PRIVREDA
Prvi kilovati iz najveće solarne elektrane na Balkanu za dvije godine
Direktor Elektroprivrede RS Luka Petrović i izvršni direktor za investicije i razvoj ove kompanije Jovica Vlatković potpisali su u sjedištu Elektroprivrede RS u Trebinju sa ministrom energetike i rudarstva RS Petrom Đokićem ugovor o koncesiji za izgradnju i korištenje solarne fotonaponske elektrane „Trebinje 1“, koja će na mreži biti za dvije godine.
Solarna elektrana, koja će se graditi na Zubačkom platou kod Trebinja i zauzimati preko 120 hektara zemljišta, planirana je da ima instalisanu snagu 72,92 megavata, sa procijenjenom vrijednosti od oko 100 miliona i 790 hiljada maraka, a ugovor je zaključen na period od 50 godina.
„Mi cijenimo da ćemo na ovaj način dati jedan novi doprinos razvoju energetskih aktivnosti u Republici Srpskoj u skladu sa našom Strategijom za razvoj energetike koju je usvojila Narodna skupština RS, a predviđa da do 2035. bude izgrađeno mnoštvo novih energetskih objekata, među kojim je i ovaj solarni park na području grada Trebinja“, pojasnio je ministar Đokić.
On kaže da će u roku od šest mjeseci biti okončane sve pripreme, da se razradi ovaj model i definišu uslovi finansiranja, pa se kreće u izgradnju koja će biti okončana 2022. godine i tada početi ostvarivati prihode.
„Od dijela prihoda će biti plaćana i koncesiona naknada, od koje će 500.000 maraka ići u budžet grada Trebinja, tako da će od rada elektrane ovaj grad ubirati prihode 50 godina i to omjerom od 95% naknada lokalnoj zajednici, a 5% Budžetu Republike Srpske, u koji se planira inkasirati pet miliona maraka“, naveo je dalje minister Đokić.
Napominjući da je ovo dobar model izdvajanja sredstava za lokalne zajednice, ministar je kazao da će, osim toga, ovaj projekat angažovati i građevinsku operative sa ovog područja, na osnovu čega će velike benefite imati i cijela Hercegovina, što pokazuje i visok nivo odgovornosti vlasti Republike Srpske.
Ova elektrana će, zajedno sa planiranim energetskim objektima, ali i onim koji su u izgradnji, poput HE Dabar, vjetroelektrane Grebak kod Nevesinja koje će se početi graditi u novembru i drugim planiranim investicijama, biti veliki zamajac razvoja Hercegovine i pomoć održivom životu u tim krajevima.
Direktor Elektroprivrede RS Luka Petrović je potvrdio da je ova kompanija uvijek bila na fonu ravopravnog razvoja cijele Hercegovine, pa se, pored trebinjske, očekuje izgradnja i solarnih i vjetroelektrana, ali i hidroelektrana u Ljubinju, Nevesinju, Berkovićima.
„Mi smo opredijeljeni da gradimo nove objekte iz obnovljivih izvora i ovo je jedan od tih objekata koji gradimo pored HE Dabar i započetog ugovora za tri hidroelektrane Bistrica, vjetroparka Hrgud i hidroenergetskog sistema Gornja Drina, a sve u cilju razvoja Hercegovine i u nastojanjima da se okrećemo obnovljivim izvorima“, napomenuo je Petrović.
Kaže da se u tom kontekstu, pored ove solarne elektrane, planiraju i nove elektrane, jer je prije nekoliko dana Regulatorna agencija za energetiku na državnom nivou odobrila novi, prošireni okvir za izgradnju solarnih elektrana i vjetroparkova, na osnovu čega se već prema vladi priprema dalja dokumentacija.
„Mi ćemo u narednom periodu i ostalu pripremljenu dokumentaiju inicirati prema vladi, kako bismo dobili dodatne koncesije za nove solarne elektrane poput Ljubinja i Trebinja 2 ili Trebinja 3, sa svim benefitima koj one daju“, objasnio je Petrović, ističući da će Trebinje 1 davati benefite s obzirom na proizvodnju od 100 gigavat časova energije godišnje, na osnovu kojih slijede i izdvajanja lokalnoj zajednici, ali i zapošljavanja ljudi.
Do samog potpisivanja ugovora urađen je veliki posao u kome su određene površine i istražni radovi za novu elektanu, te riješeni imovinski odnosi, nakon čega je urađen idejni projekat koji je i revidiran, pa je uslijedio ugovor sa gradom Trebinjem, a onda su se rješavale mogućnosti priključka na mrežu, tako da slijedi dobijanje urbanističko tehničkih i lokacijskih uslova.
U narednih se šest mjeseci, kako dodaje, očekuje i dobijanje građevinske dozvole i izrada modela solarne elektrane, a onda se kreće i u konkretnu gradnju solarne elektrane koja će biti najveća na Balkanu.
Izvor: Nezavisne novine
Prvo zaduženje u ovoj godini Vlada Republike Srpske planira već ove sedmice. Zakazana je aukcija šestomjesečnih trezorskih zapisa na Banjalučkoj berzi, putem koje se RS planira zadužiti 10 miliona KM.
Podsjetimo da je Narodna skupština RS krajem prošle godine usvojila odluke o dugoročnom i kratkoročnom zaduženju RS za 2024. godinu kojima je predviđeno da se taj entitet može zadužiti iznosom do 1,2 milijarde KM.
Najavljeno je da će 87. aukcija trezorskih zapisa RS biti održana 25. januara na Banjalučkoj berzi. Planirani iznos emisije je 10 miliona KM sa rokom dospijeća šest mjeseci. Biće to prvo ovogodišnje zaduženje RS.
Maksimalan iznos kratkoročnog duga prema odluci koja je usvojena krajem godine ne može biti veće od 337 miliona KM u ovoj godini, a dugoročno maksimalno 951 milion KM.
Sredstva pribavljena dugoročnim zaduživanjem biće upotrijebljena u skladu sa Zakonom o zaduživanju, dugu i garancijama RS za finansiranje kapitalnih investicija, refinansiranje ukupnog duga ili dijela duga RS, plaćanje uslovnih obaveza po osnovu garancija RS te za finansiranje budžetskog deficita u slučajevima kada Ministarstvo finansija procijeni da će planirani rashodi biti veći od iznosa planiranih prihoda, naveli su iz Vlade.
Ukupan javni dug RS je oko 6,2 milijarde KM što je oko 40 posto BDP-a i vlast ovog entiteta tvrdi da RS nema problema sa otplatom te da je zaduženost na istorijskom minimumu. Opozicija je stava da se i u ovoj godini nastavlja politika neosmišljenog zaduživanja kojima se krpe rupe u budžetu.
– Neosmiljeno zaduživanje kao što je neosmiljeno bez osnovnih ekonomskih parametara, recimo, podići minimalnu platu u RS. To je vjestačka priča koja služi za jednokratnu upotrebu i zadovoljenje političkih mjera koje služe samo za izbornu priču – smatra Milan Miličević, predsjednik SDS-a.
– To zaista zvuči mnogo, ovako kada razmišljate, ali to je opet u okvirima onih normalnih zaduženja BDP-a i dugoročno – kaže Anja Ljubojević, potpredsjednica NSRS.
Zbog priča o sankcijama, podsjeća nas sagovornik, nije isključeno da se Vlada kada je riječ o zaduženju na međunarodnom tržištu okrene dalekoistočnim zemljama.
– Zaduženje koje mora da obavi RS nije ozbiljan iznos ni za jednu berzu, tako da je samo pitanje koliko je politička situacija stabilna u smislu investitora koji bi pozajmili taj novac za obveznice, mada je kamata koja je određena vrlo atraktivna i vjerujem da će biti lako naći investitore – ističe ekonomski analitičar Zoran Pavlović.
Ukupan javni dug FBiH je oko 6,4 milijarde KM i veći je za oko 200 miliona KM u odnosu na RS. No, gledano u odnosu na BDP zaduženost RS je gotovo dvostruko veća u odnosu na drugi entitet.
BHRT
Konkurencijsko vijeće Bosne i Hercegovine dopustilo je koncentraciju na tržištu iznajmljivanja telekomunikacijskih tornjeva, odnosno, tržištu pružanja prostora na tornjevima za instalaciju infrastrukture elektronskih komunikacijskih mreža na području Bosne i Hercegovine.
Drugim riječima, Vijeće je odobrilo prodaju Mtelove firme Sky Towers Infrastucture međunarodnom gigantu Actis EU Menagement S à.r.l. Luksemburg, izvještava BiznisInfo.ba.
Kako smo ranije pisali, kompanija Actis, vodeći globalni investitor u održivu infrastrukturu sa sjedištem u Londonu, preuzima veliku mrežu telekomunikacionih stubova u Bosni i Hercegovini koja je pripadala firmi Mtel, odnosno Telekomu Srbija.
Odlukom Konkurencijskog vijeća otklonjena je prepreka za ovu veliku akviziciju.
Kako smo ranije pisali, Telekom Srbija Grupa osnovala je Sky Towers Infrastructure u Srbiji, Crnoj Gori i BiH na koje je prenijela vlasništvo nad antenskim stubovima, kao i nad poslovima njihove izgradnje i održavanja. Sky Towers Infrastructure tako je postao vlasnik antenskih stubova i ostale pasivne telekomunikacione infrastrukture.
Prošlog mjeseca smo objavili da Telekom Srbija sprema prodaju ove infrastrukture, i to ukupno 1.827 ovih stubova, od kojih se 995 nalazi u Srbiji, 725 u Bosni i Hercegovini i 107 u u Crnoj Gori.
Telekom Srbije posljednjih godina se agresivno širio u cijelom regionu, uključujući BiH, ali je ujedno drastično uvećao dugove. Iz kompanije su kasnije rekli da se prodaju stubovi, ali ne i oprema za telekomunikacije povezana sa njima, kao što su bazne stanice.
Telekom će i dalje ostati korisnik tih stubova u svojstvu zakupca, a njihovom prodajom će prikupiti značajna sredstva.
Prevent grupacija odlučila je da ugasi proizvodnju u kompaniji Prevent FAD Jelah i otpusti radnike.
Kako je kazao predsjednik sindikata Prevent FAD-a Enes Roša, firma gasi proizvodnju nakon 44 godine rada, a 59 radnika ostaće bez posla.
Otkaze je već dobilo 35 radnika, a preostala 24 su iz zaštićenih kategorija kojima uprava takođe namjerava dati otkaz.
Prema navodima Roše, iz kompanije su kao razlog za gašenje naveli da proizvodni program nije profitabilan, mada je kompanija ostvarila prošle godine dobit od 2,6 mil KM. Navodno, kompanija planira mašine iz Jelaha izmjestiti u Željezaru Ilijaš.
Povodom odluke o gašenju proizvodnje i otkazima, radnici su protestvovali pred Upravom Preventa u Sarajevu tražeći da im minimalne zakonske otpremnine koje je ponudila Uprava budu uvećane.
Iz Prevent grupacije nisu se oglašavali ovim povodom.
Prevent FAD bio je poznat kao proizvođač kočionih diskova koje je izvozio na tržište EU za direktnu ugradnju u vozila VW grupacije.
Prevent je nedavno zatvorio fabriku u Bužimu u kojoj je bez posla ostalo 70 radnika.
Svakog dana u Sloveniju i Njemačku ode više od 35 radnika iz BiH
Počela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
Nijemci će graditi najveću zgradu u Republici Srpskoj
-
NEKRETNINE1 mesec prijePočela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
PRIVREDA1 godina prijeSve je više solarnih naponskih elektrana u BiH – investitori se snalaze
-
BIZNIS12 meseci prijeRodoljub Drašković odustaje od investicija u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE7 meseci prijeNovi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
TEHNOLOGIJA12 meseci prijeIzvoz IT sektora BiH premašio pola milijarde KM
-
NOVOSTI7 meseci prijePrag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
INVESTICIJE6 meseci prijeCastellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
FINANSIJE5 meseci prijeMtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca