PRIVREDA
Novi lockdown bi sahranio privredu
Kako Republika Srpska ne bi doživjela novi lockdown koji bi ostavio katastrofalne posljedice na privredu i doveo u pitanje opstanak preduzeća i radnih mjesta, budžeta, a time i cjelokupnog života u RS, svi moraju biti mnogo odgovorniji nego dosad kada je riječ o poštivanju mjera za suzbijanje korona virusa, poručuju nadležni iz različitih oblasti.
Privrednici, inspektori, epidemiolozi i sindikalci jednoglasni su da bi se Republika Srpska teško ponovo izborila s mjerama zatvaranja. U slučaju da život ponovo stane, pokretanje privredne i svih drugih aktivnosti bi bilo daleko teže i neizvjesnije nego u maju, a posljedice teško mjerljive.
Jedini način, kako ocjenjuju, je da uz određene mjere i maksimalnu disciplinu i ličnu odgovornost pokušamo da smanjimo širenje zaraze jer je već u ovom trenutku pritisak na bolnički sektor neizdrživ, a najteže, prema procjenama, tek dolazi.
Jučerašnje nove mjere, poručio je Dragutin Škrebić, v.d. direktora Inspektorata RS, donesene su upravo iz razloga da RS ne dođe u još težu finansijsku situaciju i kako ne bi došlo do lockdowna.
„Cilj nam je zaštita ljudi i ekonomije, da imamo redovnu isplatu plata, penzija, da imamo redovna socijalna davanja i da sačuvamo bolničke kapacitete“, kaže Škrebić.
Ponovi li nam se scenario iz marta i aprila, poručio je Vladimir Blagojević, portparol Privredne komore RS, privreda bi ušla u veliki problem.
„Moramo se držati da do toga neće doći i da o tome svi vodimo računa. Izuzetno je važno da se maksimalno poštuju mjere kako bismo zadržali nesmetano poslovanje privrede, kako ne bismo dodatno otežali opstanak svih tih preduzeća. Cilj svih mjera koje je dosad predlagala Privredna komora RS bio je da sačuvamo radna mjesta i firme“, rekao je Blagojević.
S obzirom na posljedice koje je prošli lockdown ostavio, kako kaže predsjednik Unije udruženja poslodavaca RS Saša Trivić, građani moraju da budu odgovorniji nego dosad.
„Ukoliko nam se to desi, veliki broj radnih mjesta će biti zatvoren. Prema tome, građani u ovom trenutku moraju biti znatno odgovorniji nego što su bili, moramo se uozbiljiti, izbjegavati sva mjesta gdje može da se širi zaraza, jer budući lockdown može biti katastrofalan po privredu RS“, ističe Trivić.
On kaže da je dosad bilo dva-tri slučaja širenja zaraze u okvirima preduzeća, što pokazuje da su se preduzeća dobro organizovala kada su u pitanju mjere.
„Jedini način je da budemo odgovorni, ne postoje mjere Vlade koje se mogu donijeti i da naprave rezultat ukoliko smo mi neodgovorni. U ovom momentu odgovornost je na građanima RS, a manje na državi“, smatra Trivić i dodaje da država treba još da pooštri mjere i kontrole mjesta koji mogu biti izvor zaraze.
Upravo iz Udruženja poslodavaca turizma i ugostiteljstva RS (HORECA RS) i stiže apel na goste, ugostitelje i sve građane, posebno u većim gradovima, da se pridržavaju zvaničnih preporuka i preventivnih mjera u borbi protiv virusa korona, kako ponovo ne bismo došli u situaciju restrikcija i ograničavanja u radu, što bi u najmanju ruku uništilo privrednu granu koja direktno zapošljava oko 14.000 ljudi, a za koju je vezano još najmanje 25.000 radnih mjesta.
„Ugostiteljski objekti nisu leglo zaraze, kako to neki žele predstaviti, posebno iz razloga što je u odnosu na mart najmanje 50 odsto manje gostiju. Odgovorno tvrdimo da ugostiteljski objekti koji poštuju preventivne mjere, a takvi su većina, ne predstavljaju opasnost kada je riječ o virusu korona, barem ne u onoj mjeri u kojoj to neki žele predstaviti“, rekao je Dalibor Šajić, predsjednik Udruženja poslodavaca ugostiteljstva i turizma RS.
Dodao je da eventualne restriktivne mjere ugostitelji ne bi preživjeli i to bi dovelo do masovnog otpuštanja radnika.
Da restriktivne mjere i zaključavanje ne bi preživjeli ekonomija i stanovnici RS, slaže se i Ranka Mišić, predsjednica Saveza sindikata RS, i dodaje da bi to bilo konačno ubistvo za ekonomiju RS i BiH.
„Nažalost, ovo nije naša priča ili naše znanje ili neznanje da upravljamo procesima koji se dešavaju, ovo je globalni problem i očigledno je da niko nije dao odgovor kako zaustaviti širenje virusa. Naša ekonomija je nježna i problematična, tako da svako potresanje i najmanjeg intenziteta znači velike probleme“, smatra Mišićeva. Aleksandar Ljuboja, ekonomski analitičar iz Udruženja ekonomista RS SWOT, kaže za „Nezavisne“ da će, ukoliko se desi ono čega se svi najviše plašimo, ne samo privreda, već ukupan život biti teško pogođeni.
„Ne možemo da sagledamo dimenzije onoga što nam nadolazi i šta bi nam to moglo donijeti, ali znamo da to neće biti dobro i suočićemo se s ozbiljnim izazovom. Krah ne postoji, te i poslije velikih depresija u SAD 2008. godine kraha nije bilo, bilo je otežanih uslova poslovanja, smanjene zaposlenosti, udara na socijalnu komponentu društvenog života, te krah kao krah ne možemo doživjeti, ali možemo otežano poslovanje“, rekao je Ljuboja.
On ističe da ne možemo ništa učiniti da do lockdowna ne dođe, osim samodiscipline i odgovornosti kako bismo obuzdali pandemiju, te da se s nivoa RS i Vlade RS u skladu s mogućnostima pokuša pomoći privredi.
Branislav Zeljković, direktor Inistituta za javno zdravstvo RS, apelovao je na sve da poštuju mjere te da po pitanju trenutne situacije veliki problem predstavljaju ljudi koji čuju apel, a ponašaju se suprotno od toga.
„Mi ne možemo ići na uštrb zdravlja da sve pustimo i da sve radi u normali. Imamo razumijevanje, obavili smo mnoštvo sastanaka s raznim udruženjima i ugostitelja i privrednika koji mogu da rade u ograničenim uslovima. Međutim, realno ublažavanje epidemioloških mjera nije realno“, ističe Zeljković.
Nezavisne novine
Čapljina, kao i mnogi manji gradovi, još uvijek nema coworking prostor koji bi privukao digitalne nomade, samostalne profesionalce i sve one kojima je potreban radni prostor s kvalitetnim uvjetima.
Inicijative poput coworking prostora, iako prisutne u većim gradovima, i dalje su rijetke u manjim sredinama poput Čapljine, koja ima potencijal za privlačenje nove generacije radnika, ali nedostaju potrebna ulaganja i podrška.
Jedan od rijetkih primjera coworking prostora u Hercegovini jest CodeHub Mostar, koji je pokrenuo Intera Tehnološki Park s ciljem stvaranja profesionalnog okruženja za rad, povezivanje i usavršavanje.
Ovaj coworking prostor pokazao se uspješnim i privlačnim za freelance stručnjake, poduzetnike te digitalne nomade, a ponudio je sve što jedan moderan radni prostor mora imati – brz internet, kvalitetne radne stolove, ugodnu radnu atmosferu i priliku za umrežavanje, piše Čapljinski portal.
Benefiti coworking prostora
Coworking prostori poput CodeHuba nude brojne prednosti koje bi mogle unaprijediti poslovnu klimu u manjim gradovima kao što je Čapljina.
Prvo, oni pružaju brz internet i tehnološki opremljen prostor, što je ključan preduvjet za suvremeni način rada.
U coworking prostoru, radnici su okruženi sličnim profesionalcima, što potiče produktivnost i radnu atmosferu koju je teško postići u kućnom okruženju.
Dodatna prednost coworkinga je umrežavanje i stvaranje novih poslovnih veza. Rad u zajedničkom prostoru omogućava razmjenu ideja, kontakata i suradnji, čime coworking prostor postaje inkubator novih poslovnih inicijativa.
Također, prisutnost digitalnih nomada u coworking prostorima doprinosi raznolikosti i širenju znanja, što obogaćuje lokalnu zajednicu i otvara vrata novim projektima.
Potencijal za Čapljinu
Unatoč rastućoj popularnosti coworking prostora, manji gradovi poput Čapljine ostaju zapostavljeni, iako bi upravo takvi prostori mogli privući novu generaciju radnika koji ne ovise o stalnom mjestu boravka.
Coworking prostor u Čapljini ne samo da bi obogatio lokalnu poslovnu scenu, već bi stvorio preduvjete za rast zajednice digitalnih nomada, poduzetnika i kreativaca.
Primjer mostarskog CodeHuba pokazuje da coworking prostori mogu uspješno djelovati i u regijama koje nisu urbani centri, ali zahtijeva podršku i ulaganja koja će omogućiti dugoročnu održivost ovakvih inicijativa.
Ulaganje u coworking prostor u Čapljini moglo bi postati ključan korak prema stvaranju napredne poslovne klime, privlačenju novih profesionalaca te razvoja poslovnih veza koje bi mogle potaknuti nove projekte i lokalnu ekonomiju.
Tvornica keksa i vafla “Lasta“ Čapljina pokrenula je ponovno proizvodnju nakon što ju je preuzeo privrednik Petar Čorluka, vlasnik Violete.
Tvornica radi “punom parom“ i proizvodi kekse koji su zauzeli police trgovina širom regije.
Lasta je zaposlila i veliki broj radnika, što je veliki plus za lokalnu privredu.
Kako se proizvode keksi i kako izgleda jedan dan u Lasti, pogledajte u video prilogu.
Kompanija „Invictus Technology Group” iz Banjaluke, osnovana nakon što je “Infinity International Group” dospjela na “crnu listu” Sjedinjenih Američkih Država najavila je drastične poteze i otpuštanje “značajnog broja radnika”.
Oni tvrde da je odluka donesena nakon što su se “suočili sa brojnim nezakonitim postupcima onih koji bi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini trebali da osiguraju prava zagarantovana zakonima”.
Kažu da su ambiciozno zaposlili 170 ljudi nakon što su ugasili “Infinity” koji bi nastavili poslovanje koje su do tada vodili u okviru nekoliko kompanija koje su se 18. juna i ranije našle pod sankcijama.
Tvrde da su prvobitno mislili da im banke neće praviti probleme i da će im otvoriti račune, ali da je podrška izostala.
“Bez obzira što se prvobitno činilo da ćemo kod banaka bez većih problema otvoriti račune, te završiti i sve druge neophodne aktivnosti kod drugih relevantnih institucija, ipak smo naišli na ozbiljne prepreke koje nas sprečavaju da ostvarimo započeti plan. Podrška je izostala, prije svega, od banaka koje nisu bile spremne da postupe po zakonu. Nakon ogromnog pritiska Ambasade SAD u Sarajevu, a u strahu od narednih poteza američke administracije i novih sankcija, banke su ignorisale naša nastojanja da kao nova kompanija dobijemo polazne elemente neophodne za normalno poslovanje. Zbog ovakvog nerazumijevanja teško možemo da održimo finansijsku stabilnost što iz dana u dan dodatno usložnjava čitavu situaciju”, saopštili su iz “Invictusa”.
Objašnjavaju da su početkom ovog mjeseca kao novi poslovni subjekt optimistično počeli sa radom i potpisali ugovore sa više od 170 zaposlenih. Sud je uredno izvršio registraciju nove kompanije, ali su sada došli u situaciju da moraju preduzeti neželjene poteze. Za sve krive Ambasadu SAD-a u BiH, iako im je sankcije prethodno uvelo američko Ministarstvo finansija.
“Garantujemo da će svi zaposleni dobiti svoja zarađena primanja uz poštovanje ugovorom o radu i zakonom predviđenih mehanizama za djelovanje u ovakvim i sličnim situacijama. Želimo da naglasimo da se zbog postupaka Ambasade SAD na najbrutalniji način radnicima uskraćuje pravo na rad i osiguranje gole egzistencije iako za to nema bilo kakvog pravnog osnova. Baš zbog toga pozivamo sve nadležne institucije da što prije pronađu adekvatno rješenje kako ni jedna druga domaća kompanija u budućnosti ne bi bila izložena nezabilježenoj diskriminaciji”, saopšteno je iz “Invictusa”.
Kažu i da su sada izloženi potezima koji nemaju bilo kakve veze sa normalnim poslovanjem i poštovanjem zakonskih normi, a da ih relevantne institucije kao savjesnog poslovnog subjekta nisu u stanju zaštiti, zbog čega moraju priznati da je teško pronaći adekvatniji odgovor koji ne bi uključivao ozbiljnije rezove u samoj kompaniji.
Podsjetimo, 18. juna ove godine američka Kancelarija za kontrolu imovine stranaca OFAC uvela je sankcije nizu kompanija koje “čine mrežu podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”, a “Infinity International” se našao među njima, skupa sa firmama “Infinity Media”, “Prointer ITSS”, “Sirius 2010”, “Kaldera”, “K-2 Audio” u čijem je vlasništvu Alternativna televizija, “Una World” u čijem je vlasništvu bila “Una TV”.
Iz “Infinity-ja” su tada saopštili da će bez posla ostati oko 800 ljudi, a spas su potražili u registrovanju novih kompanija i promjenama vlasničke strukture, pretvarajućći dotatašnje rukovodioce u vlasnike.
„Invictus“ su prije mjesec dana osnovali menadžeri „Prointera“ i „Siriusa”.
Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar
Grad Mostar od prodaje vinjeta zaradio 1.5 milijuna KM
Bitcoin skočio na 90.000 dolara po prvi put u povijesti
-
NEKRETNINE8 meseci prijePočela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE1 godina prijeNovi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
NOVOSTI3 meseca prijeUčesnici Visa olimpijskog triatlona prikupili 26.500 KM za Specijalnu Olimpijadu u Bosni i Hercegovini
-
FINANSIJE11 meseci prijeVlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
INVESTICIJE1 godina prijeCastellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
NOVOSTI1 godina prijePrag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
POLJOPRIVREDA1 godina prijeProizvođači digli ruke, mnogi zbog malina i na sudu
-
FINANSIJE11 meseci prijeMtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca