Da je puno lakše cigaretu nikad ne zapaliti nego početi pušiti pa prestati, reći će svako ko je ikada probao ostaviti se te nezdrave navike.

U Bosni i Hercegovini 30 odsto ukupne populacije konzumira duhanske proizvode.

Darko Marković, nacionalni koordinator za kontrolu duhana Republike Srpske, istakao je da je pozitivno to što se ta brojka smanjuje.

„Kada sam krenuo da radim ovaj posao, broj pušača je bio 43 odsto, a danas je 30, što znači da se u zadnjih 10-15 godina vidno smanjuje“, istakao je.

Prema njegovim riječima, prvi korak ka smanjenju broja pušača su sredstva javnog informisanja, gdje treba stalno da se govori o štetnim uticajima. „Mi moramo edukovati ljude o štetnim navikama. A to je proces u koji mora da bude uključeno više strana“, naglasio je Marković.

Šta se dešava u vašem organizmu kada smanjite štetu

Reklama

Sa prestankom pušenja organizam se čisti i obnavlja se i već nakon pola godine čovjek osjeća poboljšanje, a da bi se organizam kompletno očistio, potrebno je 12 godina, što su pokazale neke naučne studije.

Kako kažu medicinski podaci, osim što vam se krvni tlak vraća u normalu za 20 minuta od posljednje cigarete, kroz osam sati stabilizuje se nivo kisika u tijelu. Tad kreće spori oporavak ljudskog organizma.

Štetne posljedice godina pušenja ne mogu se izbrisati u nekoliko dana, ali činjenica je da će svaki dan biti bolji od prethodnog.

„Kod nas je još uvijek opšte mišljenje, a najviše kod mladih, da je konzumiranje cigareta zanimljivo i zabavno, dok se svijet okreće sve više ka provjerenim i boljim alternativama i zdravijem načinu života, međutim bitno je napomenuti i da je ostvaren određen pomak i u našem društvu“, objasnio je Marković.

Iako je poznato da je najbolja opcija da se nikad ne počne pušiti, ili u potpunosti prestane, za postojeće pušače koji ipak ne prestaju pušiti bolje je da pređu na bolje alternative nego da nastave s konzumiranjem cigareta.

Šta je u stvari štetno kod pušenja

Reklama

Iako ljudi nastavljaju da puše zbog nikotina bitno je napomenuti da nikotin nije isto što i cigareta, iako se uglavnom poistovjećuje. Nikotin je sastavni dio biljke duhana, ali ga u manjim količinama ima i u patlidžanima i paradajzu.

Nije bez rizika, adiktivan je, ali ono što cigarete čini toliko opasnim zapravo je proces sagorijevanja duhana i formiranje duhanskog dima sa više od šest hiljada jedinjenja od kojih su mnoga kancerogena.

Nikotina ima u alternativama cigaretama, ali nema duhanskog dima. Zamjene za cigarete koje se obično nazivaju bezdimnim proizvodima (poput elektronskih cigareta ili proizvoda koji zagrijavaju duhan) su bolja opcija upravo zbog toga što ne proizvode duhanski dim, koji je glavni uzrok obolijevanja od pušačkih bolesti.

Divna Slavnić, mr psihologije, istakla je da je pušenje kod mnogih naviknuto ponašanje. Ona ističe da se svijest ljudi značajno podigla po pitanju brige i vođenja zdravog načina života.

„Tome su doprinijeli kako savremeni načini komunikacije (internet, društvene mreže), gdje se sve više ističe važnost psihološkog i fizičkog zdravlja kroz zdrave navike, tako i brojne edukacije kroz psihološka predavanja i isticanje ove nauke kao najvažnije u ličnom radu i mijenjanju sebe nabolje“, objasnila je Slavnićeva.

Nezavisne novine

Reklama