Connect with us

PRIVREDA

Radovan Vukoje: Počela vinogradarska 2021. godina

Objavljeno

 


Vinogradarska 2021. godina je već počela, rekao je Radovan Vukoje, čuveni trebinjski vinar i vlasnik jedne od vodećih vinarija u BiH i regionu.

Ova godina je bila dobra kada su u pitanju vremenski uslovi za rad u vinogradima, a uprkos teškoćama s kojima su se suočili ugostiteljski i turistički sektor, za koji je „Podrum Vukoje 1982“ usko vezan, 2020. će pamtiti po zvučnom priznanju za njihovu čuvenu žilavku.

„Radimo normalno, pod tim podrazumijevam da poslujemo u vinogradu, jer smo već krenuli s rezidbom, koju obavljamo već deset dana. Radi se destilacija, završili smo proces primarne proizvodnje vina. Što se tiče samog procesa proizvodnje i ostalih stvari vezanih za vinograd i podrum, sve radimo kao da nema krize, sve uz poštovanje epidemioloških mjera i preporučeni razmak. Pošto smo vezani uz ugostiteljsko-turistički sektor, koji je najviše pogođen, a naša firma ima i svoje ugostiteljsko-turističke komplekse, to smo osjetili i mi vinari“, govori Radovan Vukoje.

Nada se da ova situacija neće još dugo trajati i da će se početi oporavljati i turizam i ugostiteljstvo.

„Bitno je da se počne nešto dešavati, da dobijemo tu satisfakciju što smo sve vrijeme ove pošasti marljivo radili, te da se u narednom periodu sve vrati na stare staze“, ističe Vukoje.

Vinarija „Podrumi Vukoje 1982“ je fokusirana na kvalitet i radi isključivo vrhunska vina.

Reklama

Čuvena žilavka iz Carskih vinograda „Podruma Vukoje 1982“ ove godine je dobila lijepo priznanje pa su carsko vino koje se pravi od grožđa ove autohtone sorte vinove loze najboljim proglasile Jancis Robinson, svjetski poznata vinska kritičarka, novinarka i vinski pisac iz Velike Britanije s titulom Master of Wine, i Caroline Gilby, koja takođe nosi ovu prestižnu titulu.

Robinsonova je na svojoj službenoj stranici jancisrobinson.com dala jako visoke ocjene za Vukojevo carsko vino, koje je opisala sljedećim riječima:

„Vino je nastalo u obnovljenom Carskom vinogradu, za kojeg vlasnik Radovan Vukoje smatra da je najbolje mjesto za žilavku. Sortni sastav 93% žilavka i 7% bena. Fermentira i odležava u ‘acaciai’ jednu godinu. Karakteriše je divan miris za začinskom kruškom, bijelom breskvom, mandarinom i blagom notom bagremovog meda. Bogata je, složenog ukusa, zaokružena i svilenkasta s nježnim kiselinama i dugotrajnim završetkom.“

Ove godine su u ovoj trebinjskoj vinariji radili selekciju grožđa i zelenu berbu.

„Sve smo usmjerili kako bismo proizveli što bolje vino. Naravno, ove godine smo imali i jako dobre uslove. Pošto radimo s vinogradom i fabrikom na otvorenom, mnogo nam je bitno da imamo lijepo vrijeme. Istakao bih da radimo vina isključivo iz svog vinograda i nemamo nikakvog otkupa. Proljeće i ljeto su bili lijepi, tako da smo imali dobru i uspješnu berbu. Nadamo se da ćemo nastaviti da radimo to što smo radili i ovih godina, da budemo prisutni na tri kontinenta. Iako je teška godina uz pandemiju korona virusa, mi smo dva puta izvozili naša vina i u Ameriku i Kinu, a prisutni smo u regionu. Nastavili smo da radimo sa svim našim kupcima koje smo imali i ranijih godina. To je dokaz visokog kvaliteta koji posjeduju naša vina i povjerenja koje imamo među kupcima“, ističe uspješni trebinjski vinar.

Njegova poruka za sve potrošače u BiH jeste da kupuju domaće i podrže bh. privredu u ovim teškim i izazovnim vremenima.

Reklama

Naveo je da zemlje regiona stalno rade na tome. Primjer je, navodi, Hrvatska, koja je uvijek bila zatvorena, a sada još više, za sve proizvode iz regiona.

„Ostale zemlje su slijedile taj primjer, a nadam se da će i naši ljudi shvatiti da upravo zbog satisfakcije koju dobijaju vrhunskim domaćim proizvodom, namjerno kažem vrhunskim jer vina proizvedena u Hercegovini su upravo takva, treba da podrže hercegovačke domaće proizvođače. Mi u našoj zemlji generalno imamo fantastičnu hranu i vina, tako da to nikakvim stranim proizvodom ne treba mijenjati. Država nam je u ovoj situaciji s pandemijom vrlo malo pomogla. Razumljivo je, jer nema novca, ali mislim da tu ima više prostora i mora se više pomoći, kako bi se sačuvala domaća poljoprivreda, koja je svugdje subvencionisana“, naveo je Vukoje.

Preuzeto: Nezavisne novine

PRIVREDA

Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar

Objavljeno

 

Od

Čapljina, kao i mnogi manji gradovi, još uvijek nema coworking prostor koji bi privukao digitalne nomade, samostalne profesionalce i sve one kojima je potreban radni prostor s kvalitetnim uvjetima.

Inicijative poput coworking prostora, iako prisutne u većim gradovima, i dalje su rijetke u manjim sredinama poput Čapljine, koja ima potencijal za privlačenje nove generacije radnika, ali nedostaju potrebna ulaganja i podrška.

Jedan od rijetkih primjera coworking prostora u Hercegovini jest CodeHub Mostar, koji je pokrenuo Intera Tehnološki Park s ciljem stvaranja profesionalnog okruženja za rad, povezivanje i usavršavanje.

Ovaj coworking prostor pokazao se uspješnim i privlačnim za freelance stručnjake, poduzetnike te digitalne nomade, a ponudio je sve što jedan moderan radni prostor mora imati – brz internet, kvalitetne radne stolove, ugodnu radnu atmosferu i priliku za umrežavanje, piše Čapljinski portal.

Benefiti coworking prostora

Coworking prostori poput CodeHuba nude brojne prednosti koje bi mogle unaprijediti poslovnu klimu u manjim gradovima kao što je Čapljina.

Prvo, oni pružaju brz internet i tehnološki opremljen prostor, što je ključan preduvjet za suvremeni način rada.

Reklama

U coworking prostoru, radnici su okruženi sličnim profesionalcima, što potiče produktivnost i radnu atmosferu koju je teško postići u kućnom okruženju.

Dodatna prednost coworkinga je umrežavanje i stvaranje novih poslovnih veza. Rad u zajedničkom prostoru omogućava razmjenu ideja, kontakata i suradnji, čime coworking prostor postaje inkubator novih poslovnih inicijativa.

Također, prisutnost digitalnih nomada u coworking prostorima doprinosi raznolikosti i širenju znanja, što obogaćuje lokalnu zajednicu i otvara vrata novim projektima.

Potencijal za Čapljinu

Unatoč rastućoj popularnosti coworking prostora, manji gradovi poput Čapljine ostaju zapostavljeni, iako bi upravo takvi prostori mogli privući novu generaciju radnika koji ne ovise o stalnom mjestu boravka.

Coworking prostor u Čapljini ne samo da bi obogatio lokalnu poslovnu scenu, već bi stvorio preduvjete za rast zajednice digitalnih nomada, poduzetnika i kreativaca.

Primjer mostarskog CodeHuba pokazuje da coworking prostori mogu uspješno djelovati i u regijama koje nisu urbani centri, ali zahtijeva podršku i ulaganja koja će omogućiti dugoročnu održivost ovakvih inicijativa.

Reklama

Ulaganje u coworking prostor u Čapljini moglo bi postati ključan korak prema stvaranju napredne poslovne klime, privlačenju novih profesionalaca te razvoja poslovnih veza koje bi mogle potaknuti nove projekte i lokalnu ekonomiju.

Nastavite čitati

PRIVREDA

VIDEO / Jedan dan u Lasti – kako se proizvode najukusniji keksi?

Objavljeno

 

Od

Tvornica keksa i vafla “Lasta“ Čapljina pokrenula je ponovno proizvodnju nakon što ju je preuzeo privrednik Petar Čorluka, vlasnik Violete.

Tvornica radi “punom parom“ i proizvodi kekse koji su zauzeli police trgovina širom regije.

Lasta je zaposlila i veliki broj radnika, što je veliki plus za lokalnu privredu.

Kako se proizvode keksi i kako izgleda jedan dan u Lasti, pogledajte u video prilogu.

Nastavite čitati

PRIVREDA

„Invictus“ otpušta radnike

Objavljeno

 

Od

 Kompanija „Invictus Technology Group” iz Banjaluke, osnovana nakon što je “Infinity International Group” dospjela na “crnu listu” Sjedinjenih Američkih Država najavila je drastične poteze i otpuštanje “značajnog broja radnika”.

Oni tvrde da je odluka donesena nakon što su se “suočili sa brojnim nezakonitim postupcima onih koji bi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini trebali da osiguraju prava zagarantovana zakonima”.

Kažu da su ambiciozno zaposlili 170 ljudi nakon što su ugasili “Infinity” koji bi nastavili poslovanje koje su do tada vodili u okviru nekoliko kompanija koje su se 18. juna i ranije našle pod sankcijama.

Tvrde da su prvobitno mislili da im banke neće praviti probleme i da će im otvoriti račune, ali da je podrška izostala.

“Bez obzira što se prvobitno činilo da ćemo kod banaka bez većih problema otvoriti račune, te završiti i sve druge neophodne aktivnosti kod drugih relevantnih institucija, ipak smo naišli na ozbiljne prepreke koje nas sprečavaju da ostvarimo započeti plan. Podrška je izostala, prije svega, od banaka koje nisu bile spremne da postupe po zakonu. Nakon ogromnog pritiska Ambasade SAD u Sarajevu, a u strahu od narednih poteza američke administracije i novih sankcija, banke su ignorisale naša nastojanja da kao nova kompanija dobijemo polazne elemente neophodne za normalno poslovanje. Zbog ovakvog nerazumijevanja teško možemo da održimo finansijsku stabilnost što iz dana u dan dodatno usložnjava čitavu situaciju”, saopštili su iz “Invictusa”.

Objašnjavaju da su početkom ovog mjeseca kao novi poslovni subjekt optimistično počeli sa radom i potpisali ugovore sa više od 170 zaposlenih. Sud je uredno izvršio registraciju nove kompanije, ali su sada došli u situaciju da moraju preduzeti neželjene poteze. Za sve krive Ambasadu SAD-a u BiH, iako im je sankcije prethodno uvelo američko Ministarstvo finansija.

Reklama

“Garantujemo da će svi zaposleni dobiti svoja zarađena primanja uz poštovanje ugovorom o radu i zakonom predviđenih mehanizama za djelovanje u ovakvim i sličnim situacijama. Želimo da naglasimo da se zbog postupaka Ambasade SAD na najbrutalniji način radnicima uskraćuje pravo na rad i osiguranje gole egzistencije iako za to nema bilo kakvog pravnog osnova. Baš zbog toga pozivamo sve nadležne institucije da što prije pronađu adekvatno rješenje kako ni jedna druga domaća kompanija u budućnosti ne bi bila izložena nezabilježenoj diskriminaciji”, saopšteno je iz “Invictusa”.

Kažu i da su sada izloženi potezima koji nemaju bilo kakve veze sa normalnim poslovanjem i poštovanjem zakonskih normi, a da ih relevantne institucije kao savjesnog poslovnog subjekta nisu u stanju zaštiti, zbog čega moraju priznati da je teško pronaći adekvatniji odgovor koji ne bi uključivao ozbiljnije rezove u samoj kompaniji.

Podsjetimo, 18. juna ove godine američka Kancelarija za kontrolu imovine stranaca OFAC uvela je sankcije nizu kompanija koje “čine mrežu podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”, a “Infinity International” se našao među njima, skupa sa firmama “Infinity Media”, “Prointer ITSS”, “Sirius 2010”, “Kaldera”, “K-2 Audio” u čijem je vlasništvu Alternativna televizija, “Una World” u čijem je vlasništvu bila “Una TV”.

Iz “Infinity-ja” su tada saopštili da će bez posla ostati oko 800 ljudi, a spas su potražili u registrovanju novih kompanija i promjenama vlasničke strukture, pretvarajućći dotatašnje rukovodioce u vlasnike.

„Invictus“ su prije mjesec dana osnovali menadžeri „Prointera“ i „Siriusa”.

CAPITAL.BA

Reklama
Nastavite čitati

U trendu