Connect with us

PRIVREDA

Domaći skijaši spasili sezonu na bh. skijalištima

Objavljeno

 


Skijališta na bh. planinama rade punim kapacitetom, a najviše skijaša dolazi upravo iz naše zemlje, dok je manji broj njih iz susjednih zemalja.

Kako kažu iz skijaških centara, pandemija je uzrokovala nemogućnost dolaska velikog broja gostiju iz regije, ali je mnogo stanovnika BiH odlučilo da zimuje na bh. planinama.

U Olimpijskom centru „Jahorina“ ističu da su gotovo svi smještajni kapaciteti popunjeni, a skijalište već danima radi u punom kapacitetu.

„Gosti najviše stižu iz naše zemlje, ali i zemalja regiona, Hrvatske, Srbije, Crne Gora i Slovenije“, kazali su iz OC „Jahorina“, dodavši da su zadovoljni zimskom sezonom te da je ukupan promet povećan za 12 odsto u odnosu na isti period prošle godine.

„Dosad je na Jahorini od početka sezone skijalo gotovo 79.000 skijaša, što je u odnosu na prethodnu godinu manje sedam odsto. Zahvaljujući dobroj organizaciji skijanja i pripremi ski-staza povećao se broj vožnji za dva odsto“, kazali su u OC „Jahorina“.

Cijene na Jahorinu, kako navode, nisu se mijenjale.

Reklama

„Kako smo u toku perioda koji je najpopularniji za zimovanje, cijena dnevne ski-karte iznosi 55 KM, ali smo pripremili i popuste, i to od 15% u periodu od 21. do 24. januara na karte koje se kupe i iskoriste u tom terminu, kao i popust od 20% u periodu od 28. do 31. januara“, dodaju iz OC „Jahorina“.

I iz Centra „Vlašić ski“ na Babanovcu potvrđuju da su zadovoljni posjećenošću, te da su domaći posjetioci najbrojniji.

„S obzirom na situacija u vezi s pandemijom i zabranama, mi smo prezadovoljni brojem gostiju. Većinom je to domaća populacija, ali ima i mali broj skijaša iz Hrvatske“, kazali su iz ovog centra.

Prema njihovim riječima, cijena cjelodnevne ski-pas karte iznosi 28 KM. U ponudi imaju i dvije poludnevne karte, koje koštaju 19 KM, i to od devet do 12.30 i od 12.30 do 16 časova.

„Noćno skijanje, koje je srijedom, petkom i subotom, traje od pola sedam do pola deset i košta 20 KM“, dodali su iz „Vlašić ski“.

Iz „Ski kraljice“ s Kupresa kažu da zbog zabrana i pandemija nisu očekivali dobru sezonu, ali da su prijatno iznenađeni trenutnom situacijom na skijalištu.

Reklama

„Nismo očekivali veliku posjećenost, uzevši u obzir zabrane, kao i to što smo skoro otvorili sezonu. Mi smo zadovoljni, skijalište i restoran su posjećeni, čak možemo reći da je sezona iznad očekivane“, rekli su iz „Ski kraljice“.

Kako kažu, nezadovoljni su popunjenošću smještajnih kapaciteta, jer je broj gostiju upola manji u odnosu na prošlu godinu.

„Nismo imali nikakvih očekivanja, jer naši stalni gosti nisu mogli doći, ali smo ipak prijatno iznenađeni brojem domaćih gostiju“, kazali su iz „Ski kraljice“.

Cijene su, kako navode, povoljne. Dnevna karta košta 25 KM, a poludnevna 15 KM. U cijenu dnevne karta ulazi i noćno skijanje.

Iz skijališta „Kozara“ navode da su tek prošle sedmice otvorili sezonu skijanja, ali da već rade punim kapacitetom.

„Sva sreća da smo imali dovoljno prirodnog snijega koji je stvorio uslove za skijanje“, kazali su iz ovog skijališta.

Reklama

Cijene su, prema njihovim riječima, vrlo pristupačne posjetiocima i skijašima.

„Cijene nismo mijenjali, dnevni ski-pas iznosi 18 KM, noćno skijanje šest KM, a dječji ski-pas 10 KM“, dodali su iz skijališta „Kozara“.

Preuzeto: Nezavisne novine

PRIVREDA

Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar

Objavljeno

 

Od

Čapljina, kao i mnogi manji gradovi, još uvijek nema coworking prostor koji bi privukao digitalne nomade, samostalne profesionalce i sve one kojima je potreban radni prostor s kvalitetnim uvjetima.

Inicijative poput coworking prostora, iako prisutne u većim gradovima, i dalje su rijetke u manjim sredinama poput Čapljine, koja ima potencijal za privlačenje nove generacije radnika, ali nedostaju potrebna ulaganja i podrška.

Jedan od rijetkih primjera coworking prostora u Hercegovini jest CodeHub Mostar, koji je pokrenuo Intera Tehnološki Park s ciljem stvaranja profesionalnog okruženja za rad, povezivanje i usavršavanje.

Ovaj coworking prostor pokazao se uspješnim i privlačnim za freelance stručnjake, poduzetnike te digitalne nomade, a ponudio je sve što jedan moderan radni prostor mora imati – brz internet, kvalitetne radne stolove, ugodnu radnu atmosferu i priliku za umrežavanje, piše Čapljinski portal.

Benefiti coworking prostora

Coworking prostori poput CodeHuba nude brojne prednosti koje bi mogle unaprijediti poslovnu klimu u manjim gradovima kao što je Čapljina.

Prvo, oni pružaju brz internet i tehnološki opremljen prostor, što je ključan preduvjet za suvremeni način rada.

Reklama

U coworking prostoru, radnici su okruženi sličnim profesionalcima, što potiče produktivnost i radnu atmosferu koju je teško postići u kućnom okruženju.

Dodatna prednost coworkinga je umrežavanje i stvaranje novih poslovnih veza. Rad u zajedničkom prostoru omogućava razmjenu ideja, kontakata i suradnji, čime coworking prostor postaje inkubator novih poslovnih inicijativa.

Također, prisutnost digitalnih nomada u coworking prostorima doprinosi raznolikosti i širenju znanja, što obogaćuje lokalnu zajednicu i otvara vrata novim projektima.

Potencijal za Čapljinu

Unatoč rastućoj popularnosti coworking prostora, manji gradovi poput Čapljine ostaju zapostavljeni, iako bi upravo takvi prostori mogli privući novu generaciju radnika koji ne ovise o stalnom mjestu boravka.

Coworking prostor u Čapljini ne samo da bi obogatio lokalnu poslovnu scenu, već bi stvorio preduvjete za rast zajednice digitalnih nomada, poduzetnika i kreativaca.

Primjer mostarskog CodeHuba pokazuje da coworking prostori mogu uspješno djelovati i u regijama koje nisu urbani centri, ali zahtijeva podršku i ulaganja koja će omogućiti dugoročnu održivost ovakvih inicijativa.

Reklama

Ulaganje u coworking prostor u Čapljini moglo bi postati ključan korak prema stvaranju napredne poslovne klime, privlačenju novih profesionalaca te razvoja poslovnih veza koje bi mogle potaknuti nove projekte i lokalnu ekonomiju.

Nastavite čitati

PRIVREDA

VIDEO / Jedan dan u Lasti – kako se proizvode najukusniji keksi?

Objavljeno

 

Od

Tvornica keksa i vafla “Lasta“ Čapljina pokrenula je ponovno proizvodnju nakon što ju je preuzeo privrednik Petar Čorluka, vlasnik Violete.

Tvornica radi “punom parom“ i proizvodi kekse koji su zauzeli police trgovina širom regije.

Lasta je zaposlila i veliki broj radnika, što je veliki plus za lokalnu privredu.

Kako se proizvode keksi i kako izgleda jedan dan u Lasti, pogledajte u video prilogu.

Nastavite čitati

PRIVREDA

„Invictus“ otpušta radnike

Objavljeno

 

Od

 Kompanija „Invictus Technology Group” iz Banjaluke, osnovana nakon što je “Infinity International Group” dospjela na “crnu listu” Sjedinjenih Američkih Država najavila je drastične poteze i otpuštanje “značajnog broja radnika”.

Oni tvrde da je odluka donesena nakon što su se “suočili sa brojnim nezakonitim postupcima onih koji bi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini trebali da osiguraju prava zagarantovana zakonima”.

Kažu da su ambiciozno zaposlili 170 ljudi nakon što su ugasili “Infinity” koji bi nastavili poslovanje koje su do tada vodili u okviru nekoliko kompanija koje su se 18. juna i ranije našle pod sankcijama.

Tvrde da su prvobitno mislili da im banke neće praviti probleme i da će im otvoriti račune, ali da je podrška izostala.

“Bez obzira što se prvobitno činilo da ćemo kod banaka bez većih problema otvoriti račune, te završiti i sve druge neophodne aktivnosti kod drugih relevantnih institucija, ipak smo naišli na ozbiljne prepreke koje nas sprečavaju da ostvarimo započeti plan. Podrška je izostala, prije svega, od banaka koje nisu bile spremne da postupe po zakonu. Nakon ogromnog pritiska Ambasade SAD u Sarajevu, a u strahu od narednih poteza američke administracije i novih sankcija, banke su ignorisale naša nastojanja da kao nova kompanija dobijemo polazne elemente neophodne za normalno poslovanje. Zbog ovakvog nerazumijevanja teško možemo da održimo finansijsku stabilnost što iz dana u dan dodatno usložnjava čitavu situaciju”, saopštili su iz “Invictusa”.

Objašnjavaju da su početkom ovog mjeseca kao novi poslovni subjekt optimistično počeli sa radom i potpisali ugovore sa više od 170 zaposlenih. Sud je uredno izvršio registraciju nove kompanije, ali su sada došli u situaciju da moraju preduzeti neželjene poteze. Za sve krive Ambasadu SAD-a u BiH, iako im je sankcije prethodno uvelo američko Ministarstvo finansija.

Reklama

“Garantujemo da će svi zaposleni dobiti svoja zarađena primanja uz poštovanje ugovorom o radu i zakonom predviđenih mehanizama za djelovanje u ovakvim i sličnim situacijama. Želimo da naglasimo da se zbog postupaka Ambasade SAD na najbrutalniji način radnicima uskraćuje pravo na rad i osiguranje gole egzistencije iako za to nema bilo kakvog pravnog osnova. Baš zbog toga pozivamo sve nadležne institucije da što prije pronađu adekvatno rješenje kako ni jedna druga domaća kompanija u budućnosti ne bi bila izložena nezabilježenoj diskriminaciji”, saopšteno je iz “Invictusa”.

Kažu i da su sada izloženi potezima koji nemaju bilo kakve veze sa normalnim poslovanjem i poštovanjem zakonskih normi, a da ih relevantne institucije kao savjesnog poslovnog subjekta nisu u stanju zaštiti, zbog čega moraju priznati da je teško pronaći adekvatniji odgovor koji ne bi uključivao ozbiljnije rezove u samoj kompaniji.

Podsjetimo, 18. juna ove godine američka Kancelarija za kontrolu imovine stranaca OFAC uvela je sankcije nizu kompanija koje “čine mrežu podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”, a “Infinity International” se našao među njima, skupa sa firmama “Infinity Media”, “Prointer ITSS”, “Sirius 2010”, “Kaldera”, “K-2 Audio” u čijem je vlasništvu Alternativna televizija, “Una World” u čijem je vlasništvu bila “Una TV”.

Iz “Infinity-ja” su tada saopštili da će bez posla ostati oko 800 ljudi, a spas su potražili u registrovanju novih kompanija i promjenama vlasničke strukture, pretvarajućći dotatašnje rukovodioce u vlasnike.

„Invictus“ su prije mjesec dana osnovali menadžeri „Prointera“ i „Siriusa”.

CAPITAL.BA

Reklama
Nastavite čitati

U trendu