PRIVREDA
Vidović: Postepeni privredni oporavak od polovine godine, potpuni u 2022.
Ministarka finansija Republike Srpske Zora Vidović rekla je da će negativan uticaj virusa korona najvjerovatnije potrajati i u prvoj polovini ove godine, ali da nakon toga i sprovođenja vakcinacije stanovništva očekuje postepeni privredni oporavak, a potpuni u 2022.
Vidovićeva je u vezi sa ovogodišnjim budžetom od 3,795 milijardi KM rekla da su i dalje prioritet očuvanje funkcionisanja zdravstvenog sistema, privrede, radnih mjesta i redovnih isplata penzija, socijalnih i drugih davanja.
– Sve to će biti urađeno i građani ne treba da brinu. Privredi će na raspolaganju biti nešto više od 450 miliona KM, što direktno iz budžeta, što iz Kompenzacionog fonda i putem Garantnog programa. Takođe, nastojaćemo da pomognemo u saradnji sa određenim međunarodnim faktorima koji nude povoljne kredite za privredu – rekla je Vidovićeva u intervjuu Srni.
Ona je napomenula da je projektovani rast BDP-a Srpske u ovoj godini 2,6 odsto, ali da očekuje veći.
Vidovićeva ističe da već treba razmišljati o tome šta raditi na privrednom planu nakon pandemije.
– Moramo praviti koncepciju da privreda ima što veći rast i da se tada što više pokrene, da dođe do veće potrošnje, spoljnotrgovinske razmjene i proizvodnje. Dakle, cilj će biti jačanje privrede i zapošljavanje, naročito mladih u pokušaju da oni ne odlaze vani, već ostaju u Srpskoj – rekla je Vidovićeva.
Ona je rekla da se na prijedlog resornog ministarstva od početka ove godine smanjuju ili ukidaju određena neporeska davanja i takse, zbog čega će u budžetu biti manje 10 miliona KM.
– Taj novac će se, naravno, preliti u džepove privrednika i građana što nam je i bio cilj. Takođe, nastavićemo sa smanjenjima nefiskalnih davanja i krajem godine, nakon odgovarajućih analiza, krenućemo u proces rasterećenja rada, odnosno smanjenja poreza i doprinosa uz ideju da uvedemo i porez na dividendu – rekla je Vidovićeva.
Ona je rekla da je na tom planu bitno i sprovođenje Zakona o faktoringu koji će biti promovisan cijele ove godine jer je koristan za male privrednike i poslodavce u smislu bržeg, jeftinijeg i jednostavnijeg dolaska do obrtnih i sredstava za nabavku opreme.
– To će u velikoj mjeri doprinijeti likvidnosti privrede – rekla je Vidovićeva.
Ona je rekla da se pogotovo u kriznim situacijama mora raditi na većoj poreskoj disciplini jer kada privrednici redovno plaćaju obaveze društvo može da adekvatno reaguje i pomogne im i putem subvencija, što je rađeno u Srpskoj i biće.
„Ove godine namjeravamo da realizujemo lani planiran projekat nove fiskalizacije. Dakle, u martu ili u aprilu planiramo da se u parlamentu usvoje zakonska rješenja u vezi s tim i da se krene u njihovo sprovođenje. Želimo novi fiskalni sistem koji će otkloniti postojeće malverzacije i u okviru kojeg će se informacije o prihodu prenositi u Poresku upravu u realnom vremenu. Ovaj projekat dosta košta, ali sve to će ići na teret budžeta i privrednici neće ništa plaćati. Zadržaće fiskalne kase, samo će u njima biti drugi softver i imaća manje troškove za internet – navela je Vidovićeva.
Ona je rekla da do sada nije došlo do dogovora kada je riječ o novom kreditnom aranžmanu BiH sa MMF-om u visini 1,5 milijardi KM, jer Srpska ne prihvata stavke koje znače prenos nadležnosti sa njenog na nivo BiH.
– I dalje smo na stanovištu da to ne možemo prihvatiti ni na narednom sastanku sa ljudima iz MMF-a koji se očekuje početkom ovog mjeseca. Ako MMF bude insistirao na za nas spornim stavkama, aranžman sigurno neće biti potpisan – rekla je Vidovićeva.
Ona je istakla da je Srpska dala odgovarajuća rješenja na sve zahtjeve MMF-a koji se odnose na prenos nadležnosti, odnosno, da se to može odraditi i bez prenosa nadležnosti u skladu sa zakonima koji vrijede u BiH i Srpskoj.
Ona je, ne otkrivajući detalje, poručila da Srpska i bez MMF-ovog kredita ima izvore finansiranja i da je našla izvore potencijalnog zaduživanja.
Vidovićeva je rekla da je tačno da se Srpska ove godine planira zadužiti 845 miliona KM, ali da Republika istovremeno vraća 576 miliona.
– To znači da je naše neto zaduženje oko 270 miliona – navela je Vidovićeva.
Ona je rekla na tom planu da nije dobro iznositi netačne informacije o navodnoj prezaduženosti Srpske, kako to radi opozicija.
– Srpska uopšte nije pred bankrotom i još je jedna od najmanje zaduženih zemalja u regionu. Srpska je bila najzaduženija 2005. godine ili 59,2 odsto BDP-a kada je sadašnja opozicija bila na vlasti a nije bilo ni pandemije niti ekonomske krize. S druge strane, na kraju ove godine, sa pomenutim zaduženjem od 845 miliona KM, Srpska će biti zadužena 46,2 odsto – rekla je Vidovićeva.
Ona je ocijenila da je protekla godina u Srpskoj zbog pandemije bila vrlo teška, izazovna i nepredvidiva, ali da je jako uspješno završena s obzirom na to da je budžet bio stabilan i likvidan, te je obezbijeđeno je funkcionisanje zdravstvenog sistema i liječenje ljudi od virusa.
Vidovićeva je rekla i da se sprovođenjem brojnih i korisnih mjera, te znatnim ulaganjima u saradnji sa privrednicima i socijalnim partnerima, uspjelo kada je riječ o pomoći privredi i održavanju postojećeg broja radnih mjesta.
Preuzeto: Nezavisne novine
Prvo zaduženje u ovoj godini Vlada Republike Srpske planira već ove sedmice. Zakazana je aukcija šestomjesečnih trezorskih zapisa na Banjalučkoj berzi, putem koje se RS planira zadužiti 10 miliona KM.
Podsjetimo da je Narodna skupština RS krajem prošle godine usvojila odluke o dugoročnom i kratkoročnom zaduženju RS za 2024. godinu kojima je predviđeno da se taj entitet može zadužiti iznosom do 1,2 milijarde KM.
Najavljeno je da će 87. aukcija trezorskih zapisa RS biti održana 25. januara na Banjalučkoj berzi. Planirani iznos emisije je 10 miliona KM sa rokom dospijeća šest mjeseci. Biće to prvo ovogodišnje zaduženje RS.
Maksimalan iznos kratkoročnog duga prema odluci koja je usvojena krajem godine ne može biti veće od 337 miliona KM u ovoj godini, a dugoročno maksimalno 951 milion KM.
Sredstva pribavljena dugoročnim zaduživanjem biće upotrijebljena u skladu sa Zakonom o zaduživanju, dugu i garancijama RS za finansiranje kapitalnih investicija, refinansiranje ukupnog duga ili dijela duga RS, plaćanje uslovnih obaveza po osnovu garancija RS te za finansiranje budžetskog deficita u slučajevima kada Ministarstvo finansija procijeni da će planirani rashodi biti veći od iznosa planiranih prihoda, naveli su iz Vlade.
Ukupan javni dug RS je oko 6,2 milijarde KM što je oko 40 posto BDP-a i vlast ovog entiteta tvrdi da RS nema problema sa otplatom te da je zaduženost na istorijskom minimumu. Opozicija je stava da se i u ovoj godini nastavlja politika neosmišljenog zaduživanja kojima se krpe rupe u budžetu.
– Neosmiljeno zaduživanje kao što je neosmiljeno bez osnovnih ekonomskih parametara, recimo, podići minimalnu platu u RS. To je vjestačka priča koja služi za jednokratnu upotrebu i zadovoljenje političkih mjera koje služe samo za izbornu priču – smatra Milan Miličević, predsjednik SDS-a.
– To zaista zvuči mnogo, ovako kada razmišljate, ali to je opet u okvirima onih normalnih zaduženja BDP-a i dugoročno – kaže Anja Ljubojević, potpredsjednica NSRS.
Zbog priča o sankcijama, podsjeća nas sagovornik, nije isključeno da se Vlada kada je riječ o zaduženju na međunarodnom tržištu okrene dalekoistočnim zemljama.
– Zaduženje koje mora da obavi RS nije ozbiljan iznos ni za jednu berzu, tako da je samo pitanje koliko je politička situacija stabilna u smislu investitora koji bi pozajmili taj novac za obveznice, mada je kamata koja je određena vrlo atraktivna i vjerujem da će biti lako naći investitore – ističe ekonomski analitičar Zoran Pavlović.
Ukupan javni dug FBiH je oko 6,4 milijarde KM i veći je za oko 200 miliona KM u odnosu na RS. No, gledano u odnosu na BDP zaduženost RS je gotovo dvostruko veća u odnosu na drugi entitet.
BHRT
Konkurencijsko vijeće Bosne i Hercegovine dopustilo je koncentraciju na tržištu iznajmljivanja telekomunikacijskih tornjeva, odnosno, tržištu pružanja prostora na tornjevima za instalaciju infrastrukture elektronskih komunikacijskih mreža na području Bosne i Hercegovine.
Drugim riječima, Vijeće je odobrilo prodaju Mtelove firme Sky Towers Infrastucture međunarodnom gigantu Actis EU Menagement S à.r.l. Luksemburg, izvještava BiznisInfo.ba.
Kako smo ranije pisali, kompanija Actis, vodeći globalni investitor u održivu infrastrukturu sa sjedištem u Londonu, preuzima veliku mrežu telekomunikacionih stubova u Bosni i Hercegovini koja je pripadala firmi Mtel, odnosno Telekomu Srbija.
Odlukom Konkurencijskog vijeća otklonjena je prepreka za ovu veliku akviziciju.
Kako smo ranije pisali, Telekom Srbija Grupa osnovala je Sky Towers Infrastructure u Srbiji, Crnoj Gori i BiH na koje je prenijela vlasništvo nad antenskim stubovima, kao i nad poslovima njihove izgradnje i održavanja. Sky Towers Infrastructure tako je postao vlasnik antenskih stubova i ostale pasivne telekomunikacione infrastrukture.
Prošlog mjeseca smo objavili da Telekom Srbija sprema prodaju ove infrastrukture, i to ukupno 1.827 ovih stubova, od kojih se 995 nalazi u Srbiji, 725 u Bosni i Hercegovini i 107 u u Crnoj Gori.
Telekom Srbije posljednjih godina se agresivno širio u cijelom regionu, uključujući BiH, ali je ujedno drastično uvećao dugove. Iz kompanije su kasnije rekli da se prodaju stubovi, ali ne i oprema za telekomunikacije povezana sa njima, kao što su bazne stanice.
Telekom će i dalje ostati korisnik tih stubova u svojstvu zakupca, a njihovom prodajom će prikupiti značajna sredstva.
Prevent grupacija odlučila je da ugasi proizvodnju u kompaniji Prevent FAD Jelah i otpusti radnike.
Kako je kazao predsjednik sindikata Prevent FAD-a Enes Roša, firma gasi proizvodnju nakon 44 godine rada, a 59 radnika ostaće bez posla.
Otkaze je već dobilo 35 radnika, a preostala 24 su iz zaštićenih kategorija kojima uprava takođe namjerava dati otkaz.
Prema navodima Roše, iz kompanije su kao razlog za gašenje naveli da proizvodni program nije profitabilan, mada je kompanija ostvarila prošle godine dobit od 2,6 mil KM. Navodno, kompanija planira mašine iz Jelaha izmjestiti u Željezaru Ilijaš.
Povodom odluke o gašenju proizvodnje i otkazima, radnici su protestvovali pred Upravom Preventa u Sarajevu tražeći da im minimalne zakonske otpremnine koje je ponudila Uprava budu uvećane.
Iz Prevent grupacije nisu se oglašavali ovim povodom.
Prevent FAD bio je poznat kao proizvođač kočionih diskova koje je izvozio na tržište EU za direktnu ugradnju u vozila VW grupacije.
Prevent je nedavno zatvorio fabriku u Bužimu u kojoj je bez posla ostalo 70 radnika.
Svakog dana u Sloveniju i Njemačku ode više od 35 radnika iz BiH
Počela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
Nijemci će graditi najveću zgradu u Republici Srpskoj
-
NEKRETNINE2 meseca prijePočela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE8 meseci prijeNovi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
BIZNIS1 godina prijeRodoljub Drašković odustaje od investicija u Trebinju
-
TEHNOLOGIJA1 godina prijeIzvoz IT sektora BiH premašio pola milijarde KM
-
NOVOSTI8 meseci prijePrag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
INVESTICIJE7 meseci prijeCastellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
FINANSIJE5 meseci prijeVlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
FINANSIJE5 meseci prijeMtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca