PRIVREDA
Još 20 milijardi evra za bolju povezanost Balkana sa EU
Pored devet milijardi evra, obezbijeđeno je i dodatnih 20 milijardi evra za unapređenje putne, željezničke i vodne infrastrukture, potvrdio je za „Nezavisne“ Vojin Mitrović, ministar prometa i komunikacija BiH.
„Obezbijeđeno je 20 milijardi garanacija i kreditnih sredstava za ovu namjenu, a prije svega za povezivanje luka s koridorima, i to je nešto što u ovom trenutku doprinosi razvoju kompletne regije zapadnog Balkana i povezivanju zapadnog Balkana sa zemljama EU“, rekao je Mitrović sumirajući treću ministarsku sjednicu Transportne zajednice zapadnog Balkana, koja je nedavno održana putem video-linka, a čija je osnovna tema bila usvajanje akcionog plana Transportne zajednice za korištenje grant sredstava koja su dobijena od EU, a zbog posljedica pandemije virusa korona.
Dodao je da Transportna zajednica najviše radi na pitanju izgradnje zajedničkih graničnih prelaza, jer je to, kako je naglasio, najbolji način da se ubrza protok ljudi i robe, te da na jednom takvom graničnom prelazu bude jedna kontrola i jedna inspekcijska kontrola.
„U ovom trenutku imamo zajednički prelaz koji će se graditi između BiH, odnosno Republike Srpske i Srbije, koji se radi na Rači, sa strane Rače. Imamo drugi granični prelaz koji je u fazi završetka u Bratuncu, kod mosta ‘Bratoljub’, koji se radi sa strane BiH, i sljedeći granični prelaz koji će se raditi je Kotroman – Vardište, tako da imamo ta tri granična prelaza koja će pokazati da je ideja Transportne zajednice ispravna i da će svi osjetiti pozitivne efekte ove ideje“, kazao je Mitrović za „Nezavisne“.
Ističe da se može očekivati u narednom periodu još projekata i da će jedan od prvih biti izgradnja i četvrtog zajedničkog graničnog prelaza, a to je Šćepan Polje, koji će biti građen sa strane Crne Gore, i put Šćepan Polje – Foča. Kako kaže, to je prioritet koji se nalazi u akcionom planu i ubrzo će doći do njegove realizacije.
„Prije nekoliko dana otvoren je i zajednički granični prelaz od Bileće prema Nikšiću, koji je rađen sa bh. strane. To su dobri primjeri saradnje između dvije države“, kazao je Mitrović.
Podsjetio je da je Transportna zajednica osnovana 2017. godine i da je BiH jedna od njenih članica, te da su ovim ugovorom obuhvaćene zemlje zapadnog Balkana – Srbija, Sjeverna Makedonija, Crna Gora, Albanija, BiH i Kosovo, i da je cilj povezivanje i unapređenje putne, željezničke i vodne infrastrukture, a sve u cilju sprovođenja i olakšanja transporta robe i putnika.
Dodao je da i jedna od inicijativa koja je postojala u prethodnom periodu, a koja se pokazala kao ispravna, jesu „zeleni koridori“, koji spajaju zemlje zapadnog Balkana sa osnovnim koridorima putne mreže EU i sa zapadom.
„To je nešto što je u ovom trenutku izuzetno bitno i akcenat i Transportne zajednice i EU jeste unapređenje putne, željezničke i vodne infrastrukture“, naglasio je Mitrović.
Vijeće ministara BiH na vanrednoj telefonskoj sjednici je takođe nedavno usvojilo Informaciju Ministarstva komunikacija i prometa o sprovođenju Ugovora o osnivanju Transportne zajednice. Na sjednici je data podrška regionalnim akcionim planovima za puteve, željeznice, bezbjednost saobraćaja i olakšice u transportu, koji bi trebalo da budu razmatrani na sjednici Ministarskog savjeta Transportne zajednice.
„Usvajanje ovih planova od velike je važnosti nakon što je Evropska komisija početkom oktobra predstavila Ekonomski i investicioni plan za zapadni Balkan, vrijedan devet milijardi evra, za period od 2021. do 2027. godine za ulaganja u oblasti transporta, energije, zelene i digitalne transformacije“, naglasili su iz Vijeća ministara.
Nezavisne novine
Čapljina, kao i mnogi manji gradovi, još uvijek nema coworking prostor koji bi privukao digitalne nomade, samostalne profesionalce i sve one kojima je potreban radni prostor s kvalitetnim uvjetima.
Inicijative poput coworking prostora, iako prisutne u većim gradovima, i dalje su rijetke u manjim sredinama poput Čapljine, koja ima potencijal za privlačenje nove generacije radnika, ali nedostaju potrebna ulaganja i podrška.
Jedan od rijetkih primjera coworking prostora u Hercegovini jest CodeHub Mostar, koji je pokrenuo Intera Tehnološki Park s ciljem stvaranja profesionalnog okruženja za rad, povezivanje i usavršavanje.
Ovaj coworking prostor pokazao se uspješnim i privlačnim za freelance stručnjake, poduzetnike te digitalne nomade, a ponudio je sve što jedan moderan radni prostor mora imati – brz internet, kvalitetne radne stolove, ugodnu radnu atmosferu i priliku za umrežavanje, piše Čapljinski portal.
Benefiti coworking prostora
Coworking prostori poput CodeHuba nude brojne prednosti koje bi mogle unaprijediti poslovnu klimu u manjim gradovima kao što je Čapljina.
Prvo, oni pružaju brz internet i tehnološki opremljen prostor, što je ključan preduvjet za suvremeni način rada.
U coworking prostoru, radnici su okruženi sličnim profesionalcima, što potiče produktivnost i radnu atmosferu koju je teško postići u kućnom okruženju.
Dodatna prednost coworkinga je umrežavanje i stvaranje novih poslovnih veza. Rad u zajedničkom prostoru omogućava razmjenu ideja, kontakata i suradnji, čime coworking prostor postaje inkubator novih poslovnih inicijativa.
Također, prisutnost digitalnih nomada u coworking prostorima doprinosi raznolikosti i širenju znanja, što obogaćuje lokalnu zajednicu i otvara vrata novim projektima.
Potencijal za Čapljinu
Unatoč rastućoj popularnosti coworking prostora, manji gradovi poput Čapljine ostaju zapostavljeni, iako bi upravo takvi prostori mogli privući novu generaciju radnika koji ne ovise o stalnom mjestu boravka.
Coworking prostor u Čapljini ne samo da bi obogatio lokalnu poslovnu scenu, već bi stvorio preduvjete za rast zajednice digitalnih nomada, poduzetnika i kreativaca.
Primjer mostarskog CodeHuba pokazuje da coworking prostori mogu uspješno djelovati i u regijama koje nisu urbani centri, ali zahtijeva podršku i ulaganja koja će omogućiti dugoročnu održivost ovakvih inicijativa.
Ulaganje u coworking prostor u Čapljini moglo bi postati ključan korak prema stvaranju napredne poslovne klime, privlačenju novih profesionalaca te razvoja poslovnih veza koje bi mogle potaknuti nove projekte i lokalnu ekonomiju.
Tvornica keksa i vafla “Lasta“ Čapljina pokrenula je ponovno proizvodnju nakon što ju je preuzeo privrednik Petar Čorluka, vlasnik Violete.
Tvornica radi “punom parom“ i proizvodi kekse koji su zauzeli police trgovina širom regije.
Lasta je zaposlila i veliki broj radnika, što je veliki plus za lokalnu privredu.
Kako se proizvode keksi i kako izgleda jedan dan u Lasti, pogledajte u video prilogu.
Kompanija „Invictus Technology Group” iz Banjaluke, osnovana nakon što je “Infinity International Group” dospjela na “crnu listu” Sjedinjenih Američkih Država najavila je drastične poteze i otpuštanje “značajnog broja radnika”.
Oni tvrde da je odluka donesena nakon što su se “suočili sa brojnim nezakonitim postupcima onih koji bi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini trebali da osiguraju prava zagarantovana zakonima”.
Kažu da su ambiciozno zaposlili 170 ljudi nakon što su ugasili “Infinity” koji bi nastavili poslovanje koje su do tada vodili u okviru nekoliko kompanija koje su se 18. juna i ranije našle pod sankcijama.
Tvrde da su prvobitno mislili da im banke neće praviti probleme i da će im otvoriti račune, ali da je podrška izostala.
“Bez obzira što se prvobitno činilo da ćemo kod banaka bez većih problema otvoriti račune, te završiti i sve druge neophodne aktivnosti kod drugih relevantnih institucija, ipak smo naišli na ozbiljne prepreke koje nas sprečavaju da ostvarimo započeti plan. Podrška je izostala, prije svega, od banaka koje nisu bile spremne da postupe po zakonu. Nakon ogromnog pritiska Ambasade SAD u Sarajevu, a u strahu od narednih poteza američke administracije i novih sankcija, banke su ignorisale naša nastojanja da kao nova kompanija dobijemo polazne elemente neophodne za normalno poslovanje. Zbog ovakvog nerazumijevanja teško možemo da održimo finansijsku stabilnost što iz dana u dan dodatno usložnjava čitavu situaciju”, saopštili su iz “Invictusa”.
Objašnjavaju da su početkom ovog mjeseca kao novi poslovni subjekt optimistično počeli sa radom i potpisali ugovore sa više od 170 zaposlenih. Sud je uredno izvršio registraciju nove kompanije, ali su sada došli u situaciju da moraju preduzeti neželjene poteze. Za sve krive Ambasadu SAD-a u BiH, iako im je sankcije prethodno uvelo američko Ministarstvo finansija.
“Garantujemo da će svi zaposleni dobiti svoja zarađena primanja uz poštovanje ugovorom o radu i zakonom predviđenih mehanizama za djelovanje u ovakvim i sličnim situacijama. Želimo da naglasimo da se zbog postupaka Ambasade SAD na najbrutalniji način radnicima uskraćuje pravo na rad i osiguranje gole egzistencije iako za to nema bilo kakvog pravnog osnova. Baš zbog toga pozivamo sve nadležne institucije da što prije pronađu adekvatno rješenje kako ni jedna druga domaća kompanija u budućnosti ne bi bila izložena nezabilježenoj diskriminaciji”, saopšteno je iz “Invictusa”.
Kažu i da su sada izloženi potezima koji nemaju bilo kakve veze sa normalnim poslovanjem i poštovanjem zakonskih normi, a da ih relevantne institucije kao savjesnog poslovnog subjekta nisu u stanju zaštiti, zbog čega moraju priznati da je teško pronaći adekvatniji odgovor koji ne bi uključivao ozbiljnije rezove u samoj kompaniji.
Podsjetimo, 18. juna ove godine američka Kancelarija za kontrolu imovine stranaca OFAC uvela je sankcije nizu kompanija koje “čine mrežu podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”, a “Infinity International” se našao među njima, skupa sa firmama “Infinity Media”, “Prointer ITSS”, “Sirius 2010”, “Kaldera”, “K-2 Audio” u čijem je vlasništvu Alternativna televizija, “Una World” u čijem je vlasništvu bila “Una TV”.
Iz “Infinity-ja” su tada saopštili da će bez posla ostati oko 800 ljudi, a spas su potražili u registrovanju novih kompanija i promjenama vlasničke strukture, pretvarajućći dotatašnje rukovodioce u vlasnike.
„Invictus“ su prije mjesec dana osnovali menadžeri „Prointera“ i „Siriusa”.
Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar
Grad Mostar od prodaje vinjeta zaradio 1.5 milijuna KM
Bitcoin skočio na 90.000 dolara po prvi put u povijesti
-
NEKRETNINE8 meseci prijePočela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE1 godina prijeNovi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
NOVOSTI3 meseca prijeUčesnici Visa olimpijskog triatlona prikupili 26.500 KM za Specijalnu Olimpijadu u Bosni i Hercegovini
-
FINANSIJE11 meseci prijeVlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
INVESTICIJE1 godina prijeCastellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
NOVOSTI1 godina prijePrag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
POLJOPRIVREDA1 godina prijeProizvođači digli ruke, mnogi zbog malina i na sudu
-
FINANSIJE12 meseci prijeMtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca