PRIVREDA
Unatoč pandemiji dm stabilno posluje

Unatoč pandemiji Korona virusa koja je utjecala na ekonomiju mnogih zemalja u svijetu te usporila privredna kretanja i u našoj zemlji, kompanija dm drogerie markt u BiH i ove godine je, sa ostvarenim rastom od 6%, potvrdila status drogerijskog lidera na našem tržištu.
Brzim i kvalitetnim odgovorom na novonastale okolnosti dm je i u otežanim uslovima poslovanja, s ukupnim prometom od 199,6 miliona KM, uspješno završio poslovnu 2019/2020. godinu (oktobar 2019 – septembar 2020).
– U svjetlu okolnosti izazvanih Korona virusom u protekloj poslovnoj godini donijeli smo niz mjera i odluka za očuvanje radnih mjesta i stabilnog poslovanja, gdje je odgovor na potrebe kupaca u što kraćem roku bio u fokusu našeg rada. U tome smo i uspjeli zahvaljujući požrtvovanosti naših zaposlenika, lojalnosti naših kupaca i kvalitetnim i fer odnosima s našim partnerima. U skladu s propisima učinili smo sve za zdravlje i dobrobit zaposlenika, adekvatno opremili sve dm prodavnice radi sigurnosti kupaca i zajedno s partnerima osigurali dovoljne količine traženih artikala. Pravovremenom reakcijom, iako nešto manje od planiranog, ostvarili smo pozitivan poslovni rezultat s rastom prometa od 6%, otvorili pet novih prodavnica, zaposlili 49 radnika te investirali ukupno 6,1 milion maraka, izjavio je Damir Šlosel, direktor dm-a u BiH.
U cilju zaštite zaposlenika i kupaca, već krajem februara kompanija dm formirala je tim za praćenje situacije uzrokovane pandemijom. U novoj organizaciji rada, u okviru protekle poslovne godine doneseno je niz odluka i mjera, koje se primjenjuju i danas. Sprovodi se rad u smjenama uz minimalan kontakt zaposlenika, vrši potpuna dezinfekcija radnog prostora, a za kupce je osigurana zaštita. Tako svi kupci koji u dm prodavnicu dođu bez zaštitne maske, od dm prodavača mogu zatražiti besplatnu, na raspolaganju su sredstva za dezinfekciju ruku i obuće, a tu su i oznake za održavanje distance. Na kasama se podstiče kartično plaćanje, a fizičkom pregradom dodatno je ograničen kontakt kupca i prodavača. Gdje to radno mjesto dozvoljava, potiče se rad od kuće.
Zaposlenicima je sada na raspolaganju i online psihološka podrška, a dm je obezbijedio i nagradu za doprinos tokom pandemije u ukupnom iznosu od 440.000 KM, tj. do 400 KM po zaposleniku, u skladu sa definisanim kriterijima.
Ponuda prilagođena potražnji: obogaćen asortiman domaćih proizvoda
Aktuelna situacija dovela je i do promjene potrošačkih navika te je dm prilagodio asortiman svojim kupcima koji se sada više odlučuju za bio i proizvode za jačanje imuniteta, sredstva za ličnu higijenu i higijenu domaćinstva, proizvode za bebe i kućne ljubimce, a u manjoj mjeri za dekorativnu kozmetiku, make up i parfeme. Kako bi odgovorili na porast potražnje za dezinfekcijskim sredstvima, u saradnji s domaćim proizvođačima, koji su prenamijenili svoje proizvodne linije ili razvili nove proizvode, dm je obogatio ponudu domaćim proizvodima. Između ostalog, i zbog navedenoga je broj domaćih proizvoda u asortimanu porastao za 23,49%, a broj domaćih proizvođača s kojima dm sarađuje veći je za čak 40,35%.
Podrška domaćoj proizvodnji nastavljena je i pokretanjem društveno odgovorne inicijative {ZAJEDNO} za bolje sutra, kojom će domaćim proizvođačima dm pomoći da svoje kvalitetne, još uvijek neetablirane i made in BiH proizvode lansiraju na tržište kroz lanac dm prodavnica. Na inicijativu su se prijavila 94 domaća proizvođača, a odabrani će biti poznati u januaru 2021. Kroz proces mentoringa, od januara do marta 2021. dm će zajedno s partnerom inicijative Startup Studiom Fondacije Mozaik proizvođačima pomoći u razvoju i unapređenju proizvoda.
Online narudžba odabranih proizvoda iz dm asortimana
Prateći promjene kupovnih navika, gdje je prema istraživanju agencije Valicon došlo do značajnog rasta online kupovine robe široke potrošnje (22% rast u julu 2020), dm je u saradnji s partnerom „JP BH Pošta“ d.o.o. Sarajevo pokrenuo e-Shop. Novom uslugom za kupce omogućena je narudžba odabranih proizvoda iz dm asortimana na području cijele Bosne i Hercegovine čime je dm uspio dosegnuti do kupaca u mjestima u kojima još uvijek nema svoje prodavnice. U ponudi e-Shopa trenutno je 1.200 najtraženijih artikala, a plan za narednu poslovnu godinu je širenje ponude na 5.000 artikala.
Održivi razvoj i ekologija
U skladu sa zaštitom čovjekove okoline i održivog razvoja u martu dm je iz prodaje trajno povukao plastične vrećice, a kupcima, kao najbolje saveznike savjesne kupovine, ponudio veliki izbor različitih trajnih cekera. Ovim poslovnim potezom dm je postao prvi trgovački lanac u BiH koji je odlučio slijediti praksu Evropske unije i razvijenih zemalja. Realizacijom šest ekoloških projekata u Neumu, Mostaru, Trebinju, Lukavcu, Banjoj Luci i Bugojnu, ukupne vrijednosti od 30.000 KM, dm je podržao očuvanje, uređenje i zaštitu okoliša u ovim gradskim sredinama i njihovom okruženju.
Opredijeljenost za ekološku odgovornost dm je potvrdio i uvođenjem boksova za razdvajanje ambalažnog otpada u određenom broju dm prodavnica, čime je dalje omogućeno recikliranje ambalaže proizvoda kupljenih u dm-u.
Podrška društvu u borbi protiv Korona virusa i ulaganja u zajednicu
Kao vid podrške u sprečavanju širenja zaraze Korona virusom u proteklom periodu dm je na adrese 14 javnih i državnih ustanova u BiH donirao sredstva za dezinfekciju, maske i rukavice, higijenske i druge potrepštine, ukupne vrijednosti 21.099 KM.
dm je rad zdravstvenih institucija podržao i donacijom dva respiratora – anesteziološka ventilatora Primus, njemačkog proizvođača Dräger, s pratećom opremom ukupne vrijednosti 36.600 eura, za čije korištenje su zdravstveni radnici u BiH certificirani. Respiratori su donirani Ministarstvu civilnih poslova BiH, koje je na osnovu preporuka entitetskih ministarstava i potreba medicinskih ustanova, donaciju preusmjerilo Univerzitetskom kliničkom centru u Banjoj Luci i Kantonalnoj bolnici u Travniku.
Kampanjom Feel Good majice u saradnji s portalom Bonjour.ba, dm je pomogao stručno usavršavanje domaćih poduzetnica, a kao ekskluzivni sponzor SFF-a, podržao je održavanje ove prestižne filmske smotre u nešto drugačijim okolnostima. Ukupna ulaganja u društveno odgovorno poslovanje iznosila su 160.072 KM.
Planovi za novu poslovnu godinu
Kompanija dm, koja se protekle poslovne godine našla na listi najznačajnijih investitora u našoj zemlji te se u okviru projekta „100 najvećih u BiH“ plasirala na prvo mjesto po prihodu u svojoj djelatnosti, naredne godine obilježit će značajan jubilej – 15 godina poslovanja u BiH. Planirane su investicije u vrijednosti od 7,7 miliona KM koje podrazumijevaju i širenje prodajne mreže, koja bi do septembra 2021. trebala da obuhvata 83 dm prodavnice. Osim toga, u strategiji nastupa na tržištu i razvoja planirano je unapređenje radnih procesa kroz digitalizaciju, ulaganje u razvoj zaposlenika, obogaćivanje ponude i svakako ulaganje u zajednicu kroz različite društveno odgovorne inicijative.
Indikator.ba
PRIVREDA
Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar

Čapljina, kao i mnogi manji gradovi, još uvijek nema coworking prostor koji bi privukao digitalne nomade, samostalne profesionalce i sve one kojima je potreban radni prostor s kvalitetnim uvjetima.
Inicijative poput coworking prostora, iako prisutne u većim gradovima, i dalje su rijetke u manjim sredinama poput Čapljine, koja ima potencijal za privlačenje nove generacije radnika, ali nedostaju potrebna ulaganja i podrška.
Jedan od rijetkih primjera coworking prostora u Hercegovini jest CodeHub Mostar, koji je pokrenuo Intera Tehnološki Park s ciljem stvaranja profesionalnog okruženja za rad, povezivanje i usavršavanje.
Ovaj coworking prostor pokazao se uspješnim i privlačnim za freelance stručnjake, poduzetnike te digitalne nomade, a ponudio je sve što jedan moderan radni prostor mora imati – brz internet, kvalitetne radne stolove, ugodnu radnu atmosferu i priliku za umrežavanje, piše Čapljinski portal.
Benefiti coworking prostora
Coworking prostori poput CodeHuba nude brojne prednosti koje bi mogle unaprijediti poslovnu klimu u manjim gradovima kao što je Čapljina.
Prvo, oni pružaju brz internet i tehnološki opremljen prostor, što je ključan preduvjet za suvremeni način rada.
U coworking prostoru, radnici su okruženi sličnim profesionalcima, što potiče produktivnost i radnu atmosferu koju je teško postići u kućnom okruženju.
Dodatna prednost coworkinga je umrežavanje i stvaranje novih poslovnih veza. Rad u zajedničkom prostoru omogućava razmjenu ideja, kontakata i suradnji, čime coworking prostor postaje inkubator novih poslovnih inicijativa.
Također, prisutnost digitalnih nomada u coworking prostorima doprinosi raznolikosti i širenju znanja, što obogaćuje lokalnu zajednicu i otvara vrata novim projektima.
Potencijal za Čapljinu
Unatoč rastućoj popularnosti coworking prostora, manji gradovi poput Čapljine ostaju zapostavljeni, iako bi upravo takvi prostori mogli privući novu generaciju radnika koji ne ovise o stalnom mjestu boravka.
Coworking prostor u Čapljini ne samo da bi obogatio lokalnu poslovnu scenu, već bi stvorio preduvjete za rast zajednice digitalnih nomada, poduzetnika i kreativaca.
Primjer mostarskog CodeHuba pokazuje da coworking prostori mogu uspješno djelovati i u regijama koje nisu urbani centri, ali zahtijeva podršku i ulaganja koja će omogućiti dugoročnu održivost ovakvih inicijativa.
Ulaganje u coworking prostor u Čapljini moglo bi postati ključan korak prema stvaranju napredne poslovne klime, privlačenju novih profesionalaca te razvoja poslovnih veza koje bi mogle potaknuti nove projekte i lokalnu ekonomiju.
PRIVREDA
VIDEO / Jedan dan u Lasti – kako se proizvode najukusniji keksi?

Tvornica keksa i vafla “Lasta“ Čapljina pokrenula je ponovno proizvodnju nakon što ju je preuzeo privrednik Petar Čorluka, vlasnik Violete.
Tvornica radi “punom parom“ i proizvodi kekse koji su zauzeli police trgovina širom regije.
Lasta je zaposlila i veliki broj radnika, što je veliki plus za lokalnu privredu.
Kako se proizvode keksi i kako izgleda jedan dan u Lasti, pogledajte u video prilogu.
PRIVREDA
„Invictus“ otpušta radnike

Kompanija „Invictus Technology Group” iz Banjaluke, osnovana nakon što je “Infinity International Group” dospjela na “crnu listu” Sjedinjenih Američkih Država najavila je drastične poteze i otpuštanje “značajnog broja radnika”.
Oni tvrde da je odluka donesena nakon što su se “suočili sa brojnim nezakonitim postupcima onih koji bi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini trebali da osiguraju prava zagarantovana zakonima”.
Kažu da su ambiciozno zaposlili 170 ljudi nakon što su ugasili “Infinity” koji bi nastavili poslovanje koje su do tada vodili u okviru nekoliko kompanija koje su se 18. juna i ranije našle pod sankcijama.
Tvrde da su prvobitno mislili da im banke neće praviti probleme i da će im otvoriti račune, ali da je podrška izostala.
“Bez obzira što se prvobitno činilo da ćemo kod banaka bez većih problema otvoriti račune, te završiti i sve druge neophodne aktivnosti kod drugih relevantnih institucija, ipak smo naišli na ozbiljne prepreke koje nas sprečavaju da ostvarimo započeti plan. Podrška je izostala, prije svega, od banaka koje nisu bile spremne da postupe po zakonu. Nakon ogromnog pritiska Ambasade SAD u Sarajevu, a u strahu od narednih poteza američke administracije i novih sankcija, banke su ignorisale naša nastojanja da kao nova kompanija dobijemo polazne elemente neophodne za normalno poslovanje. Zbog ovakvog nerazumijevanja teško možemo da održimo finansijsku stabilnost što iz dana u dan dodatno usložnjava čitavu situaciju”, saopštili su iz “Invictusa”.
Objašnjavaju da su početkom ovog mjeseca kao novi poslovni subjekt optimistično počeli sa radom i potpisali ugovore sa više od 170 zaposlenih. Sud je uredno izvršio registraciju nove kompanije, ali su sada došli u situaciju da moraju preduzeti neželjene poteze. Za sve krive Ambasadu SAD-a u BiH, iako im je sankcije prethodno uvelo američko Ministarstvo finansija.
“Garantujemo da će svi zaposleni dobiti svoja zarađena primanja uz poštovanje ugovorom o radu i zakonom predviđenih mehanizama za djelovanje u ovakvim i sličnim situacijama. Želimo da naglasimo da se zbog postupaka Ambasade SAD na najbrutalniji način radnicima uskraćuje pravo na rad i osiguranje gole egzistencije iako za to nema bilo kakvog pravnog osnova. Baš zbog toga pozivamo sve nadležne institucije da što prije pronađu adekvatno rješenje kako ni jedna druga domaća kompanija u budućnosti ne bi bila izložena nezabilježenoj diskriminaciji”, saopšteno je iz “Invictusa”.
Kažu i da su sada izloženi potezima koji nemaju bilo kakve veze sa normalnim poslovanjem i poštovanjem zakonskih normi, a da ih relevantne institucije kao savjesnog poslovnog subjekta nisu u stanju zaštiti, zbog čega moraju priznati da je teško pronaći adekvatniji odgovor koji ne bi uključivao ozbiljnije rezove u samoj kompaniji.
Podsjetimo, 18. juna ove godine američka Kancelarija za kontrolu imovine stranaca OFAC uvela je sankcije nizu kompanija koje “čine mrežu podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”, a “Infinity International” se našao među njima, skupa sa firmama “Infinity Media”, “Prointer ITSS”, “Sirius 2010”, “Kaldera”, “K-2 Audio” u čijem je vlasništvu Alternativna televizija, “Una World” u čijem je vlasništvu bila “Una TV”.
Iz “Infinity-ja” su tada saopštili da će bez posla ostati oko 800 ljudi, a spas su potražili u registrovanju novih kompanija i promjenama vlasničke strukture, pretvarajućći dotatašnje rukovodioce u vlasnike.
„Invictus“ su prije mjesec dana osnovali menadžeri „Prointera“ i „Siriusa”.
-
NEKRETNINE1 godina prije
Počela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
NOVOSTI8 meseci prije
Učesnici Visa olimpijskog triatlona prikupili 26.500 KM za Specijalnu Olimpijadu u Bosni i Hercegovini
-
FINANSIJE1 godina prije
Vlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
EKOLOGIJA1 godina prije
Hoće li rudnik litijuma ugroziti stanovnike Tuzle?
-
FINANSIJE1 godina prije
Mtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca
-
BIZNIS1 godina prije
Ekonomski stručnjaci: Koje su najisplativije investicije u 2024.
-
BIZNIS1 godina prije
Telekom Srpske ili BH Telecom: Ko trenutno vrijedi više!?
-
BIZNIS1 godina prije
Vlada Srpske će sutra saopštiti iznos najniže plate