PRIVREDA
„Žitopromet“ na bubnju za 8,5 miliona KM
Skupština povjerilaca bijeljinskog „Žitoprometa“, koji je u štečaju, donijela je juče odluku da će cijena imovine ove fabrike na narednoj javnoj licitaciji iznositi oko 8,5 miliona KM.
Potvrdio je ovo za „Nezavisne“ Aleksandar Vićanović, stečajni upravnik „Žitoprometa“ Bijeljina.
Dodao je da bi naredna licitacija za prodaju ovog nekadašnjeg bijeljinskog giganta trebalo da bude održana za oko mjesec dana.
„Skupština povjerilaca ‘Žitoprometa’ Bijeljina donijela je odluku da se sljedeća javna licitacija i ponuda za prodaju nekretnina stečajnog dužnika ‘Žitoprometa’ objavi sa umanjenjem od 10 odsto u odnosu na procijenjenu vrijednost“, rekao je Vićanović.
Kako Vićanović ističe, početna cijena „Žitoprometa“ Bijeljina bila je oko 9,4 miliona KM.
„Prva licitacija, kada je procijenjena vrijednost fabrike, proglašena je neuspjelom, jer nije bilo zainteresovanih“, kazao je Vićanović.
Naveo je da je jedini interes za kupovinu ovog stečajnog dužnika, koji ne radi dvije godine, pokazala kompanija „Pavgord“ iz Foče, koji je već vlasnik jednog dijela bijeljinskog „Žitoprometa“.
„Međutim, očigledno je i on procijenio da je navedena cijena previsoka s obzirom na potrebna ulaganja, jer u tehnologiju i sam proces proizvodnje se nije ulagalo prije otvaranja stečajnog procesa i sve je to u lošem stanju“, istakao je Vićanović.
Naglasio je da bi on volio da se na sljedećoj licitaciji kompanija „Pavgord“ ponovo pojavi.
„Smatra da je vrijeme ključan faktor kada je u pitanju prodaja u stečajnom postupku“, zaključio je Vićanović.
Problemi u nekadašnjem bijeljinskom gigantu pojavili su se prije dvije godine, kada je u ovoj kompaniji bilo zaposleno 114 radnika.
„Žitopomet“ je u stečaju od decembru 2019. godine, a sud je tada utvrdio da ova fabrika u Bijeljini ne obavlja poslovnu djelatnost od novembra 2018. godine.
Firma je tada svojim radnicima dugovala tri plate i nisu imali uplaćeno penzijsko i zdravstveno osiguranje, nakon čega su oni stupili u štrajk.
Problemi su trajali oko godinu dana, a otvaranje stečaja omogućeno je zajedničkim angažmanom sindikata radnika i investitora, ali i predstavnika nekadašnjeg većinskog vlasnika Slobodana Pavlovića, koji se nisu bunili protiv ovog rješenja.
Ukupno prijavljena potraživanja povjerilaca bijeljinskog „Žitoprometa“ iznosila su oko 13 miliona KM, dio ih je osporen, a za dio su pokrenuti sudski postupci. Na ročištu održanom u februaru ove godine stečajni upravnik „Žitoprometa“ je priznao potraživanja od 6,2 miliona KM, a od tog iznosa „Pavgord“ iz Foče ima razlučno pravo na iznos od 4,8 miliona KM, dok je imovina preduzeća procijenjena na 11,5 miliona KM.
Dio imovine preduzeća „Žitopromet“ Bijeljina je ranije kupila kompanija „Pavgord“ iz Foče, koja je pokazala interesovanje za kupovinu i ostatka imovine stečajnog dužnika.
Vlada RS u maju je dala saglasnost Poreskoj upravi RS da svoja potraživanja u „Žitoprometu“ proda na javnom konkursu. Kompanija „Pavgord“ dostavila je 10. juna ponudu za otkup ovih potraživanja. Krajem istog mjeseca PU RS i „Pavgord“ potpisali su ugovor o izmirenju 600.000 maraka duga za doprinose za sve radnike „Žitoprometa“.
Ranije su iz fočanske kompanije više puta isticali da im je cilj da se ‘Žitopromet’ podigne, da se radnici koji su nekada radili u ovoj fabrici vrate na posao, a proizvodnja ponovo pokrene.
Nezavisne novine
Prvo zaduženje u ovoj godini Vlada Republike Srpske planira već ove sedmice. Zakazana je aukcija šestomjesečnih trezorskih zapisa na Banjalučkoj berzi, putem koje se RS planira zadužiti 10 miliona KM.
Podsjetimo da je Narodna skupština RS krajem prošle godine usvojila odluke o dugoročnom i kratkoročnom zaduženju RS za 2024. godinu kojima je predviđeno da se taj entitet može zadužiti iznosom do 1,2 milijarde KM.
Najavljeno je da će 87. aukcija trezorskih zapisa RS biti održana 25. januara na Banjalučkoj berzi. Planirani iznos emisije je 10 miliona KM sa rokom dospijeća šest mjeseci. Biće to prvo ovogodišnje zaduženje RS.
Maksimalan iznos kratkoročnog duga prema odluci koja je usvojena krajem godine ne može biti veće od 337 miliona KM u ovoj godini, a dugoročno maksimalno 951 milion KM.
Sredstva pribavljena dugoročnim zaduživanjem biće upotrijebljena u skladu sa Zakonom o zaduživanju, dugu i garancijama RS za finansiranje kapitalnih investicija, refinansiranje ukupnog duga ili dijela duga RS, plaćanje uslovnih obaveza po osnovu garancija RS te za finansiranje budžetskog deficita u slučajevima kada Ministarstvo finansija procijeni da će planirani rashodi biti veći od iznosa planiranih prihoda, naveli su iz Vlade.
Ukupan javni dug RS je oko 6,2 milijarde KM što je oko 40 posto BDP-a i vlast ovog entiteta tvrdi da RS nema problema sa otplatom te da je zaduženost na istorijskom minimumu. Opozicija je stava da se i u ovoj godini nastavlja politika neosmišljenog zaduživanja kojima se krpe rupe u budžetu.
– Neosmiljeno zaduživanje kao što je neosmiljeno bez osnovnih ekonomskih parametara, recimo, podići minimalnu platu u RS. To je vjestačka priča koja služi za jednokratnu upotrebu i zadovoljenje političkih mjera koje služe samo za izbornu priču – smatra Milan Miličević, predsjednik SDS-a.
– To zaista zvuči mnogo, ovako kada razmišljate, ali to je opet u okvirima onih normalnih zaduženja BDP-a i dugoročno – kaže Anja Ljubojević, potpredsjednica NSRS.
Zbog priča o sankcijama, podsjeća nas sagovornik, nije isključeno da se Vlada kada je riječ o zaduženju na međunarodnom tržištu okrene dalekoistočnim zemljama.
– Zaduženje koje mora da obavi RS nije ozbiljan iznos ni za jednu berzu, tako da je samo pitanje koliko je politička situacija stabilna u smislu investitora koji bi pozajmili taj novac za obveznice, mada je kamata koja je određena vrlo atraktivna i vjerujem da će biti lako naći investitore – ističe ekonomski analitičar Zoran Pavlović.
Ukupan javni dug FBiH je oko 6,4 milijarde KM i veći je za oko 200 miliona KM u odnosu na RS. No, gledano u odnosu na BDP zaduženost RS je gotovo dvostruko veća u odnosu na drugi entitet.
BHRT
Konkurencijsko vijeće Bosne i Hercegovine dopustilo je koncentraciju na tržištu iznajmljivanja telekomunikacijskih tornjeva, odnosno, tržištu pružanja prostora na tornjevima za instalaciju infrastrukture elektronskih komunikacijskih mreža na području Bosne i Hercegovine.
Drugim riječima, Vijeće je odobrilo prodaju Mtelove firme Sky Towers Infrastucture međunarodnom gigantu Actis EU Menagement S à.r.l. Luksemburg, izvještava BiznisInfo.ba.
Kako smo ranije pisali, kompanija Actis, vodeći globalni investitor u održivu infrastrukturu sa sjedištem u Londonu, preuzima veliku mrežu telekomunikacionih stubova u Bosni i Hercegovini koja je pripadala firmi Mtel, odnosno Telekomu Srbija.
Odlukom Konkurencijskog vijeća otklonjena je prepreka za ovu veliku akviziciju.
Kako smo ranije pisali, Telekom Srbija Grupa osnovala je Sky Towers Infrastructure u Srbiji, Crnoj Gori i BiH na koje je prenijela vlasništvo nad antenskim stubovima, kao i nad poslovima njihove izgradnje i održavanja. Sky Towers Infrastructure tako je postao vlasnik antenskih stubova i ostale pasivne telekomunikacione infrastrukture.
Prošlog mjeseca smo objavili da Telekom Srbija sprema prodaju ove infrastrukture, i to ukupno 1.827 ovih stubova, od kojih se 995 nalazi u Srbiji, 725 u Bosni i Hercegovini i 107 u u Crnoj Gori.
Telekom Srbije posljednjih godina se agresivno širio u cijelom regionu, uključujući BiH, ali je ujedno drastično uvećao dugove. Iz kompanije su kasnije rekli da se prodaju stubovi, ali ne i oprema za telekomunikacije povezana sa njima, kao što su bazne stanice.
Telekom će i dalje ostati korisnik tih stubova u svojstvu zakupca, a njihovom prodajom će prikupiti značajna sredstva.
Prevent grupacija odlučila je da ugasi proizvodnju u kompaniji Prevent FAD Jelah i otpusti radnike.
Kako je kazao predsjednik sindikata Prevent FAD-a Enes Roša, firma gasi proizvodnju nakon 44 godine rada, a 59 radnika ostaće bez posla.
Otkaze je već dobilo 35 radnika, a preostala 24 su iz zaštićenih kategorija kojima uprava takođe namjerava dati otkaz.
Prema navodima Roše, iz kompanije su kao razlog za gašenje naveli da proizvodni program nije profitabilan, mada je kompanija ostvarila prošle godine dobit od 2,6 mil KM. Navodno, kompanija planira mašine iz Jelaha izmjestiti u Željezaru Ilijaš.
Povodom odluke o gašenju proizvodnje i otkazima, radnici su protestvovali pred Upravom Preventa u Sarajevu tražeći da im minimalne zakonske otpremnine koje je ponudila Uprava budu uvećane.
Iz Prevent grupacije nisu se oglašavali ovim povodom.
Prevent FAD bio je poznat kao proizvođač kočionih diskova koje je izvozio na tržište EU za direktnu ugradnju u vozila VW grupacije.
Prevent je nedavno zatvorio fabriku u Bužimu u kojoj je bez posla ostalo 70 radnika.
Svakog dana u Sloveniju i Njemačku ode više od 35 radnika iz BiH
Počela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
Nijemci će graditi najveću zgradu u Republici Srpskoj
-
NEKRETNINE2 meseca prijePočela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE8 meseci prijeNovi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
BIZNIS1 godina prijeRodoljub Drašković odustaje od investicija u Trebinju
-
TEHNOLOGIJA1 godina prijeIzvoz IT sektora BiH premašio pola milijarde KM
-
NOVOSTI8 meseci prijePrag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
INVESTICIJE7 meseci prijeCastellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
FINANSIJE5 meseci prijeVlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
FINANSIJE5 meseci prijeMtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca