u Bosni i Hercegovini koja je pripadala firmi Mtel, odnosno Telekomu Srbija.

Odlukom Konkurencijskog vijeća otklonjena je prepreka za ovu veliku akviziciju.

Kako smo ranije pisali, Telekom Srbija Grupa osnovala je Sky Towers Infrastructure u Srbiji, Crnoj Gori i BiH na koje je prenijela vlasništvo nad antenskim stubovima, kao i nad poslovima njihove izgradnje i održavanja. Sky Towers Infrastructure tako je postao vlasnik antenskih stubova i ostale pasivne telekomunikacione infrastrukture.

Prošlog mjeseca smo objavili da Telekom Srbija sprema prodaju ove infrastrukture, i to ukupno 1.827 ovih stubova, od kojih se 995 nalazi u Srbiji, 725 u Bosni i Hercegovini i 107 u u Crnoj Gori.

Reklama

Telekom Srbije posljednjih godina se agresivno širio u cijelom regionu, uključujući BiH, ali je ujedno drastično uvećao dugove. Iz kompanije su kasnije rekli da se prodaju stubovi, ali ne i oprema za telekomunikacije povezana sa njima, kao što su bazne stanice.

Telekom će i dalje ostati korisnik tih stubova u svojstvu zakupca, a njihovom prodajom će prikupiti značajna sredstva.

BiznisInfo.ba

Nastavite čitati

PRIVREDA

Nakon 44 godine gasi se proizvodnja u Prevent FAD-u

Objavljeno

 

Od

Prevent grupacija odlučila je da ugasi proizvodnju u kompaniji Prevent FAD Jelah i otpusti radnike.

Kako je kazao predsjednik sindikata Prevent FAD-a Enes Roša, firma gasi proizvodnju nakon 44 godine rada, a 59 radnika ostaće bez posla.

Otkaze je već dobilo 35 radnika, a preostala 24 su iz zaštićenih kategorija kojima uprava takođe namjerava dati otkaz.

Prema navodima Roše, iz kompanije su kao razlog za gašenje naveli da proizvodni program nije profitabilan, mada je kompanija ostvarila prošle godine dobit od 2,6 mil KM. Navodno, kompanija planira mašine iz Jelaha izmjestiti u Željezaru Ilijaš.

Povodom odluke o gašenju proizvodnje i otkazima, radnici su protestvovali pred Upravom Preventa u Sarajevu tražeći da im minimalne zakonske otpremnine koje je ponudila Uprava budu uvećane.

Iz Prevent grupacije nisu se oglašavali ovim povodom.

Reklama

Prevent FAD bio je poznat kao proizvođač kočionih diskova koje je izvozio na tržište EU za direktnu ugradnju u vozila VW grupacije.

Prevent je nedavno zatvorio fabriku u Bužimu u kojoj je bez posla ostalo 70 radnika.

eKapija

Nastavite čitati

U trendu