Connect with us

PRIVREDA

EU i Kina postigli dogovor o investicijama

Objavljeno

 


Evropska unija (EU) i Kina postigli su sporazum o investicijama o kojem su počeli pregovarati još 2014. godine, javlja Anadolu Agency (AA).

Putem videokonferencije danas je održan “Samit lidera EU i Kine” kojem su prisustvovali predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen, predsjednik Evropskog vijeća Charles Michel, njemačka kancelarka Angela Merkel, čija zemlja predsjedava EU-om, francuski predsjednik Emmanuel Macron i predsjednik Kine Xi Jinping.

Von der Leyen je na kraju sastanka na društvenim mrežama napisala da su dvije strane konačno postigle dugoočekivani dogovor.

“Danas su EU i Kina načelno zaključile pregovore o sporazumu o investicijama”, rekla je evropska zvaničnica.

Istakavši da EU ima najveće jedinstveno tržište na svijetu, Von der Leyen je poručila da je evropski blok uvijek otvoren za trgovinu pod jednakim i fer uvjetima.

Napomenula je da su cilj sporazuma s Kinom poboljšani uslovi tržišnog natjecanja kao i povećanje poslovnih prilika.

Reklama

Predsjednik Evropskog vijeća Michel na društvenim mrežama je pozdravio “politički dogovor postignut u pregovorima o sporazumu o investicijama”. Istakao je da je EU i dalje posvećena međunarodnoj saradnji zasnovanoj na jasnim pravilima.

Na kraju sastanka objavljena je deklaracija EU-a u kojoj se kaže da sporazum s Kinom ima veliki značaj u ekonomskom smislu kojim će investicije dvije strane biti u skladu sa principima i vrijednostima održivog razvoja.

U deklaraciji se navodi da će, kada stupi na snagu, sporazum pomoći da se uravnoteže trgovinski i investicioni odnosi između EU i Kine.

U deklaraciji se još ističe da se Kina obavezala da će omogućiti veći pristup tržištu za investitore iz EU te da su sporazumom kineskim javnim preduzećima nametnuta jasna pravila i obaveze.

Postignutim sporazumom se također zabranjuje prisilni transfer tehnologije i druge prakse koje značajno narušavaju tržište, dok će kompanije iz EU koje posluju na kineskom tržištu imati pošteniji tretman nego do sada.

Sporazum sadrži važne odredbe u vezi s pitanjima okoliša, klime i radnih uvjeta, dok je zaključeno da će Kina predano raditi na efikasnom provođenju konvencija Međunarodne organizacije rada (ILO) koje je već ratificirala.

Reklama

Jedan od glavnih ciljeva sporazuma je bio da investitori iz EU-a imaju veći pristup tržištu u Kini. Prema tome, sporazumom će se razni sektori u Kini, poput automobilske industrije, finansijskih usluga, zdravstva i telekomunikacija, biti otvoreni za evropske investitore.

Javna preduzeća u Kini neće više moći diskriminirati kompanije iz EU-a po pitanju nabavke usluga, a državna podrška u toj zemlji će biti mnogo transparentnija.

S druge strane, tržišta EU-a ostat će i dalje otvorena za kineske investitore.

Da bi sporazum stupio na snagu, potrebno je da ga odobre zemlje članice i Evropski parlament (EP).

Kina je često izložena kritikama međunarodne zajednice zbog kršenja ljudskih i radničkih prava u zemlji. Posebno su na meti kritika, pritisci i kršenja prava pripadnika muslimanske manjine Ujgura.

Biznisinfo

Reklama

PRIVREDA

Zaduženost Republike Srpske gotovo dvostruko veća od FBiH

Objavljeno

 

Od

Prvo zaduženje u ovoj godini Vlada Republike Srpske planira već ove sedmice. Zakazana je aukcija šestomjesečnih trezorskih zapisa na Banjalučkoj berzi, putem koje se RS planira zadužiti 10 miliona KM.

Podsjetimo da je Narodna skupština RS krajem prošle godine usvojila odluke o dugoročnom i kratkoročnom zaduženju RS za 2024. godinu kojima je predviđeno da se taj entitet može zadužiti iznosom do 1,2 milijarde KM.

Najavljeno je da će 87. aukcija trezorskih zapisa RS biti održana 25. januara na Banjalučkoj berzi. Planirani iznos emisije je 10 miliona KM sa rokom dospijeća šest mjeseci. Biće to prvo ovogodišnje zaduženje RS.

Maksimalan iznos kratkoročnog duga prema odluci koja je usvojena krajem godine ne može biti veće od 337 miliona KM u ovoj godini, a dugoročno maksimalno 951 milion KM.

Sredstva pribavljena dugoročnim zaduživanjem biće upotrijebljena u skladu sa Zakonom o zaduživanju, dugu i garancijama RS za finansiranje kapitalnih investicija, refinansiranje ukupnog duga ili dijela duga RS, plaćanje uslovnih obaveza po osnovu garancija RS te za finansiranje budžetskog deficita u slučajevima kada Ministarstvo finansija procijeni da će planirani rashodi biti veći od iznosa planiranih prihoda, naveli su iz Vlade.

Ukupan javni dug RS je oko 6,2 milijarde KM što je oko 40 posto BDP-a i vlast ovog entiteta tvrdi da RS nema problema sa otplatom te da je zaduženost na istorijskom minimumu. Opozicija je stava da se i u ovoj godini nastavlja politika neosmišljenog zaduživanja kojima se krpe rupe u budžetu.

Reklama

Neosmiljeno zaduživanje kao što je neosmiljeno bez osnovnih ekonomskih parametara, recimo, podići minimalnu platu u RS. To je vjestačka priča koja služi za jednokratnu upotrebu i zadovoljenje političkih mjera koje služe samo za izbornu priču – smatra Milan Miličević, predsjednik SDS-a.

To zaista zvuči mnogo, ovako kada razmišljate, ali to je opet u okvirima onih normalnih zaduženja BDP-a i dugoročno – kaže Anja Ljubojević, potpredsjednica NSRS.

Zbog priča o sankcijama, podsjeća nas sagovornik, nije isključeno da se Vlada kada je riječ o zaduženju na međunarodnom tržištu okrene dalekoistočnim zemljama.

Zaduženje koje mora da obavi RS nije ozbiljan iznos ni za jednu berzu, tako da je samo pitanje koliko je politička situacija stabilna u smislu investitora koji bi pozajmili taj novac za obveznice, mada je kamata koja je određena vrlo atraktivna i vjerujem da će biti lako naći investitore – ističe ekonomski analitičar Zoran Pavlović.

Ukupan javni dug FBiH je oko 6,4 milijarde KM i veći je za oko 200 miliona KM u odnosu na RS. No, gledano u odnosu na BDP zaduženost RS je gotovo dvostruko veća u odnosu na drugi entitet.

BHRT

Reklama
Nastavite čitati

PRIVREDA

Odobrena akvizicija: Britanci vlasnici Mtel-ove firme „Sky Towers Infrastucture“

Objavljeno

 

Od

Konkurencijsko vijeće Bosne i Hercegovine dopustilo je koncentraciju na tržištu iznajmljivanja telekomunikacijskih tornjeva, odnosno, tržištu pružanja prostora na tornjevima za instalaciju infrastrukture elektronskih komunikacijskih mreža na području Bosne i Hercegovine.

Drugim riječima, Vijeće je odobrilo prodaju Mtelove firme Sky Towers Infrastucture međunarodnom gigantu Actis EU Menagement S à.r.l. Luksemburg, izvještava BiznisInfo.ba.

Kako smo ranije pisali, kompanija Actis, vodeći globalni investitor u održivu infrastrukturu sa sjedištem u Londonu, preuzima veliku mrežu telekomunikacionih stubova u Bosni i Hercegovini koja je pripadala firmi Mtel, odnosno Telekomu Srbija.

Odlukom Konkurencijskog vijeća otklonjena je prepreka za ovu veliku akviziciju.

Kako smo ranije pisali, Telekom Srbija Grupa osnovala je Sky Towers Infrastructure u Srbiji, Crnoj Gori i BiH na koje je prenijela vlasništvo nad antenskim stubovima, kao i nad poslovima njihove izgradnje i održavanja. Sky Towers Infrastructure tako je postao vlasnik antenskih stubova i ostale pasivne telekomunikacione infrastrukture.

Prošlog mjeseca smo objavili da Telekom Srbija sprema prodaju ove infrastrukture, i to ukupno 1.827 ovih stubova, od kojih se 995 nalazi u Srbiji, 725 u Bosni i Hercegovini i 107 u u Crnoj Gori.

Reklama

Telekom Srbije posljednjih godina se agresivno širio u cijelom regionu, uključujući BiH, ali je ujedno drastično uvećao dugove. Iz kompanije su kasnije rekli da se prodaju stubovi, ali ne i oprema za telekomunikacije povezana sa njima, kao što su bazne stanice.

Telekom će i dalje ostati korisnik tih stubova u svojstvu zakupca, a njihovom prodajom će prikupiti značajna sredstva.

BiznisInfo.ba

Nastavite čitati

PRIVREDA

Nakon 44 godine gasi se proizvodnja u Prevent FAD-u

Objavljeno

 

Od

Prevent grupacija odlučila je da ugasi proizvodnju u kompaniji Prevent FAD Jelah i otpusti radnike.

Kako je kazao predsjednik sindikata Prevent FAD-a Enes Roša, firma gasi proizvodnju nakon 44 godine rada, a 59 radnika ostaće bez posla.

Otkaze je već dobilo 35 radnika, a preostala 24 su iz zaštićenih kategorija kojima uprava takođe namjerava dati otkaz.

Prema navodima Roše, iz kompanije su kao razlog za gašenje naveli da proizvodni program nije profitabilan, mada je kompanija ostvarila prošle godine dobit od 2,6 mil KM. Navodno, kompanija planira mašine iz Jelaha izmjestiti u Željezaru Ilijaš.

Povodom odluke o gašenju proizvodnje i otkazima, radnici su protestvovali pred Upravom Preventa u Sarajevu tražeći da im minimalne zakonske otpremnine koje je ponudila Uprava budu uvećane.

Iz Prevent grupacije nisu se oglašavali ovim povodom.

Reklama

Prevent FAD bio je poznat kao proizvođač kočionih diskova koje je izvozio na tržište EU za direktnu ugradnju u vozila VW grupacije.

Prevent je nedavno zatvorio fabriku u Bužimu u kojoj je bez posla ostalo 70 radnika.

eKapija

Nastavite čitati

U trendu