PRIVREDA
BiH pred uvođenjem zaštitnih mjera na uvoz mesa
Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH ovih dana uputiće Vijeću ministara prijedlog Vlade Republike Srpske o uvođenju zaštitnih mjera na uvoz svježeg i rashlađenog goveđeg i svinjskog mesa, potvrdili su „Nezavisnim“ u ovom ministarstvu.
Vijeće ministara bi, ukoliko to odluči predsjedavajući ovog tijela, već na narednoj sjednici moglo da razmotri ovaj prijedlog.
Ukoliko ovaj prijedlog bude usvojen, odluka o zaštitnim mjerama stupiće na snagu nakon što bude objavljen u „Službenom glasniku BiH“, a rok je obično sedam dana od njenog donošenja.
Iz Ministarstva poljoprivrede RS „Nezavisnim“ su prethodno rekli da su prijedlog uputili resornom ministarstvu na nivou BiH i da bi ga Staša Košarac, ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, već na prvoj narednoj sjednici mogao da obrazloži.
Vlada Republike Srpske usvojila je u četvrtak informaciju o stanju u proizvodnji i plasmanu junećeg i svinjskog mesa u Republici Srpskoj, koju je pripremilo Ministarstvo poljoprivrede.
Tom prilikom, kako je saopšteno, Vijeću ministara BiH predloženo je uvođenje zaštitnih mjera na uvoz svježeg i rashlađenog goveđeg i svinjskog mesa na osnovu Zakona o spoljnotrgovinskoj politici i na njemu zasnovanih Odluke o mjerama zaštite domaće proizvodnje od prekomjernog uvoza, i Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju između EU i njenih država članica s jedne strane i BiH s druge strane.
Staša Košarac, ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, ranije je rekao da će, nakon što Vlada RS, odnosno nadležno entitetsko ministarstvo zatraže uvođenje zaštitnih mjera na uvoz određenih poljoprivrednih proizvoda, takav prijedlog uputiti na razmatranje Vijeću ministara.
„U proteklom periodu svjedočimo zahtjevima različitih udruženja poljoprivrednih proizvođača za uvođenjem prelevmana i povećanjem carinskih stopa na uvoz svježeg i rashlađenog junećeg i svinjskog mesa. No, takvi zahtjevi su nekredibilni jer je nedopustivo da udruženja predlažu inicijative, a da institucije na zajedničkom nivou donose odluke bez stavova institucija Republike Srpske i Federacije BiH. Neću dopustiti takvu vrstu avanture, niti želim da ignorišem entitetski nivo i stavove Vlade RS i nadležnog ministarstva Srpske“, poručio je Košarac.
On je podsjetio da je sektor poljoprivrede u primarnoj ustavnoj nadležnosti RS i Federacije BiH, te da Ministarstvo spoljne trgovine i ekonomskih odnosa u tom kontekstu ima koordinirajuću ulogu, zbog čega Savjetu ministara ne želi da predloži bilo kakve odluke bez adekvatnih stavova nadležnih entitetskih institucija.
Stojan Marinković, predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača Republike Srpske, za „Nezavisne“ kaže da se poljoprivrednici godinama bore za to, te da je najgore što se oni bore da dokažu da je međunarodnim sporazumima, prije svega CEFTA i SSPom, omogućeno državama čija je proizvodnja ugrožena da uvedu zaštitne mjere, i to one koje smatraju neophodnim.
„Konačno su urodili plodom naš višegodišnji trud, molbe, dopisi, objašnjenja i, evo, prvi put smo na nekom istorijskom pragu da prva mjera zaštite domaće proizvodnje bude uvedena u BiH. Ovo je stvar stvarnog problema na terenu niske otkupne cijene koja je prouzrokovana prekomjernim uvozom s jedne strane, a s druge strane ogromnim padom potrošnje izazvanim pandemijom virusa korona.
Uvoz nije pratio pad potrošnje, tako da je teret svih padova u cijeni i otkupu pao na leđa primarnim proizvođačima farmerima. Ovo je dobar znak i pokazivanje dobre mjere da se nešto uradi“, kaže Marinković.
Dodaje da, prema podacima koje su u posljednjih mjesec i po dana prikupili u nekim dijelovima Republike Srpske poput Bijeljine, Brčkog i Gradiške, ima 16.500 tovnih svinja i oko 5.500 bikova koji su bili spremni za isporuku.
„Možda je manji dio toga našao tržište, i to po izuzetno niskoj cijeni od 1,5 ili 1,7 KM po kilogramu kada su u pitanju svinje, što je ispod svih mogućih normativa. Međutim, drugi dio je pristigao za klanje, tako da mislimo da se u ovom momentu ta brojka nije puno promijenila“, kazao je Marinković, te dodao da su ovo podaci samo od velikih proizvođača, u koje mali nisu ubrojani, tako da se, prema procjenama, na tu količinu može dodati još 30 posto.
Nezavisne novine
Čapljina, kao i mnogi manji gradovi, još uvijek nema coworking prostor koji bi privukao digitalne nomade, samostalne profesionalce i sve one kojima je potreban radni prostor s kvalitetnim uvjetima.
Inicijative poput coworking prostora, iako prisutne u većim gradovima, i dalje su rijetke u manjim sredinama poput Čapljine, koja ima potencijal za privlačenje nove generacije radnika, ali nedostaju potrebna ulaganja i podrška.
Jedan od rijetkih primjera coworking prostora u Hercegovini jest CodeHub Mostar, koji je pokrenuo Intera Tehnološki Park s ciljem stvaranja profesionalnog okruženja za rad, povezivanje i usavršavanje.
Ovaj coworking prostor pokazao se uspješnim i privlačnim za freelance stručnjake, poduzetnike te digitalne nomade, a ponudio je sve što jedan moderan radni prostor mora imati – brz internet, kvalitetne radne stolove, ugodnu radnu atmosferu i priliku za umrežavanje, piše Čapljinski portal.
Benefiti coworking prostora
Coworking prostori poput CodeHuba nude brojne prednosti koje bi mogle unaprijediti poslovnu klimu u manjim gradovima kao što je Čapljina.
Prvo, oni pružaju brz internet i tehnološki opremljen prostor, što je ključan preduvjet za suvremeni način rada.
U coworking prostoru, radnici su okruženi sličnim profesionalcima, što potiče produktivnost i radnu atmosferu koju je teško postići u kućnom okruženju.
Dodatna prednost coworkinga je umrežavanje i stvaranje novih poslovnih veza. Rad u zajedničkom prostoru omogućava razmjenu ideja, kontakata i suradnji, čime coworking prostor postaje inkubator novih poslovnih inicijativa.
Također, prisutnost digitalnih nomada u coworking prostorima doprinosi raznolikosti i širenju znanja, što obogaćuje lokalnu zajednicu i otvara vrata novim projektima.
Potencijal za Čapljinu
Unatoč rastućoj popularnosti coworking prostora, manji gradovi poput Čapljine ostaju zapostavljeni, iako bi upravo takvi prostori mogli privući novu generaciju radnika koji ne ovise o stalnom mjestu boravka.
Coworking prostor u Čapljini ne samo da bi obogatio lokalnu poslovnu scenu, već bi stvorio preduvjete za rast zajednice digitalnih nomada, poduzetnika i kreativaca.
Primjer mostarskog CodeHuba pokazuje da coworking prostori mogu uspješno djelovati i u regijama koje nisu urbani centri, ali zahtijeva podršku i ulaganja koja će omogućiti dugoročnu održivost ovakvih inicijativa.
Ulaganje u coworking prostor u Čapljini moglo bi postati ključan korak prema stvaranju napredne poslovne klime, privlačenju novih profesionalaca te razvoja poslovnih veza koje bi mogle potaknuti nove projekte i lokalnu ekonomiju.
Tvornica keksa i vafla “Lasta“ Čapljina pokrenula je ponovno proizvodnju nakon što ju je preuzeo privrednik Petar Čorluka, vlasnik Violete.
Tvornica radi “punom parom“ i proizvodi kekse koji su zauzeli police trgovina širom regije.
Lasta je zaposlila i veliki broj radnika, što je veliki plus za lokalnu privredu.
Kako se proizvode keksi i kako izgleda jedan dan u Lasti, pogledajte u video prilogu.
Kompanija „Invictus Technology Group” iz Banjaluke, osnovana nakon što je “Infinity International Group” dospjela na “crnu listu” Sjedinjenih Američkih Država najavila je drastične poteze i otpuštanje “značajnog broja radnika”.
Oni tvrde da je odluka donesena nakon što su se “suočili sa brojnim nezakonitim postupcima onih koji bi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini trebali da osiguraju prava zagarantovana zakonima”.
Kažu da su ambiciozno zaposlili 170 ljudi nakon što su ugasili “Infinity” koji bi nastavili poslovanje koje su do tada vodili u okviru nekoliko kompanija koje su se 18. juna i ranije našle pod sankcijama.
Tvrde da su prvobitno mislili da im banke neće praviti probleme i da će im otvoriti račune, ali da je podrška izostala.
“Bez obzira što se prvobitno činilo da ćemo kod banaka bez većih problema otvoriti račune, te završiti i sve druge neophodne aktivnosti kod drugih relevantnih institucija, ipak smo naišli na ozbiljne prepreke koje nas sprečavaju da ostvarimo započeti plan. Podrška je izostala, prije svega, od banaka koje nisu bile spremne da postupe po zakonu. Nakon ogromnog pritiska Ambasade SAD u Sarajevu, a u strahu od narednih poteza američke administracije i novih sankcija, banke su ignorisale naša nastojanja da kao nova kompanija dobijemo polazne elemente neophodne za normalno poslovanje. Zbog ovakvog nerazumijevanja teško možemo da održimo finansijsku stabilnost što iz dana u dan dodatno usložnjava čitavu situaciju”, saopštili su iz “Invictusa”.
Objašnjavaju da su početkom ovog mjeseca kao novi poslovni subjekt optimistično počeli sa radom i potpisali ugovore sa više od 170 zaposlenih. Sud je uredno izvršio registraciju nove kompanije, ali su sada došli u situaciju da moraju preduzeti neželjene poteze. Za sve krive Ambasadu SAD-a u BiH, iako im je sankcije prethodno uvelo američko Ministarstvo finansija.
“Garantujemo da će svi zaposleni dobiti svoja zarađena primanja uz poštovanje ugovorom o radu i zakonom predviđenih mehanizama za djelovanje u ovakvim i sličnim situacijama. Želimo da naglasimo da se zbog postupaka Ambasade SAD na najbrutalniji način radnicima uskraćuje pravo na rad i osiguranje gole egzistencije iako za to nema bilo kakvog pravnog osnova. Baš zbog toga pozivamo sve nadležne institucije da što prije pronađu adekvatno rješenje kako ni jedna druga domaća kompanija u budućnosti ne bi bila izložena nezabilježenoj diskriminaciji”, saopšteno je iz “Invictusa”.
Kažu i da su sada izloženi potezima koji nemaju bilo kakve veze sa normalnim poslovanjem i poštovanjem zakonskih normi, a da ih relevantne institucije kao savjesnog poslovnog subjekta nisu u stanju zaštiti, zbog čega moraju priznati da je teško pronaći adekvatniji odgovor koji ne bi uključivao ozbiljnije rezove u samoj kompaniji.
Podsjetimo, 18. juna ove godine američka Kancelarija za kontrolu imovine stranaca OFAC uvela je sankcije nizu kompanija koje “čine mrežu podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”, a “Infinity International” se našao među njima, skupa sa firmama “Infinity Media”, “Prointer ITSS”, “Sirius 2010”, “Kaldera”, “K-2 Audio” u čijem je vlasništvu Alternativna televizija, “Una World” u čijem je vlasništvu bila “Una TV”.
Iz “Infinity-ja” su tada saopštili da će bez posla ostati oko 800 ljudi, a spas su potražili u registrovanju novih kompanija i promjenama vlasničke strukture, pretvarajućći dotatašnje rukovodioce u vlasnike.
„Invictus“ su prije mjesec dana osnovali menadžeri „Prointera“ i „Siriusa”.
Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar
Grad Mostar od prodaje vinjeta zaradio 1.5 milijuna KM
Bitcoin skočio na 90.000 dolara po prvi put u povijesti
-
NEKRETNINE8 meseci prijePočela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE1 godina prijeNovi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
NOVOSTI3 meseca prijeUčesnici Visa olimpijskog triatlona prikupili 26.500 KM za Specijalnu Olimpijadu u Bosni i Hercegovini
-
FINANSIJE11 meseci prijeVlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
INVESTICIJE1 godina prijeCastellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
NOVOSTI1 godina prijePrag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
POLJOPRIVREDA1 godina prijeProizvođači digli ruke, mnogi zbog malina i na sudu
-
FINANSIJE12 meseci prijeMtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca